Prešao je hiljade kilometara kako bi primio Svetu Tajnu Krštenja, a novi život u veri započeo je pod imenom velikog srpskog svetitelja.
Put od Milvokija do jedne od najpoznatijih pravoslavnih svetinja u Crnoj Gori za Harisa nije bio samo put preko okeana. U manastiru Dajbabe kod Podgorice načinio je korak koji je, prema objavi manastira, za njega imao duboko duhovno značenje: primio je Svetu tajnu krštenja i pristupio Pravoslavnoj crkvi.
Haris, koji je ranije pripadao islamskoj veroispovesti, došao je čak iz Sjedinjenih Američkih Država upravo u Dajbabe kako bi se krstio. Svetu Tajnu Krštenja obavio je protosinđel dr Vladimir Palibrk, a novokršteni hrišćanin tom prilikom dobio je ime Vasilije.
Sam izbor Manastira Dajbabe nosi posebnu simboliku. Ova svetinja, posvećena Uspenju Presvete Bogorodice, nalazi se nedaleko od Podgorice, a njen hram je jedinstven po tome što je ukopan u prirodnu pećinu. Manastir je osnovan 1897. godine, a unutrašnjost pećinske crkve oslikavao je njegov ktitor, prepodobni Simeon Dajbabski.
U pravoslavlju krštenje nije samo obred kojim čovek postaje pripadnik određene verske zajednice. To je Sveta Tajna kroz koju čovek ulazi u život Crkve, sjedinjuje se sa Hristom i postaje njen član. Zato je trenutak u kojem je Haris postao Vasilije za njega označio početak novog duhovnog puta.
Posebnu težinu ovom događaju daje činjenica da je novi član Crkve zbog svog krštenja prešao hiljade kilometara. Njegov dolazak iz Amerike u crnogorsku svetinju pokazuje i da pravoslavne svetinje mogu biti mesto susreta ljudi različitog porekla i životnih puteva, okupljenih oko iste vere.
Iz manastira Dajbabe uputili su novom članu pravoslavne zajednice molitvene želje da mu Gospod podari snagu, mir, ljubav i istrajnost na putu pravoslavne vere, uz molitvenu zaštitu Svetog Vasilija Ostroškog, Svetog Simeona Dajbabskog i svih svetitelja.
- Dobro nam došao, brate Vasilije! Na mnoga i blaga leta! – poručio je protosinđel Vladimir iz manastira Dajbabe.
Harisovo krštenje u manastiru Dajbabe tako je postalo još jedno svedočanstvo da se put ka veri ponekad odvija daleko od mesta u kojem je čovek rođen i odrastao. Za njega je taj put počeo u Americi, a jedan od njegovih najvažnijih trenutaka dogodio se u tišini drevne svetinje uklesane u stenu, gde je Haris postao Vasilije.
Mnogi u nevolji pomoć traže od lažnih iscelitelja i vračara, ali Crkva podseća da je Krštenje jedinstvena Sveta tajna i da se od straha ne oslobađamo vračanjem, već verom, pokajanjem i životom u Hristu.
Susret jereja Leonida Bratkova sa sedamdesetogodišnjom Anom otvorio je pitanje da li je krštenje samo utočište pred smrću ili poziv na promenu i oproštaj.
Srpska svetinja stara više od jednog veka našla se u zemljišnim knjigama u Gradačcu pod spornim vlasništvom, što izaziva zabrinutost pravoslavnih vernika.
Poglavar SPC govorio je o veri koja povezuje generacije i čuva duhovne korene naroda, upozorio na razdor i mržnju, a Bojanu Pajiću uručeno je visoko crkveno odlikovanje za doprinos srpskom kulturnom nasleđu.
Rektor Niške bogoslovije objašnjava zašto su molitva, milostinja i vera u Vaskrsenje dragoceniji od skupih spomenika i bogatih trpeza i šta zaista možemo da učinimo za duše svojih upokojenih.
Iz crkvenog vrha oštro su reagovali na javne prozivke, deo tvrdnji ocenili kao "potpuno neutemeljene i zlonamerne", a osvrnuli su se i na događaje iz 2020. i aferu "udar".
Reči velikog rumunskog duhovnika o anđelu sa krštenja otvaraju pitanje koje vekovima zaokuplja vernike: ko prati čoveka kada napusti ovaj svet i kakvu mu poruku tada donosi.
Srpska svetinja stara više od jednog veka našla se u zemljišnim knjigama u Gradačcu pod spornim vlasništvom, što izaziva zabrinutost pravoslavnih vernika.
Poglavar SPC govorio je o veri koja povezuje generacije i čuva duhovne korene naroda, upozorio na razdor i mržnju, a Bojanu Pajiću uručeno je visoko crkveno odlikovanje za doprinos srpskom kulturnom nasleđu.
U svetinji u Ilajnu, gde su ga dočekali monasi i brojni vernici, poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o Božjem promislu, duhovnim korenima Srba u Australiji i svetinjama koje čuvaju veru daleko od otadžbine.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Miholjske zadušnice i Svetog mučenika Kalistrata po starom kalendaru, dok po novom proslavljaju Svete mučenike Evlampija i Evlampiju. Katolička crkva obeležava Svetog Franju Bordžiju, Jevreji obeležavaju Šabat Berešit, dok muslimani nemaju veliki praznik.
Svetogorski starac podseća da pravoslavni duhovni život ne podrazumeva bekstvo od iskušenja, već istrajnost u borbi protiv greha, pokajanje i neprestano okretanje Bogu.