Jedan od najstarijih srpskih manastirskih kompleksa, uklesan u stenu pre osam vekova, postaje žrtva nemara i nelegalnih radova. Hoće li biti kasno kada se svi konačno osvrnemo?
Isposnica Svetog Petra Koriškog, drevna srpska svetinja iz 13. veka koja se nalazi u blizini Prizrena, ponovo se našla na udaru. Ovaj neprocenjivi duhovni i kulturni biser srpskog naroda, u kome su vekovima monasi živeli molitveni život i posvećivali se podvigu, sada je izložen nezakonitim radovima koji ozbiljno ugrožavaju njegov opstanak.
Prema informacijama Eparhije raško-prizrenske, na lokalitetu su nedavno sprovedeni obimni građevinski radovi koji uključuju probijanje pristupne staze i njeno popločavanje do same pećine u kojoj se nalazi isposnica. Tom prilikom je narušena arheološka i istorijska celovitost svetinje, a temelji srednjovekovnog kompleksa su potkopani do te mere da postoji opasnost od urušavanja u slučaju jače kiše ili zemljotresa. Ovakvi radovi, izvedeni bez dozvole i znanja Srpske pravoslavne crkve, grubo su narušili zaštitu ove svetinje, koja se nalazi u okviru specijalnih zaštićenih zona.
Foto: SPC / Eparhija raško-prizrenska
Eparhija raško-prizrenska oštro protestuje zbog ovog čina, ukazujući na kontinuirano skrnavljenje isposnice koje traje decenijama. Podsećaju da je od oružanog sukoba 1999. godine više puta devastirana: grob svetitelja je raskopavan, srednjovekovne freske su uništavane grafitima, a nad isposnicom je postavljena albanska zastava koja i dalje stoji kao simbol nepoštovanja srpskog verskog i kulturnog nasleđa.
"Scene oskrnavljenih fresaka su najočigledniji pokazatelj krajnje vandalskog ponašanja prema ovoj svetinji, što duboko vređa vernike naše Crkve i pokazuje svetu kakav je odnos na Kosovu i Metohiji prema srednjovekovnom srpskom pravoslavnom nasleđu", istaknuto je u saopštenju Eparhije.
Foto: SPC / Eparhija raško-prizrenska
Oskrnavljena freska u Isposnici Svetog Petra Koriškog
Uprkos tome što zakon eksplicitno zabranjuje bilo kakve intervencije na ovom području bez saglasnosti Srpske pravoslavne crkve i Saveta za implementaciju zaštićenih zona, opština Prizren, konkretno Direkcija za ekonomski razvoj i turizam, samostalno je sprovela nezakonite aktivnosti. Radove je izvela lokalna firma EUROVIA, a kako se vidi iz stanja lokaliteta, nisu angažovani stručnjaci za kulturnu baštinu, što je dodatno doprinelo šteti. Teške mašine su nepažljivo korišćene, a razbacani materijal i zemlja ostavljeni su na samom mestu svetinje, pokazujući nebrigu i krajnju neodgovornost onih koji su preduzeli ove radove.
Foto: SPC / Eparhija raško-prizrenska
Eparhija raško-prizrenska oštro protestuje zbog ovog čina, ukazujući na kontinuirano skrnavljenje isposnice koje traje decenijama
Zakon o specijalnim zaštićenim zonama jasno precizira da je cilj zaštita istorijskih, kulturnih i verskih lokaliteta srpskog naroda na Kosovu i Metohiji, sprečavanje njihovog uništenja i garantovanje da se bilo kakve aktivnosti mogu izvoditi samo uz saglasnost Crkve. Svako odstupanje od ovih pravila predstavlja direktno kršenje zakona i ozbiljno ugrožava ne samo kulturnu i versku baštinu, već i međuetničke odnose u regionu.
Isposnica Svetog Petra Koriškog nije samo svetilište od značaja za srpski narod već i dragoceni deo evropske kulturne baštine. O njenoj važnosti svedoče brojne istorijske reference, uključujući i žitije svetitelja koje je u 13. veku napisao monah Teodosije Hilandarac. Ovaj isposnički kompleks bio je metoh manastira Hilandara i jedno od ključnih mesta monaškog života u srednjovekovnoj Srbiji. Zabeleženo je da je srpski car Stefan Dušan posećivao ovu svetinju i bogato je darivao, što potvrđuje njen značaj u duhovnom životu tadašnje srpske države.
Foto: SPC / Eparhija raško-prizrenska
Nezakoniti radovi na isposnici Svetog Petra Koriškog još su jedan pokazatelj da srpske svetinje na Kosovu i Metohiji nisu adekvatno zaštićene
Imajući u vidu ove istorijske činjenice, devastacija isposnice Svetog Petra Koriškog nije samo lokalni incident već deo šireg trenda sistematskog brisanja tragova srpskog prisustva na Kosovu i Metohiji. Pored fizičkog uništavanja, u toku je i proces falsifikovanja istorije, gde se srpske svetinje pokušavaju prisvojiti ili im se menja karakter kako bi se izbrisala njihova autentična pripadnost srpskom narodu i Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
Eparhija raško-prizrenska apeluje na međunarodne institucije prisutne na Kosovu, pre svega misije EU, EULEKS, OEBS i KFOR, da hitno reaguju i zaustave ovo bezakonje. Takođe, Eparhija će o ovom slučaju obavestiti UNESKO i druge međunarodne organizacije za zaštitu kulturne baštine, kako bi se skrenula pažnja na kontinuirano uništavanje srpskog verskog i istorijskog nasleđa.
Foto: SPC / Eparhija raško-prizrenska
Oskrnavljena freska u Isposnici Svetog Petra Koriškog
Nezakoniti radovi na isposnici Svetog Petra Koriškog još su jedan pokazatelj da srpske svetinje na Kosovu i Metohiji nisu adekvatno zaštićene, uprkos formalnim zakonskim okvirima. Ako se ovakva praksa nastavi, postoji ozbiljan rizik da će mnogi od ovih svetih lokaliteta nepovratno nestati. Zato je hitna reakcija međunarodne zajednice neophodna kako bi se sprečilo dalje uništavanje duhovne i kulturne baštine srpskog naroda na Kosovu i Metohiji.
Grobovi u južnom delu Kosovske Mitrovice svedoče o duhovnoj i fizičkoj borbi Srba koji čuvaju uspomene na svoje najmilije uprkos razaranju i svim nedaćama.
Transplantacija organa menja sudbinu Nemca Johana Vagnera, otkrivajući mu snove o krvavoj prošlosti Balkana, duhovnim iskušenjima i ljubavi koja je prešla granice naroda.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve otvoreno je govorio o teškom položaju Srba na Kosovu i Metohiji, uskraćenoj slobodi kretanja i svetinjama koje su pod stalnim pritiskom – evropski parlamentarci obećali su da će preneti njegovu poruku u Brisel.
Tumačeći proročke reči Isaije, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava da zabluda vođa slabi čitavu zajednicu i odvodi je sa puta istine, dok je povratak Bogu jedini put ka duhovnom ozdravljenju.
Probajte pire sa prelivom od pečuraka po receptu iz „Pravoslavnog posnog kuvara“, pročitajte molitvu Presvetoj Bogorodici za ponedeljak i duhovno se nadahnite poukom Prepodobnog Jovana Aleksejeva Valamskog.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetih sedam mučenika u Efesu po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti mučenik Miron. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Hijacinta iz Krakova, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pevačica je tokom privatne posete manastiru Varlam provela tri sata, upoznala se sa monaškim životom i zatražila savet o duhovnim pitanjima od starešine ovog drevnog središta Pravoslavne crkve.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Dok se zidovi hrama pretvaraju u mete vandala, Srbi u ovoj enklavi žive u stalnom strahu, a iz Kancelarije za KiM upozoravaju da Priština želi da iskoreni njihovo prisustvo na Kosovu i Metohiji.
Eparhija raško-prizrenska podnela novu krivičnu prijavu protiv Nikole Džufke, Albanca koji godinama nasilno upada u pravoslavne hramove i pokušava da ih prisvoji za svoju organizaciju, dok SPC upozorava da kosovske institucije godinama ćute na njegove napade.
Sve više pravoslavaca iz Srbije i sveta dolazi na Kosovo i Metohiju — ne kao turisti, već kao hodočasnici koji tragaju za svetlošću, utehom i korenima. U svom autorskom tekstu koji prenosimo u celosti, Maria Vasić, otkriva se kako meštani, zatečeni tom radošću, širom otvaraju vrata svojih domova — i svojih srca.
U zaštićenoj zoni nadomak Prizrena izvedeni su nelegalni građevinski radovi koji prete opstanku isposnice. Stručnjaci su na terenu procenili razmere štete, dok monasi Visokih Dečana s tugom posmatraju kako vekovno duhovno utočište trpi posledice nesavesnih zahvata.
Na liturgiji u Hramu Svetog Save patrijarh srpski podsetio je na priču o nemilosrdnom sluzi i upozorio da ne možemo iskreno tražiti Božju milost ako je sami ne pokazujemo prema drugima.
Upokojila se u 74. godini, a iza nje ostaje gotovo dvadeset godina provedenih uz mošti Svetog Grigorija Kumaničkog i ljude koji su u ovu drevnu svetinju dolazili po molitvu i utehu.
Nakon teškog incidenta koji je ostavio porodicu u strahu i neizvesnosti, deci je uručena finansijska pomoć, a domaćinima ikona Gospoda Isusa Hrista kao znak utehe i podrške.
Prema predanju, za istoriju ovog manastira vezuju se Sveti Sava, kralj Dragutin i despot Đurađ Branković, a upravo je u vreme Brankovića Sveti Stefan postao njegov nebeski zaštitnik.
Pevačica je tokom privatne posete manastiru Varlam provela tri sata, upoznala se sa monaškim životom i zatražila savet o duhovnim pitanjima od starešine ovog drevnog središta Pravoslavne crkve.
Kada su se Mihajlo i Ana izgubili u šumi, neobičan drveni krstić i zvuk crkvenog zvona poveli su ih putem na kojem su otkrili da pomoć ponekad stiže onda kada joj se najmanje nadamo.
Posle novih tvrdnji o navodnom izdvajanju Boke Kotorske iz sastava Mitropolije crnogorsko-primorske, poglavar Srpske pravoslavne crkve otvoreno je govorio o celoj priči i upozorio na posledice širenja neproverenih informacija među pravoslavnim vernicima.
Istorijska svetinja vekovima je čuvala tragove vere i kulture Malopoljske, a sada je u velikom požaru nestala zajedno sa dragocenim istorijskim enterijerom.