Jedan od najstarijih srpskih manastirskih kompleksa, uklesan u stenu pre osam vekova, postaje žrtva nemara i nelegalnih radova. Hoće li biti kasno kada se svi konačno osvrnemo?
Isposnica Svetog Petra Koriškog, drevna srpska svetinja iz 13. veka koja se nalazi u blizini Prizrena, ponovo se našla na udaru. Ovaj neprocenjivi duhovni i kulturni biser srpskog naroda, u kome su vekovima monasi živeli molitveni život i posvećivali se podvigu, sada je izložen nezakonitim radovima koji ozbiljno ugrožavaju njegov opstanak.
Prema informacijama Eparhije raško-prizrenske, na lokalitetu su nedavno sprovedeni obimni građevinski radovi koji uključuju probijanje pristupne staze i njeno popločavanje do same pećine u kojoj se nalazi isposnica. Tom prilikom je narušena arheološka i istorijska celovitost svetinje, a temelji srednjovekovnog kompleksa su potkopani do te mere da postoji opasnost od urušavanja u slučaju jače kiše ili zemljotresa. Ovakvi radovi, izvedeni bez dozvole i znanja Srpske pravoslavne crkve, grubo su narušili zaštitu ove svetinje, koja se nalazi u okviru specijalnih zaštićenih zona.
Foto: SPC / Eparhija raško-prizrenska
Eparhija raško-prizrenska oštro protestuje zbog ovog čina, ukazujući na kontinuirano skrnavljenje isposnice koje traje decenijama. Podsećaju da je od oružanog sukoba 1999. godine više puta devastirana: grob svetitelja je raskopavan, srednjovekovne freske su uništavane grafitima, a nad isposnicom je postavljena albanska zastava koja i dalje stoji kao simbol nepoštovanja srpskog verskog i kulturnog nasleđa.
"Scene oskrnavljenih fresaka su najočigledniji pokazatelj krajnje vandalskog ponašanja prema ovoj svetinji, što duboko vređa vernike naše Crkve i pokazuje svetu kakav je odnos na Kosovu i Metohiji prema srednjovekovnom srpskom pravoslavnom nasleđu", istaknuto je u saopštenju Eparhije.
Foto: SPC / Eparhija raško-prizrenska
Oskrnavljena freska u Isposnici Svetog Petra Koriškog
Uprkos tome što zakon eksplicitno zabranjuje bilo kakve intervencije na ovom području bez saglasnosti Srpske pravoslavne crkve i Saveta za implementaciju zaštićenih zona, opština Prizren, konkretno Direkcija za ekonomski razvoj i turizam, samostalno je sprovela nezakonite aktivnosti. Radove je izvela lokalna firma EUROVIA, a kako se vidi iz stanja lokaliteta, nisu angažovani stručnjaci za kulturnu baštinu, što je dodatno doprinelo šteti. Teške mašine su nepažljivo korišćene, a razbacani materijal i zemlja ostavljeni su na samom mestu svetinje, pokazujući nebrigu i krajnju neodgovornost onih koji su preduzeli ove radove.
Foto: SPC / Eparhija raško-prizrenska
Eparhija raško-prizrenska oštro protestuje zbog ovog čina, ukazujući na kontinuirano skrnavljenje isposnice koje traje decenijama
Zakon o specijalnim zaštićenim zonama jasno precizira da je cilj zaštita istorijskih, kulturnih i verskih lokaliteta srpskog naroda na Kosovu i Metohiji, sprečavanje njihovog uništenja i garantovanje da se bilo kakve aktivnosti mogu izvoditi samo uz saglasnost Crkve. Svako odstupanje od ovih pravila predstavlja direktno kršenje zakona i ozbiljno ugrožava ne samo kulturnu i versku baštinu, već i međuetničke odnose u regionu.
Isposnica Svetog Petra Koriškog nije samo svetilište od značaja za srpski narod već i dragoceni deo evropske kulturne baštine. O njenoj važnosti svedoče brojne istorijske reference, uključujući i žitije svetitelja koje je u 13. veku napisao monah Teodosije Hilandarac. Ovaj isposnički kompleks bio je metoh manastira Hilandara i jedno od ključnih mesta monaškog života u srednjovekovnoj Srbiji. Zabeleženo je da je srpski car Stefan Dušan posećivao ovu svetinju i bogato je darivao, što potvrđuje njen značaj u duhovnom životu tadašnje srpske države.
Foto: SPC / Eparhija raško-prizrenska
Nezakoniti radovi na isposnici Svetog Petra Koriškog još su jedan pokazatelj da srpske svetinje na Kosovu i Metohiji nisu adekvatno zaštićene
Imajući u vidu ove istorijske činjenice, devastacija isposnice Svetog Petra Koriškog nije samo lokalni incident već deo šireg trenda sistematskog brisanja tragova srpskog prisustva na Kosovu i Metohiji. Pored fizičkog uništavanja, u toku je i proces falsifikovanja istorije, gde se srpske svetinje pokušavaju prisvojiti ili im se menja karakter kako bi se izbrisala njihova autentična pripadnost srpskom narodu i Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
Eparhija raško-prizrenska apeluje na međunarodne institucije prisutne na Kosovu, pre svega misije EU, EULEKS, OEBS i KFOR, da hitno reaguju i zaustave ovo bezakonje. Takođe, Eparhija će o ovom slučaju obavestiti UNESKO i druge međunarodne organizacije za zaštitu kulturne baštine, kako bi se skrenula pažnja na kontinuirano uništavanje srpskog verskog i istorijskog nasleđa.
Foto: SPC / Eparhija raško-prizrenska
Oskrnavljena freska u Isposnici Svetog Petra Koriškog
Nezakoniti radovi na isposnici Svetog Petra Koriškog još su jedan pokazatelj da srpske svetinje na Kosovu i Metohiji nisu adekvatno zaštićene, uprkos formalnim zakonskim okvirima. Ako se ovakva praksa nastavi, postoji ozbiljan rizik da će mnogi od ovih svetih lokaliteta nepovratno nestati. Zato je hitna reakcija međunarodne zajednice neophodna kako bi se sprečilo dalje uništavanje duhovne i kulturne baštine srpskog naroda na Kosovu i Metohiji.
Grobovi u južnom delu Kosovske Mitrovice svedoče o duhovnoj i fizičkoj borbi Srba koji čuvaju uspomene na svoje najmilije uprkos razaranju i svim nedaćama.
Transplantacija organa menja sudbinu Nemca Johana Vagnera, otkrivajući mu snove o krvavoj prošlosti Balkana, duhovnim iskušenjima i ljubavi koja je prešla granice naroda.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve otvoreno je govorio o teškom položaju Srba na Kosovu i Metohiji, uskraćenoj slobodi kretanja i svetinjama koje su pod stalnim pritiskom – evropski parlamentarci obećali su da će preneti njegovu poruku u Brisel.
Muslimanska imena oslanjaju se na Kuran i svako ime nosi svoju simboliku, kao i u drugim religijama gde se imena daju u skladu sa njihovim verovanjima.
Na dan kada Srpska pravoslavna crkva slavi Svetog Justina Ćelijskog, podsećamo se besede koja je izazvala šok u tadašnjoj Jugoslaviji. Pred stotinama ljudi, a pod prismotrom vlasti, tada mladi profesor Amfilohije izgovorio je istinu koju mnogi nisu smeli ni da pomisle.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Dok su se vernici na Veliki petak molili pred plaštanicom u manastiru Tumane, dogodilo se čudo koje je svedočio i sam iguman Dimitrije. Po zastupništvu svetitelja Zosima i Jakova, Mića Grbić ostavio je štaku i prvi put posle tri meseca — stao na svoje noge.
Sve više pravoslavaca iz Srbije i sveta dolazi na Kosovo i Metohiju — ne kao turisti, već kao hodočasnici koji tragaju za svetlošću, utehom i korenima. U svom autorskom tekstu koji prenosimo u celosti, Maria Vasić, otkriva se kako meštani, zatečeni tom radošću, širom otvaraju vrata svojih domova — i svojih srca.
U zaštićenoj zoni nadomak Prizrena izvedeni su nelegalni građevinski radovi koji prete opstanku isposnice. Stručnjaci su na terenu procenili razmere štete, dok monasi Visokih Dečana s tugom posmatraju kako vekovno duhovno utočište trpi posledice nesavesnih zahvata.
Stotine vernika okupilo se u kosmetskoj svetinji, na liturgiji koju je služio mitropolit Teodosije, uz poruke nade i mira iz Božićne poslanice patrijarha srpskog.
Nepoznate osobe ispisale „UČK“ ispred manastira Banjska, dok vernici i monaštvo osećaju porast nesigurnosti uoči praznika Rođenja Hristovog. Reakcija nadležnih organa izostaje.
Delo akademika Svetislava Božića „Metohijska pojanja“ izvedeno je pred vrhom Srpske pravoslavne crkve i elitom srpske muzičke scene – pesma pretočena u ton, svetinje u notu, a bol u molitvu.
Episkop bihaćko-petrovački Sergije služio je svetu Liturgiju u manastiru Uspenja Presvete Bogorodice u Himelstiru, svetinji podignutoj na ruševinama evangelističke crkve, koja danas okuplja srpsku dijasporu i čuva pravoslavni identitet daleko od domovine.
Na naučnom skupu u organizaciji Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta u Foči otvorena su najdublja pitanja hrišćanske teologije: da li arijanizam živi i danas, šta nas uči Sveti Sava i kako izgleda dijalog Jerusalima i Atine u vremenu razdvojenih svetova.
U prisustvu gradonačelnika i vernog naroda, praznik je obeležen liturgijom, slavskim kolačem i dodelom najvišeg crkvenog priznanja istaknutom pripadniku Vojske Srbije za izuzetnu saradnju Crkve i vojske.
Na dan kada Srpska pravoslavna crkva slavi Svetog Justina Ćelijskog, podsećamo se besede koja je izazvala šok u tadašnjoj Jugoslaviji. Pred stotinama ljudi, a pod prismotrom vlasti, tada mladi profesor Amfilohije izgovorio je istinu koju mnogi nisu smeli ni da pomisle.
Na periferiji ruske prestonice, između svetlosti mozaika i senki istorije, uzdiže se hram koji čuva duhovnu snagu nacije i duboke simbole neispričanih sudbina.
Na naučnom skupu u organizaciji Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta u Foči otvorena su najdublja pitanja hrišćanske teologije: da li arijanizam živi i danas, šta nas uči Sveti Sava i kako izgleda dijalog Jerusalima i Atine u vremenu razdvojenih svetova.
Rođen na Blagovesti, praznik na koji se i upokojio, ovaj duhovni gorostas proveo je ceo život između progonstva, molitve i borbe za istinu. Zbog svojih stavova bio je sklanjan, saslušavan i tiho gonjen – a danas ga narod slavi kao sveca koji i dalje menja ljudske sudbine.
Ne treba vam ništa skupo: od krompira, povrća i malo sira nastaje nezaboravno starinsko jelo koje se u različitim krajevima drugačije zove, ali svuda miriše na dom, tradiciju i ljubav.