Na praznik Svetog proroka Jezekilja, u crkvi Svetog arhiđakona Stefana u Velikoj Hoči, mitropolit raško-prizrenski Teososije služio je svetu liturgiju i osvetio novi mozaik.
Nadan kada je Srpska pravoslavna crkva poroslavljala Svetog proroka Jezekilja, u drevnoj Velikoj Hoči, mitropolit raško-prizrenski Teodosije služio je svetu liturgiju u crkvi Svetog arhiđakona i prvomučenika Stefana. Sasluživali su mu arhimandrit Mihailo, iguman manastira Svetih Arhangela kod Prizrena, jeromonah Isidor, profesor Prizrenske bogoslovije, protosinđel Kirilo iz manastira Visoki Dečani, kao i sveštenoslužitelji Eparhije raško-prizrenske.
Foto: SPC
Vladika Teodosije osveštao je novi mozaik na hramu
U nadahnutoj besedi nakon čitanja svetog Jevanđelja, mitropolit Teodosije podsetio je na milost i ljubav Božiju, kroz sliku Hrista koji u pustinji hrani mnoštvo naroda:
Gospod ih je učio ne mudrosti ovoga sveta, nego istini i pravdi Božijoj... Sve što je činio, činio je iz ljubavi... To je slika Crkve, da u njoj, po blagoslovu Božjem, uvek ima dovoljno za sve, da niko ne oskudeva, ni telesno ni duhovno.
Svetoj liturgiji prisustvovao je veliki broj vernika iz Velike Hoče i okolnih metohijskih sela. Posebnu radost donelo je prisustvo brojne dece, od kojih su se mnogi i pričestili svetim tajnama Hristovim.
Po okončanju svete Liturgije, mitropolit Teodosije je osvetio novopostavljeni mozaik iznad ulaznih vrata hrama, koji prikazuje Svetog arhiđakona Stefana. Mozaik je nastao trudom i ljubavlju meštana Velike Hoče, kao živo svedočanstvo njihove vere, požrtvovanosti i zajedništva.
To nije samo delo umetnosti, to je svedočanstvo ljubavi, vere i zajedništva. Neka ovaj mozaik svetli kao znak nade i svedočanstvo žive vere u ovom drevnom, ali nikada napuštenom kraju — poručio je mitropolit.
U molitvenom sabranju u srcu Metohije, Crkva je ponovo potvrdila da živa vera i Božija ljubav prebivaju tamo gde su ljudi srcem okrenuti Hristu — čak i onda kada ih svet zaboravlja.
Na slavi u manastiru Svete Nedelje, mitropolit raško-prizrenski poslao snažnu poruku o veri koja isceljuje, svetinji koja ne sme biti zaboravljena i ljubavi Hristovoj koja okuplja Srbe vekovima.
Na lokalitetu crkve Bogorodice Hvostanske, unutar zaštićene zone, održan je obred bez blagoslova Srpske pravoslavne crkve, uz poruke mržnje prema pravoslavnim Srbima.
U ekskluzivnom intervjuu, starešina manastira Svetih arhangela kod Prizrena govori o duhovnoj snazi, teškim iskušenjima i rastućem značaju manastira za Srbe na Kosovu i Metohiji.
U drugom delu ekskluzivnog intervjua za religija.rs, starešina manastira Svetih arhangela govori o godinama borbe bez mržnje, o veri koja ne traži osvetu, već snagu za oproštaj, i otkriva zašto Srbi na Kosovu nisu zaboravili ko su – ni kome pripadaju.
Iguman manastira Sveti arhangeli, već 35 godina čuvar svetinje kod Prizrena, otkriva kako prisustvo svakog čoveka obnavlja manastire, zašto vera raste iz poniženja i kako se Srbi u južnoj pokrajini više uzdaju u molitvu nego u politiku.
Povodom navoda da Srpska pravoslavna crkva pregovara s kosovskim institucijama o pravnom statusu Crkve na Kosmetu, usledio je odlučan demanti uz razotkrivanje motiva plasiranja lažnih vesti.
U Patrijaršiji SPC potpisan je Memorandum o osnivanju Univerziteta koji će spojiti teološke studije sa medicinom, pravom, umetnošću i tehničkim naukama, dok je patrijarh srpski poručio da obrazovanje mora da oblikuje i čoveka, a ne samo stručnjaka.
Na Markovdan služena liturgija u Hramu Svetog apostola i jevanđeliste Marka, poglavar Srpske pravoslavne crkve odlikovao sveštenika i održao nadahnutu besedu.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
U povratničkom selu kod Istoka, pod svetlom agregata i pred obnovljenim oltarom, više od sto vernika okupilo se na slavi crkve – među porušenim kućama, sećanjima na progon i nadom da će se život ipak vratiti.
Posle još jednog nasrtaja na hram u sredini gde Srba jedva da je ostalo, iz Eparhije raško-prizrenske stiže oštro upozorenje o kontinuiranom zastrašivanju.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
U Patrijaršiji SPC potpisan je Memorandum o osnivanju Univerziteta koji će spojiti teološke studije sa medicinom, pravom, umetnošću i tehničkim naukama, dok je patrijarh srpski poručio da obrazovanje mora da oblikuje i čoveka, a ne samo stručnjaka.
Na Markovdan služena liturgija u Hramu Svetog apostola i jevanđeliste Marka, poglavar Srpske pravoslavne crkve odlikovao sveštenika i održao nadahnutu besedu.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve u besedi u hramu Svetog Georgija poručio da se istinska pobeda ne meri moći, već vernošću Hristovom pozivu i zajednicom koja prevazilazi pravila ovog sveta.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
U besedi o apostolskom trudoljublju, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o lenjosti kao o mestu na kome se gase volja, red i duhovna snaga, dok apostolski trud opisuje kao zaštitu od poroka i unutrašnjeg rasula.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog apostola i jevanđelistu Marka po starom, i Svetog apostola i jevanđelistu Jovana Bogoslova po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Blažene Device Marije Posrednice svih milosti, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznate velike praznike.
U trenucima kada se čoveku čini da je nada izgubljena, pouka jednog od najvećih pravoslavnih duhovnika 20. veka donosi neočekivan odgovor - priču o povratku, milosti i unutrašnjem preokretu.