PRETE NAM HAPŠENJEM! ČEKAMO DA SJAŠE KURTI, PA DA DOĐE NEKI "MURTI" KOJI ĆE BITI UMERENIJI: Potresno svedočanstvo igumana Mihaila iz srca Prizrena (VIDEO)
U drugom delu ekskluzivnog intervjua za religija.rs, starešina manastira Svetih arhangela govori o godinama borbe bez mržnje, o veri koja ne traži osvetu, već snagu za oproštaj, i otkriva zašto Srbi na Kosovu nisu zaboravili ko su – ni kome pripadaju.
Na svetoj kosovskoj zemlji, gde se svaka molitva čuje jače, a svaka suza pada teže, svakodnevica igumana Mihaila nije samo služenje, već neprekidni podvig – tih, postojan i utemeljen u veri. I dok se svet menja, a sile ovoga sveta talasaju sve snažnije, bratstvo manastira Svetih arhangela kod Prizrena ostaje kao kamen oslonca onima koji traže mir i smisao pod svetim krovom Dušanove zadužbine.
Religija.rs
Iguman Mihailo
U drugom delu intervjua sa igumanom Mihailom dotakli smo se dubljih slojeva svakodnevice u manastiru: kako izgleda život u senkama izazova, koje prepreke stoje pred obnovom svetinja, ali i šta predstavlja duhovna snaga naroda koji dolazi da se pokloni. Otac Mihailo svedoči o veri koja ne podleže ni sili ni vremenima, već čeka – smireno, kao voda Bistrice – da dođe čas obnove. U njegovim rečima otkrivaju se i razlozi za nadu, i uteha za one koji osećaju teskobu vremena, ali i snažan poziv da se ne zaboravi ko smo – i čiji smo.
Godinama ste u manastiru Svetih Arhangela. Koje izazove ste, kao iguman, najviše doživljavali tokom službe ovde?
Svoju službu i boravak ovde doživljavam kao dar od Boga. Nemam osećaj da je to neka teška borba – nažalost ili na sreću. Možda bih i trebalo da ga imam, ali dugo sam ovde – kao bogoslov sam došao 1989. godine i zavoleo ovu zemlju i ovaj kraj. Jednostavno, ovde ne doživljavam izazove u tom negativnom smislu, niti velike poteškoće. Za mene je to dar Božiji i blagoslov Božiji.
Wikipedia
Manastir Svetih arhangela kod Prizrena
Ono što jeste problem u našem životu ovde jeste to što nam ne dozvoljavaju da obnovimo crkvu Svetog Nikole, da uz ovaj konak imamo još jedan pravi hram. To nikome ne bi smetalo, ali jednostavno, to je problem lokalnih vlasti. Kada smo počeli – stavili svega nekoliko redova kamena – odmah su došli da hapse majstore, a meni su upućene pretnje hapšenjem. Jednostavno, ne može se na silu. Sačekaćemo bolje vreme.
Dok se čeka bolje vreme za obnovu crkve Svetog Nikole, može li se još nešto uraditi?
Pored toga, imamo još neke tehničke probleme, poput garaže i kućice u kojoj boravi policija. Sada su smešteni u kontejnere, gde na 40 stepeni nije nimalo prijatno. Imali smo želju da uredimo parking i tu kućicu, ali u ovim okolnostima, okruženi ljudima koji prema nama nisu baš dobronamerni – ne može se ništa. Čekamo da sjaše ovaj Kurti, pa da dođe neki „Murti“ koji će biti umereniji.
Ima li nekih naznaka promene?
Od februara ništa ne može da se formira na Kosovu. Da se to dešava u Republici Srpskoj ili u Srbiji, već bismo imali sankcije. Mi bismo već bili proglašeni za najgori narod u Evropi – kako mnogi pokušavaju da nas predstave: kao čudake, divljake, ubice... Ali nema veze. Dovoljni su nama Nikola Jokić sa košarkaškom loptom ili Novak Đoković sa teniskim reketom da im izbije sve adute iz ruku. Da ne pominjemo Nikolu Teslu, Mihajla Pupina i druge Srbe koji su postavili standarde priznate u celom svetu.
A koji su duhovni aduti?
Mogu oni da rade šta hoće, ali ne mogu da nas ponize niti da nas umanje. Mi smo narod Svetog Save, narod koji ima moćnu istoriju i moćne pretke. I ono što je za mene kao monaha najvažnije – imamo mnogo brojniju Nebesku Srbiju, koja nas krepi i čuva, pa tako na zemlji niko ništa ne može. Možemo jedino sami od sebe da napravimo budale. Ali onaj koji se bude držao Svetog Save i svetih Nemanjića – pobediće sva iskušenja.
Treći, poslednji deo intervjua sa igumanom Mihailom objavljujemo u četvrtak, 31. jula.
Kako javljaju naši novinari, koji se nalaze u porti svetinje, veliki broj Srba je došao iz različitih krajeva i sve vrvi od srpskog roda, još od ranih jutarnjih sati.
Na lokalitetu crkve Bogorodice Hvostanske, unutar zaštićene zone, održan je obred bez blagoslova Srpske pravoslavne crkve, uz poruke mržnje prema pravoslavnim Srbima.
U ekskluzivnom intervjuu, starešina manastira Svetih arhangela kod Prizrena govori o duhovnoj snazi, teškim iskušenjima i rastućem značaju manastira za Srbe na Kosovu i Metohiji.
Crkveni dokument potvrđuje da katolici mogu pristupiti ksenotransplantaciji uz poštovanje etičkih smernica i brigu o životinjama, dok naučnici traže rešenja za hronični manjak donorskih organa.
Snažan udar od 4,9 stepeni pokrenuo je seriju slabijih potresa u kratkom razmaku, dok stručnjaci prate razvoj situacije i upozoravaju da će naredni sati biti ključni, iako za sada nema izveštaja o šteti i povređenima.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Dok se srpski narod na Kosmetu suočava s pritiscima i neizvesnošću, arhimandrit Mihailo šalje snažnu poruku mira i opreza i ističe da će slava biti obeležena molitvom i sabornim duhom, daleko od sukoba i podela.
Dokumentarac otkriva neprolazni kosovski zavet, borbu naroda i svetinja, i višegodišnji rad humanitarne organizacije "Svi za Kosmet", koja menja živote ljudi i čuva srpsku duhovnost.
Uz idejnog tvorca vladiku Ilariona, vladiku Teodosija i akademika Matiju Bećkovića, prva projekcija filma bila je ispunjena molitvom, uzvišenom atmosferom i svedočanstvom o neumornoj ljubavi srpskog naroda prema Kosovu i Metohiji.
Iguman manastira Sveti arhangeli, već 35 godina čuvar svetinje kod Prizrena, otkriva kako prisustvo svakog čoveka obnavlja manastire, zašto vera raste iz poniženja i kako se Srbi u južnoj pokrajini više uzdaju u molitvu nego u politiku.
Snažan udar od 4,9 stepeni pokrenuo je seriju slabijih potresa u kratkom razmaku, dok stručnjaci prate razvoj situacije i upozoravaju da će naredni sati biti ključni, iako za sada nema izveštaja o šteti i povređenima.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
U okviru projekta „Molitva kao lek“, u ustanovu u kojoj se leče najdublje rane psihe uneta je duhovna dimenzija koja je izbrisala granice između lekara i pacijenata i otvorila prostor za drugačije razumevanje ozdravljenja.