Uz idejnog tvorca vladiku Ilariona, vladiku Teodosija i akademika Matiju Bećkovića, prva projekcija filma bila je ispunjena molitvom, uzvišenom atmosferom i svedočanstvom o neumornoj ljubavi srpskog naroda prema Kosovu i Metohiji.
Retko se dešava da jedna filmska premijera okuplja toliku duhovnu i kulturnu elitu, ali prva projekcija filma “Svi za Kosmet, ma gde bili” bila je upravo takav događaj – trenutak u kojem su se prožele vera, istorija i ljubav prema Kosovu i Metohiji.
Arhijereji, monasi i sveštenici u prvom planu
Crvenim tepihom koračali su arhijereji, jereji i monasi, a među prisutnima su bili episkop novobrdski Ilarion, vikar patrijarha Porfirija i idejni tvorac ovog ostvarenja, vladika raško-prizrenski Teodosije, iguman manastira Svetih arhangela kod Prizrena arhimandrit Mihailo, ali i akademik Matija Bećković, čije reči uvek nose težinu istorijske i duhovne istine. Ekipa portala Religija.rs bila je na licu mesta da bi slikom i rečju zabeležila ovaj veličanstven trenutak.
Pred početak projekcije, a i nakon njenog završetka, prostor je ispunila uzvišena atmosfera molitve i zajedništva. Najčešće izgovorene reči bile su: “Kosovski zavet” – izraz koji u sebi nosi večnu obavezu i neugaslu veru u očuvanje našeg naroda i svetinja.
ST/Dragan Kadić
Kosovski zavet u fokusu: šta film otkriva o veri i opstanku naroda
Film, snimljen po ideji episkopa Ilariona, svedoči o neprolaznom Kosovskom zavetu, o neumornoj borbi srpskog naroda za opstanak u teškim istorijskim okolnostima, ali i o ljubavi, pažnji i odgovornosti koju svaki pojedinac oseća prema svom Kosovu i Metohiji, našem duhovnom Jerusalimu.
ST/Dragan Kadić
Vladika novobrdski Ilarion
Vera, umetnost i istorija ruku pod ruku
U ovom ostvarenju učestvuju mnoge ličnosti koje svojim delovanjem i životom svedoče o vernosti, solidarnosti i ljubavi: blaženopočivši mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, mitropolit raško-prizrenski Teodosije, iguman manastira Svetih Arhangela arhimandrit Mihailo, igumanija Pećke patrijaršije mati Haritina, iguman manastira Visoki Dečani Sava Janjić, monahinja manastira Ulije sestra Julijana, upravnica Narodne kuhinje na Kosovu i Metohiji protinica Svetlana Stević, akademik Matija Bećković, osnivač humanitarne organizacije „Srbi za Srbe“ Igor Rašula, publicista Živojin Rakočević, muzički umetnici Gavrilo Kujundžić, Pavlina Radovanović i Branka Zečević, glumci Ivan Bosiljčić, Zoran Cvijanović i Viktor Savić, kao i predsednik Humanitarne organizacije “Svi za Kosmet” Zoran Ćirić. Režiju potpisuje Hadži Bojana Krstić.
Humanitarna organizacija “Svi za Kosmet”, koja stoji iza ovog projekta, od svog osnivanja 2008. godine u Beogradu, pa sve do danas kroz svoje ogranke u Nemačkoj, Republici Srpskoj i Švajcarskoj, neumorno pruža materijalnu i moralnu podršku srpskom narodu, Narodnim kuhinjama i svetinjama na Kosovu i Metohiji. Na stotine humanitarno-pokloničkih putovanja, brojne praznične akcije, događaji “Igraj za Kosmet”, postavljanje donatorskih kutija i akcije prikupljanja školskog pribora za decu iz srpskih enklava samo su deo višedecenijskog zalaganja ove organizacije. Zahvaljujući hiljadama donatora, realizovan je veliki broj pomoći ugroženim porodicama, institucijama i manastirima, a organizacija je odlikovana brojnim zahvalnicama i arhiјerejskom Gramatom Eparhije raško-prizrenske.
Premijera koja spaja prošlost i budućnost: kako film čuva duhovnu baštinu
Premijera filma “Svi za Kosmet, ma gde bili” još jednom je pokazala da kroz umetnost, molitvu i međusobnu solidarnost srpski narod ostaje veran svom Kosovskom zavetu – zavetu koji nije samo istorijska činjenica, već živi temelj naše vere, identiteta i duhovne opstojnosti.
Na slavi u manastiru Svete Nedelje, mitropolit raško-prizrenski poslao snažnu poruku o veri koja isceljuje, svetinji koja ne sme biti zaboravljena i ljubavi Hristovoj koja okuplja Srbe vekovima.
U drugom delu ekskluzivnog intervjua za religija.rs, starešina manastira Svetih arhangela govori o godinama borbe bez mržnje, o veri koja ne traži osvetu, već snagu za oproštaj, i otkriva zašto Srbi na Kosovu nisu zaboravili ko su – ni kome pripadaju.
Na praznik Svetog proroka Jezekilja, u crkvi Svetog arhiđakona Stefana u Velikoj Hoči, mitropolit raško-prizrenski Teososije služio je svetu liturgiju i osvetio novi mozaik.
Posle bogosluženja u Sabornom hramu i molitve za učenike, prvi čas istorije održan je u manastiru Svetih arhangela, gde počiva car Dušan, u simboličnom spoju vere i predanja.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Foku i Svetog proroka Jonu po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetu mučenicu Haritinu. Katolička crkva obeležava Svetu Faustinu Kovalsku, Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Čovek često tek nakon razgovora shvati da je rekao nešto što nije trebalo, a ruski svetitelj savetuje da pred počinak preispita sve što je tog dana izgovorio.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o mestu crkve u životu naroda, iskušenjima kroz koja hrišćanin prolazi i primeru Svetih četrdeset mučenika sevastijskih.
Na obalama Bistrice vekovima opstaje kompleks u kojem se prepliću tragovi Svetog Save, srpskih patrijaraha, srednjovekovnih vladara i manje poznatih priča ispisanih u kamenu, freskama i obnovama kroz različite epohe.
Čovek često tek nakon razgovora shvati da je rekao nešto što nije trebalo, a ruski svetitelj savetuje da pred počinak preispita sve što je tog dana izgovorio.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Kroz svetu tajnu ispovesti, razgovore, savete o molitvi i postu, duhovnik bi trebalo da pomogne čoveku da prepozna sopstvene slabosti, pobedi greh i napreduje u hrišćanskom životu.
U besedi za nedelju 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava šta apostol Filip nije mogao da vidi i zašto telesne oči nisu dovoljne da čovek prepozna Božije prisustvo.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Kodrata po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog Jeroteja Atinskog. Katolička crkva slave Svetog Franju Asiškog, Jevreji obeležavaju Simhat Toru, dok muslimani nemaju veliki praznik.