Uz idejnog tvorca vladiku Ilariona, vladiku Teodosija i akademika Matiju Bećkovića, prva projekcija filma bila je ispunjena molitvom, uzvišenom atmosferom i svedočanstvom o neumornoj ljubavi srpskog naroda prema Kosovu i Metohiji.
Retko se dešava da jedna filmska premijera okuplja toliku duhovnu i kulturnu elitu, ali prva projekcija filma “Svi za Kosmet, ma gde bili” bila je upravo takav događaj – trenutak u kojem su se prožele vera, istorija i ljubav prema Kosovu i Metohiji.
Arhijereji, monasi i sveštenici u prvom planu
Crvenim tepihom koračali su arhijereji, jereji i monasi, a među prisutnima su bili episkop novobrdski Ilarion, vikar patrijarha Porfirija i idejni tvorac ovog ostvarenja, vladika raško-prizrenski Teodosije, iguman manastira Svetih arhangela kod Prizrena arhimandrit Mihailo, ali i akademik Matija Bećković, čije reči uvek nose težinu istorijske i duhovne istine. Ekipa portala Religija.rs bila je na licu mesta da bi slikom i rečju zabeležila ovaj veličanstven trenutak.
Pred početak projekcije, a i nakon njenog završetka, prostor je ispunila uzvišena atmosfera molitve i zajedništva. Najčešće izgovorene reči bile su: “Kosovski zavet” – izraz koji u sebi nosi večnu obavezu i neugaslu veru u očuvanje našeg naroda i svetinja.
ST/Dragan Kadić
Kosovski zavet u fokusu: šta film otkriva o veri i opstanku naroda
Film, snimljen po ideji episkopa Ilariona, svedoči o neprolaznom Kosovskom zavetu, o neumornoj borbi srpskog naroda za opstanak u teškim istorijskim okolnostima, ali i o ljubavi, pažnji i odgovornosti koju svaki pojedinac oseća prema svom Kosovu i Metohiji, našem duhovnom Jerusalimu.
ST/Dragan Kadić
Vladika novobrdski Ilarion
Vera, umetnost i istorija ruku pod ruku
U ovom ostvarenju učestvuju mnoge ličnosti koje svojim delovanjem i životom svedoče o vernosti, solidarnosti i ljubavi: blaženopočivši mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, mitropolit raško-prizrenski Teodosije, iguman manastira Svetih Arhangela arhimandrit Mihailo, igumanija Pećke patrijaršije mati Haritina, iguman manastira Visoki Dečani Sava Janjić, monahinja manastira Ulije sestra Julijana, upravnica Narodne kuhinje na Kosovu i Metohiji protinica Svetlana Stević, akademik Matija Bećković, osnivač humanitarne organizacije „Srbi za Srbe“ Igor Rašula, publicista Živojin Rakočević, muzički umetnici Gavrilo Kujundžić, Pavlina Radovanović i Branka Zečević, glumci Ivan Bosiljčić, Zoran Cvijanović i Viktor Savić, kao i predsednik Humanitarne organizacije “Svi za Kosmet” Zoran Ćirić. Režiju potpisuje Hadži Bojana Krstić.
Humanitarna organizacija “Svi za Kosmet”, koja stoji iza ovog projekta, od svog osnivanja 2008. godine u Beogradu, pa sve do danas kroz svoje ogranke u Nemačkoj, Republici Srpskoj i Švajcarskoj, neumorno pruža materijalnu i moralnu podršku srpskom narodu, Narodnim kuhinjama i svetinjama na Kosovu i Metohiji. Na stotine humanitarno-pokloničkih putovanja, brojne praznične akcije, događaji “Igraj za Kosmet”, postavljanje donatorskih kutija i akcije prikupljanja školskog pribora za decu iz srpskih enklava samo su deo višedecenijskog zalaganja ove organizacije. Zahvaljujući hiljadama donatora, realizovan je veliki broj pomoći ugroženim porodicama, institucijama i manastirima, a organizacija je odlikovana brojnim zahvalnicama i arhiјerejskom Gramatom Eparhije raško-prizrenske.
Premijera koja spaja prošlost i budućnost: kako film čuva duhovnu baštinu
Premijera filma “Svi za Kosmet, ma gde bili” još jednom je pokazala da kroz umetnost, molitvu i međusobnu solidarnost srpski narod ostaje veran svom Kosovskom zavetu – zavetu koji nije samo istorijska činjenica, već živi temelj naše vere, identiteta i duhovne opstojnosti.
Na slavi u manastiru Svete Nedelje, mitropolit raško-prizrenski poslao snažnu poruku o veri koja isceljuje, svetinji koja ne sme biti zaboravljena i ljubavi Hristovoj koja okuplja Srbe vekovima.
U drugom delu ekskluzivnog intervjua za religija.rs, starešina manastira Svetih arhangela govori o godinama borbe bez mržnje, o veri koja ne traži osvetu, već snagu za oproštaj, i otkriva zašto Srbi na Kosovu nisu zaboravili ko su – ni kome pripadaju.
Na praznik Svetog proroka Jezekilja, u crkvi Svetog arhiđakona Stefana u Velikoj Hoči, mitropolit raško-prizrenski Teososije služio je svetu liturgiju i osvetio novi mozaik.
Posle bogosluženja u Sabornom hramu i molitve za učenike, prvi čas istorije održan je u manastiru Svetih arhangela, gde počiva car Dušan, u simboličnom spoju vere i predanja.
Dok švajcarske vlasti nastavljaju istragu i proces identifikacije poginulih, patrijarh Rumunije je pozvao na molitvu, podsećajući na snagu hrišćanske vere u trenucima najveće boli.
Dok svakodnevno očekujemo najgore i trošimo snagu na ono što ne možemo da promenimo, jedna pouka iz pravoslavnog iskustva nemilosrdno postavlja pitanje: gde je nestalo poverenje?
Uoči Božića, pahulje su prekrile kupole i stepeništa hrama, stvarajući idiličan prizor koji u tišini podseća vernike na duhovnu dubinu predstojećeg praznika.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Dokumentarac otkriva neprolazni kosovski zavet, borbu naroda i svetinja, i višegodišnji rad humanitarne organizacije "Svi za Kosmet", koja menja živote ljudi i čuva srpsku duhovnost.
Porušeni spomenici kod Obilića nisu samo vandalski čin, već upozorenje koje uznemirava čitavu zajednicu i otvara pitanje dokle traje bezbednost onih koji su sahranjeni, ali i onih koji su ostali.
Dok švajcarske vlasti nastavljaju istragu i proces identifikacije poginulih, patrijarh Rumunije je pozvao na molitvu, podsećajući na snagu hrišćanske vere u trenucima najveće boli.
Dok svakodnevno očekujemo najgore i trošimo snagu na ono što ne možemo da promenimo, jedna pouka iz pravoslavnog iskustva nemilosrdno postavlja pitanje: gde je nestalo poverenje?
Arhijereji i jereji Grčke pravoslavne crkve upozoravaju da odluke Evropske unije ne pogađaju samo porodicu, već određuju sudbinu budućih generacija i opstanak čitavog društva.
U besedi za 30. petak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički nas vodi u čas kada David ostaje sam pred istinom o sebi, pokazujući da se čovek ne slama zbog pada, već zbog pokušaja da ga opravda.
Bez povišenog tona i bez kalkulacije, sveštenik Vladislav Vučanović u jednoj kratkoj poruci otvara pitanje zašto se lakše okupljamo oko trpeza i vatrometa nego oko suštine vere, posta i lične odgovornosti.
Dok su satovi odbrojavali prve minute 2026, crkva Vondelkerk u Amsterdamu nestajala je u plamenu, ostavljajući grad bez svetinje i Evropu bez još jednog svedoka hrišćanske prošlosti.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
U besedi za 30. petak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički nas vodi u čas kada David ostaje sam pred istinom o sebi, pokazujući da se čovek ne slama zbog pada, već zbog pokušaja da ga opravda.
Pravoslavni vernici danas slave Svetog Ignjatija Bogonosca po starom kalendaru, dok se po novom liturgijski obeležava Sveta Teodota. Katolici proslavljaju Svetog Bazilija Velikog i Svetog Grgura Nazijanskog, a Jevreji i muslimani ovaj dan provode u redovnim molitvama.