NI BOGATSTVO NI DECA NE MOGU TE SPASTI: Otkrijte tajnu večnog mira
Stihovi 34:37-38 podsećaju muslimane da je pravi put do Božije milosti kroz iskrenu veru i dobra dela, dok oni koji poriču Njegovu poruku suočavaju se s ozbiljnim posledicama.
Ajet iz sure Ez-Zumer (39:7) otkriva duboku istinu o ljudskoj slobodi, zahvalnosti i odgovornosti pred Alahom, podsećajući da se svako na kraju vraća svom Gospodaru, koji zna i ono što ljudi kriju u srcima.
Kuran, večna Božija reč, kroz svoje ajete podseća čoveka na suštinu njegovog postojanja – da vera i zahvalnost nisu samo unutrašnja stanja, već i putokazi ka spasenju i Božijem zadovoljstvu. U knjizi "The Qur'an – 365 Selections For Daily Reading", ajet za 3. oktobar donosi snažne reči iz sure Ez-Zumer koje govore o slobodi izbora i odgovornosti svakog čoveka pred svojim Stvoriteljem:
„Ako ne vjerujete, Alah je, doista, neovisan od vas, ali On nije zadovoljan nevjerstvom Svojih robova. Ako budete zahvalni – On će biti zadovoljan vama. Niko neće nositi tuđi teret. Potom ćete se vratiti Gospodaru svome, pa će vas On obavijestiti o onome što ste činili. On, zaista, zna ono što je u grudima.“ (39:7)
Ajet „Niko neće nositi tuđi teret“ jasno tvrdi da je svaki čovek odgovoran samo za svoja dela pred Alahom. Niko ne može preuzeti krivicu ili zaslugu za tuđe postupke, niti biti kažnjen umesto drugog. Ova poruka podseća na ličnu odgovornost i Božiju pravdu, koja sve vidi i zna, čak i ono što ljudi kriju u srcima.
Ovaj ajet takođe otkriva duboku istinu da Alah ne traži ništa od svojih stvorenja, jer je On Savršen i Neovisan, ali želi da čovek pronađe smisao u veri i pokaže zahvalnost kroz dela i reči. Podsmevanje veri ili okretanje od nje ne umanjuje Njegovu veličinu, već osiromašuje ljudsku dušu. Istovremeno, zahvalnost donosi spokoj, a povratak Gospodaru podseća da je svako odgovoran za svoja dela i misli. Upravo zato, ovaj ajet iz Kur’ana ostaje večiti poziv na introspektivno preispitivanje i vraćanje Alahu, koji zna i ono što ljudi kriju u svojim srcima.
Stihovi 34:37-38 podsećaju muslimane da je pravi put do Božije milosti kroz iskrenu veru i dobra dela, dok oni koji poriču Njegovu poruku suočavaju se s ozbiljnim posledicama.
Ajet za 2. oktobar podseća nas da prava vlast pripada samo Alahu, dok spletke i zlo donose neizbežnu propast – lekcija koja pogađa svakog čoveka.
Poruka iz sure El-Asr, izdvojena za 30. decembar u knjizi „Kuran – 365 odabranih ajeta za svakodnevno čitanje“, podseća kako vera, dobra dela, istina i strpljenje mogu promeniti tok naših izbora.
Kroz alete 72:25–28, Kuran prikazuje složeni sistem božanske zaštite i uloge poslanika u prenošenju poruka.
Ajeti sure 61:5–8 objašnjavaju kako Božija svetlost vodi one koji istrajavaju, čak i kada ih ljudi ne razumeju.
Ajeti 57:1–6 vode kroz nevidljive i vidljive svetove, otkrivajući moć, mudrost i prisutnost Boga u svakom trenutku – od stvaranja neba i Zemlje do svakodnevnih ljudskih misli i dela.
Dok sukobi i nestabilnost i dalje potresaju region, milioni vernika pristižu u Meku, gde je večeras zvanično počeo hadž i gde se odvija jedno od najvećih okupljanja na planeti.
Crkva Hrista Kralja u Morzmahejmu sada menja svoju namenu, dok prodaja ovog objekta otvara pitanje šta se dešava sa građevinama koje gube svoju prvobitnu ulogu i sve teže nalaze novu funkciju u lokalnim zajednicama.
Najveće muslimansko hodočašće ove godine odvija se uz ratne tenzije, upozorenja zapadnih vlada i pojačane bezbednosne mere u Saudijskoj Arabiji.
Od ubistva i hule na Boga do kršenja Šabata i neposlušnosti prema roditeljima, drevni jevrejski zakoni predviđali su najstrože kazne.
Od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save slivala se nepregledna reka vernog naroda, dok je jedna od najvećih svetinja pravoslavlja prvi put posle više vekova proneta ulicama prestonice.
Čudotvorni pojas svečano je dočekan u porti Vaznesenjske crkve u Beogradu, uz najviše crkvene počasti i more vernika koje je ispunilo centar prestonice.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Svečani početak Sabora označen je nakon liturgije tradicionalnim "prizivom Duha Svetog" u kripti Hrama Svetog Save.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Epifanija Kiparskog po starom i Treće obretenje glave Svetog Jovana Krstitelja po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Mariju Majku Crkve, dok muslimani obeležavaju Dan Arefata, a Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Dok se porodični razgovori sve češće svode na obaveze i ekran, jedna pouka starca Pajsija Svetogorca otvara pitanje koje mnogi izbegavaju: šta ostaje od vere kada se prestane živeti, prenositi i ponavljati u svakodnevici?
Dok sukobi i nestabilnost i dalje potresaju region, milioni vernika pristižu u Meku, gde je večeras zvanično počeo hadž i gde se odvija jedno od najvećih okupljanja na planeti.