Ajeti 57:1–6 vode kroz nevidljive i vidljive svetove, otkrivajući moć, mudrost i prisutnost Boga u svakom trenutku – od stvaranja neba i Zemlje do svakodnevnih ljudskih misli i dela.
Dok listamo stranice Kurana predviđene za svakodnevno razmišljanje, 23. novembar u knjizi Kuran – 365 odabranih ajeta za svakodnevno čitanje donosi alete iz sure El-Hadid (57:1–6) koji nas podsećaju na sveprisutnost i moć Boga. Ovi ajeti otvaraju pogled na univerzum kroz prizmu Božje svemoći, mudrosti i prisutnosti, naglašavajući kako ništa ne promiče Njegovoj pažnji, niti u nebesima, niti na Zemlji. Od samog početka ističe se Božja hvala i vlast, ali i intimna povezanost sa ljudskim životom i svakodnevnim iskustvima.
Sura El Hadid, ajeti 57:1-6
Shutterstock/PeopleImages.com - Yuri A
Kuran
57:1 Alah hvali sve što je na nebesima i na Zemlji; On je Silni i Mudri.
57:2 Njegova je vlast na nebesima i na Zemlji; On život i smrt daje, i On sve može.
57:3 On je Prvi i Poslednji, i Vidljivi i Nevidljivi; i On zna sve!
57:4 U šest dana On je nebesa i Zemlju stvorio, a zatim se nad Aršom uzvisio; On zna šta u Zemlju ulazi i šta iz nje izlazi, i šta s neba silazi i šta se prema Njemu diže; On je s vama gde god bili, i sve što radite Alah vidi.
57:5 Njegova je vlast na nebesima i na Zemlji, i Alahu će se sve vratiti.
57:6 On uvodi noć u dan i dan u noć, i On zna svačije misli.
Svemoć i mudrost
Ajeti 57:1–6 duboko su reflektivni jer spajaju koncept svemoći i mudrosti sa svakodnevnom ljudskom percepcijom. Alah hvali sve što postoji, od najudaljenijih zvezda do sitnih događaja na Zemlji, čime nas podseća da ništa nije izolovano od Njegove prisutnosti. Njegova vlast obuhvata život i smrt, a isto tako zna sve što se dešava u nevidljivom i vidljivom svetu – što ujedno postavlja granicu ljudskoj samouverenosti i poziva na poniznost.
Ravnoteža moći i odgovornosti
Stvaranje neba i Zemlje u šest dana, te uzdizanje nad Aršom, simbolizuje Božju suverenost, dok naizmeničnost noći i dana i stalna Božja prisutnost kod čoveka podsećaju na ritam i red u univerzumu koji je utemeljen na Božjoj volji. Za vernika, ovi ajeti nisu samo podsjetnik na Božju moć, već i poziv na introspektivni život – promišljanje o sopstvenim delima, svest o prolaznosti i vraćanju svega Njemu. U savremenom kontekstu, kada čovek često gubi osećaj za duhovni red, ova poruka nudi tihu, ali čvrstu oslonacnu tačku, naglašavajući ravnotežu između Božje svemoći i ljudske odgovornosti.
Ajeti iz sure Az-Zuhruf podsećaju da Bog sve vidi i zna, dok istovremeno upozorava na konačni Dan presude i poziva vernike na introspektivno promišljanje i duhovnu budnost.
Ajeti iz sure Al Jāthiyah 45:2-6 pozivaju vernike da kroz smenu dana i noći, životinje, kišu i vetrove prepoznaju očigledne dokaze Božje prisutnosti i mudrosti, nudeći put ka dubljem razumevanju.
Stihovi sure Ar-Rahman 55:1–13 povezuju Božiju blizinu, ljudsko poreklo i kosmički poredak, podsećajući da najvažnije često primetimo tek kada se um utiša.
Dok jedni prvi put dolaze na Gazimestan, drugi mu se vraćaju godinama, a prizor stotina Srba koji u tišini i molitvi odaju počast knezu Lazaru i kosovskim junacima svedoči da sećanje na stradale ne bledi.
Mitropolit Siluan poručio je da dolazak poglavara Crkve okuplja duhovnu decu rasutu hiljadama kilometara od matice, dok su folkloraši u narodnim nošnjama uveličali svečani doček.
Ajeti sure El-Enam (6:63–64), izdvojeni za 17. mart, razotkrivaju unutrašnji preokret između iskrene molitve u opasnosti i brzog zaborava nakon spasa, otvarajući složenu sliku ljudske nedoslednosti.
Ajeti 6:61-62 iz sure El-Enam podsećaju da nijedna duša ne prolazi mimo Allahove volje, da meleki prate svaki trenutak i da svaki vernik mora biti spreman za konačni obračun pred Stvoriteljem.
U izraelu se obeležava se 3. oktobra 2026. godine, a u dijaspori se Simhat tora slavi dan kasnije; evo zbog čega se osmi dan razlikuje od prethodnih sedam i kakvu simboliku nosi ovaj praznični datum.
Praznički dani obeleženi su životom pod otvorenim nebom, simbolima zahvalnosti i sećanjem na put kroz pustinju, dok se porodice okupljaju uz molitve, prazničnu trpezu i drevne običaje.
Dok jedni prvi put dolaze na Gazimestan, drugi mu se vraćaju godinama, a prizor stotina Srba koji u tišini i molitvi odaju počast knezu Lazaru i kosovskim junacima svedoči da sećanje na stradale ne bledi.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Liturgijskom sabranju u Himelstiru prisustvovali su brojni sveštenici, monaštvo i verni narod, kao i princ naslednik Filip Karađorđević sa princezom Danicom, dok je ktitor obnove Drago Vuković odlikovan Ordenom Svetog Save drugog stepena.