TAJNA KOJU NOSI IME GOSPODNjE: Vladika Nikolaj o sili koja menja svet
U besedi za dvadeset treći utorak po Duhovima, sveti Vladika Nikolaj Ohridski i Žički poziva nas da otvorimo srce za silu Hristovog imena koje oživljava, isceljuje i preobražava.
U svojoj besedi za 24. nedelju po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje da jedini mir ne dolazi od pravila, već od Božanske ljubavi koja uklanja granice i ujedinjuje verne.
Beseda vladike Nikolaja Velimirovića za 24. nedelju po Duhovima otvara pogled na mir koji ne deli, već spaja. Hristova žrtva briše prepreke koje su ljudi postavljali jedni prema drugima i otvara put ka zajedništvu koje nadilazi razlike. Kroz ovu pouku, vernici se podsećaju da istinski mir ne dolazi od zakona ili običaja, nego od živog prisustva Božje ljubavi među nama.
Jer je on mir naš koji oboje sastavi
ujedno. (Ef. 2, 14)
Između Izrailjaca i neznabožaca zjapio je bezdan, koji niko od smrtnih nije mogao ispuniti i poravnati. Gospod Hristos jedini mogao je to učiniti, i On je to učinio.
Ono što je bilo udaljeno On je približio i spojio. Čime? Krvlju Svojom. Naime, Svojom žrtvom On je zamenio sve ostale žrtve. Time je On iskupio i Sobom zamenio svu prirodu, od koje su ljudi uzimali i Bogu (odnosno bogovima) na žrtvu prinosili.
Jedna je žrtva dovoljna i za Izrailjce i za neznabošce - to je žrtva Hristova. Dalje, krv životinjska delila je Izrailjce i neznabošce i po mestu gde je prinošena, i po božanstvu kome je prinošena, i po vrsti životinje koja je prinošena, i po načinu kako je prinošena.
Sada je krv Hristova prečista došla na mesto sve one krvi, i ova krv Hristova ujedinjava, zbratimljava Izrailjce i neznabošce. I jedni i drugi postaju krvna braća, kao što smo i mi svi verni krvna braća, zbog krvi Hristove, kojom se iskupismo od kletve i kojom se i sada hranimo.
Međustenje ograde, koja je delila i rastavljala, On razori i sastavi ruke i srca Izrailjaca i neznabožaca. Čime? Tijelom Svojijem. To jest: živom istinom, vaploćenom istinom u Sebi. Sen zakonska zamenjivala je istinu kod Izrailjaca, a basne kod neznabožaca. Oboje to On udalji i pokaza živu istinu u telu. I svet vide i obradova se.
O Gospode Isuse Hriste, preblagi Iskupitelju naš, ujedini srca nas vernih Tvojih. Tebi slava i hvala vavek. Amin.
U besedi za dvadeset treći utorak po Duhovima, sveti Vladika Nikolaj Ohridski i Žički poziva nas da otvorimo srce za silu Hristovog imena koje oživljava, isceljuje i preobražava.
U 23. subotu po Duhovima, vladika Nikolaj vodi čitaoce kroz večni Božji plan, pokazujući kako kroz Hrista i ličnu slobodnu volju svaki čovek može živeti u pravdi, ljubavi i svetosti – još pre nego što je svet stvoren.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za 23. nedelju po Duhovima otkriva unutrašnju snagu vere i način da pronađemo mir i harmoniju u svetu koji često izgleda razbijeno.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žiški u besedi za 24. utorak po Duhovima razotkriva kako vaskrsli Hristos otvara ljudskom biću horizonte nevidljive veličine i večnog spasenja.
U besedi za utorak 6. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički nas vodi kroz trenutak Getsimanije u kojem Isus bira stradanje umesto odbrane, otkrivajući veličinu ljubavi i milosti Božje.
U besedi za subotu 3. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava da samo poznavanje vere ne donosi spasenje.
U besedi za Nedelju siropusnu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva kako čuvanje Hristove poruke u sebi donosi život koji smrt ne može dotaći – saznajte tajnu duhovne svetlosti koja menja svaki dan.
U besedi za Nedelju mitara i fariseja, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako snaga Božja u srcu briše strah i čini svet bezopasnim.
Od neprekidnog pričanja i pohlepe do nedostatka vere - otac Dimitrije objasnio je kako molitva, disciplina i odlazak u crkvu mogu osloboditi dušu i doneti mir.
Od Svetog Jovana Zlatousta do vladike Nikolaja Velimirovića, glasovi svetih opominju da starina nije merilo istine, između krsne slave i sujeverja otkriva se tanka linija koju savremeni čovek često previđa.
Krstić na grudima čuva srce - ne samo simbolično već i duhovno, podsećajući čoveka da svoje misli, reči i dela uskladi s verom koju ispoveda.
Grigorije S. Deboljski u svom delu "Dani bogosluženja (Knjiga o postu) Pravoslavne saborne istočne crkve" sažeo je tumačenja Svetih Otaca o Velikom postu i Strasnoj sedmici.
Nastojateljica Manastira Vratna govori kako lavanda, pčelinji vosak i prirodna eterična ulja iz ove svetinje pomažu vernicima da povrate ravnotežu tela i duha.
Od jutarnje liturgije do prazničnog okupljanja uz rukotvorine i manastirske proizvode, dan je protekao u znaku molitve, sećanja na čudesno izbavljenje i živog susreta ljudi koji svoju veru potvrđuju i kroz rad i darivanje.
Kolone vernika iz Golupca i Kučeva slile su se u manastir, gde je jutro počelo Liturgijom, a potom nastavljeno krsnim hodom i molitvom pred moštima svetitelja.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Grigorije S. Deboljski u svom delu "Dani bogosluženja (Knjiga o postu) Pravoslavne saborne istočne crkve" sažeo je tumačenja Svetih Otaca o Velikom postu i Strasnoj sedmici.
Savršen izbor za dane posta - mirisan i topao ručak koji okuplja porodicu oko stola
Kako je susret Djeve Marije i arhangela Gavrila otkrio tajnu koja prevazilazi ljudski razum i označio početak ispunjenja davnog proročanstva o dolasku Spasitelja, uz događaje koji su zauvek oblikovali hrišćansku veru i predanje.