HRISTOVA OPOMENA KOJU MNOGI ČUJU, ALI RETKO KO ZAISTA PRIHVATI: Vladika Nikolaj razbija zabludu mnogih vernika
U besedi za subotu 3. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava da samo poznavanje vere ne donosi spasenje.
U besedi za utorak 6. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički nas vodi kroz trenutak Getsimanije u kojem Isus bira stradanje umesto odbrane, otkrivajući veličinu ljubavi i milosti Božje.
Hristos je mogao pozvati sile neba da Ga brane - dvanaest legeona anđela stajalo je na raspolaganju. Ipak, u vrtu Getsimanije nije posegao za njima.
U besedi za utorak 6. sedmice Velikog posta, vladika Nikolaj Velimirović nas vodi kroz trenutak kada Bog odlučuje da se ne odbrani silom, već da prihvati put stradanja radi ljubavi prema ljudima. Fokus besede leži na toj božanskoj odmerenosti: kako zlo može dosegnuti vrhunac svoje moći, a ipak ne nadvladati dobrotu i milost Božju.
Ili misliš ti da ja ne mogu sad umoliti oca svojega da mi pošalje više od dvanaest legeona angela. (Mat. 26, 53)
Tako reče Gospod učeniku koji potrže nož da brani svoga Učitelja u Getsimanskom vrtu. Iz ovih reči je jasno da se Gospod mogao odbraniti da je hteo ne samo od Jude i njegove čete pandura, nego i od poglavara jevrejskih i od Pilata, i od celoga Carstva rimskog, da se ovo bilo diglo na Njega. Jer sila jednoga anđela veća je od sile najveće vojske ljudske, a kamoli sila dvanaest legeona anđela!
No Gospod nije hteo da traži tu pomoć od Oca. U svojoj molitvi u Getsimaniji On je rekao Ocu: „Neka bude volja Tvoja.“ I odmah je u tom poznao volju Očevu, da treba da se pusti na stradanje, i On se saglasio sa voljom Oca Svoga i krenuo na put stradanja.
Treba je dozvoliti da se pozadina ocrta što tamnije, da bi slika vaskrsenja bila jasnija. Trebalo je pustiti zlo da se nadme koliko najviše može, da bi se posle raspuklo i rasplinulo u ništa. Trebalo je pustiti zlo da vikne koliko najjače može, da bi uskoro zanemelo – pred čudom vaskrsenja.
Treba je da se objavi sva zloba ljudska protiv Boga, da bi se mogla videti i oceniti ljubav i milost Božja prema ljudima. Neposlati da brane Hrista od Jevreja, anđeli Božji poslati su posle tri dana da objave svetu vaskrsenje Hristovo.
Gospode svesilni i svemilostivi, pomiluj nas i spasi! Tebi slava i hvala vavek. Amin.
U besedi za subotu 3. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava da samo poznavanje vere ne donosi spasenje.
U besedi za petak 5. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o trenutku kada je Isus, stojeći pred osudom i porugom, izgovorio istinu koja nadilazi svaku ljudsku presudu.
U besedi za subotu 5. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da se istorija ponavlja kada se zaborave upozorenja.
Kroz lik Mojsija i tajnu Hristovog stradanja razotkriva se izbor koji razdvaja prolazno od večnog.
Budi deo Religija.rs zajednice.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Umesto da bogatstvo čuvaju za sebe, odlučili su da ga podele siromašnima, pomažući svima kojima je pomoć bila potrebna.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Ukupan fond stipendija iznosi 40.000.000,00 dinara.
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
U pravoslavnom učenju reč ima posebnu težinu, a od čoveka se očekuje da je koristi za dobro, a ne za povređivanje drugih.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Priprema se bez komplikovanih postupaka, a najvažniji korak dolazi kada se izvadi iz rerne i prelije mirisnom mešavinom peršuna, ulja i belog luka.
U besedi za utorak 20. sedmice po Duhovima veliki srpski svetitelj podseća da ljudska moć ima granice, dok se Božja vlast prostire i nad ovim svetom i nad večnošću.
U besedi za utorak 5. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o Hristovoj ljubavi koja ne prolazi kroz filter ljudskog razuma i pokazuje šta se u čoveku zapravo opire onome što bi ga moglo preobraziti.
U besedi za sredu druge sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako se iza jedne slike iz Jevanđelja krije drugačije razumevanje života, žrtve i ploda koji dolazi neočekivano.
U besedi za Nedelju siropusnu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva kako čuvanje Hristove poruke u sebi donosi život koji smrt ne može dotaći – saznajte tajnu duhovne svetlosti koja menja svaki dan.
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
U pravoslavnom učenju reč ima posebnu težinu, a od čoveka se očekuje da je koristi za dobro, a ne za povređivanje drugih.
Sveti oci upozoravali su da se čovek ne sme vezivati za rđave pomisli niti im pridavati preveliku pažnju, već da treba da se okrene molitvi i veri.
Kađenje je blagosiljanje i osvećenje prostora, a ne obaveza da se svaki kvadratni metar kuće na isti način kadi, objasnio je sveštenik.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Umesto da bogatstvo čuvaju za sebe, odlučili su da ga podele siromašnima, pomažući svima kojima je pomoć bila potrebna.
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
Prikupljena sredstva je iguman Vatopeda arhimandrit Jefrem ostavio na samovlasno raspolaganje patrijarhu Porfiriju.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.
Sveštenik podseća da Bog nije ograničen stranama sveta i da mu se čovek može moliti bilo gde.