TAJNA VERE KOJU SVAKI HRIŠĆANIN MOŽE DA PRIMENI: Vladike Nikolaja objašnjava kako se otvaraju vrata spasenja
U besedi za četvrtak siropusne sedmice, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje gde se krije prava snaga naše vere.
U besedi za subotu 3. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava da samo poznavanje vere ne donosi spasenje.
Pred Hristovim rečima često ostaje samo tišina – ne zato što su nerazumljive, nego zato što su suviše jasne. U jednoj kratkoj rečenici iz Jevanđelja po Jovanu sabrana je mera po kojoj se proverava vera svakog čoveka: nije presudno koliko znamo, nego šta od toga živimo. Upravo toj razlici između znanja i dela posvećena je beseda vladike Nikolaja Velimirovića za subotu 3. sedmice Velikog posta, koja podseća da Hristova istina ne traži samo da bude shvaćena – već da bude izvršena.
Kad ovo znate, blago vama ako ga izvršujete. (Jov. 13, 17)
Najvažnije u ovoj izreci Gospodnjoj, draga braćo, jeste to da Gospod ne blaži znanje nego izvršivanje. On ne kaže apostolima: blago vama kad ovo znate. Tako su govorili neki neznabožački učitelji, koji su samo u znanju gledali spasenje. Ne. Nego Gospod veli: blago vama ako ga izvršujete.
Znanje o spasenju doneo je sam Gospod Isus. Do toga znanja niko nije mogao doći svojim trudom. Neki od starih grčkih filosofa govorili su da rod čovečji ne može ni doći do istine niti se spasti dok sam Bog ne dođe na zemlju. Gospod je došao među ljude i otkrio je ljudima znanje. Ko god prima ovo znanje, prima i obavezu da ga izvršuje.
O koliko će lakše biti na Sudu onome ko ovo znanje nikad nije primio pa, sledstveno, nije ga ni izvršivao, nego li onome ko je ovo znanje primio i prenebregao njegovo izvršenje! O koliko će lakše biti na Sudu neukim neznabošcima nego učenim hrišćanima!
ŠTA ZNAČI DATI, A ŠTA ISTINSKI POMOĆI: Vladika Nikolaj upozorava da milostinja iz ruke nije dovoljna
Sam Gospod pokazao se ne samo kao znalac nego i kao izvršilac. Njegovom savršenom znanju odgovaralo je i savršeno izvršivanje. On je sam lično, pred očima učenika svojih, izvršio sve zapovesti Svoje. I ovu zapovest dao im je posle izvršenog dela smernosti i ljubavi. Kad je oprao noge učenicima, onda im je zapovedio da i oni tako čine jedan drugom.
Nije Gospod došao među ljude da prlja ljude, nego da ih pere. On nikoga nije uprljao, a oprao je svakoga ko je hteo da se opere. Kakav stid za mnoge od nas, koji se trudimo da samo sebe operemo, a dvaput više trudimo se da druge uprljamo! O braćo moja, to mi braću rođenu prljamo! I Hristos plače kad vidi kako mi blatom klevete prljamo one koje je On krvlju svojom oprao.
Gospode, oprosti nam. Grešimo svaki dan protiv braće svoje. I učini, Gospode, braću našu, koju smo mi uprljali, svetlijim od nas u Carstvu Tvome. Ti si pravedan i sve vidiš. Tebi slava i hvala vavek. Amin.
U besedi za četvrtak siropusne sedmice, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje gde se krije prava snaga naše vere.
U besedi za Nedelju siropusnu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva kako čuvanje Hristove poruke u sebi donosi život koji smrt ne može dotaći – saznajte tajnu duhovne svetlosti koja menja svaki dan.
U besedi za sredu 2. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako svaka sitnica koju zanemarimo u ovom životu nosi težinu i odlučuje da li ćemo steći duhovni dar ili ga zauvek izgubiti.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća zašto je Hristos hrana koju ne smemo zaboraviti i kako Njegova prisutnost svakodnevno hrani misli, srce i volju.
Budi deo Religija.rs zajednice.
Brojni vernici okupili su se na molitvi, a u temelje je položena povelja koja će svedočiti o početku izgradnje nove crkve.
U besedi za četvrtak 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o stradanju pravednika, prolaznoj slavi i sudovima Božjim koji prevazilaze ljudsko razumevanje.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog mučenika Longina Sotnika po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svetu mučenicu Anastasiju Rimljanku i Prepodobnog Avramija. Katolička crkva spominje Svetog Narcisa Jerusalimskog, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Čovek lako počne da veruje da ga njegovi gresi određuju, pa zaboravi na vrline koje mu je Bog podario. Starac Emilijan objašnjava šta nas zaista udaljava od borbe za sopstvenu dušu.
Rimski vojnik prisustvovao je raspeću na Golgoti, a kada je posvedočio vaskrsenju, njegovi protivnici pokušali su da ga ućutkaju.
Protojerej Andrej Eefanov objašnjava zašto se javljaju ovakve misli, kako da se izborimo sa strahom od gubitka roditelja i kada je važno potražiti stručnu pomoć.
Sa nežnom korom, žutom glazurom i bogatim filom od čokolade i oraha, ovaj provereni recept donosi ukus kolača koji je nekada krasio svečane trpeze.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Jedan od najpoštovanijih svetitelja novijeg doba ostavio je duboku pouku o blagorodnosti kao najvišem obliku unutrašnje lepote duše.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
U besedi za utorak 20. sedmice po Duhovima veliki srpski svetitelj podseća da ljudska moć ima granice, dok se Božja vlast prostire i nad ovim svetom i nad večnošću.
U besedi za utorak 5. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o Hristovoj ljubavi koja ne prolazi kroz filter ljudskog razuma i pokazuje šta se u čoveku zapravo opire onome što bi ga moglo preobraziti.
U besedi za sredu druge sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako se iza jedne slike iz Jevanđelja krije drugačije razumevanje života, žrtve i ploda koji dolazi neočekivano.
U besedi za utorak 6. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički nas vodi kroz trenutak Getsimanije u kojem Isus bira stradanje umesto odbrane, otkrivajući veličinu ljubavi i milosti Božje.
U besedi za četvrtak 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o stradanju pravednika, prolaznoj slavi i sudovima Božjim koji prevazilaze ljudsko razumevanje.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog mučenika Longina Sotnika po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svetu mučenicu Anastasiju Rimljanku i Prepodobnog Avramija. Katolička crkva spominje Svetog Narcisa Jerusalimskog, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Čovek lako počne da veruje da ga njegovi gresi određuju, pa zaboravi na vrline koje mu je Bog podario. Starac Emilijan objašnjava šta nas zaista udaljava od borbe za sopstvenu dušu.
Protojerej Andrej Eefanov objašnjava zašto se javljaju ovakve misli, kako da se izborimo sa strahom od gubitka roditelja i kada je važno potražiti stručnu pomoć.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Prepodobna mati Paraskeva, koja se smatra se i zaštitnicom žena i nemoćnih, jedna je od najpoštovanijih svetiteljki u srpskom narodu.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.
Od molbi za zdravlje i duševni mir do molitava za porodicu i pokoj upokojenih, donosimo tri molitve Prepodobnoj mati Paraskevi, kao i video-snimak molitve koju sveštenici čitaju nad njenim moštima.
U pravoslavlju se pokajanje ne svodi na izgovorene reči niti na obećanje da se određeni greh više neće ponoviti.
Pouka velikog ruskog svetitelja podseća na to da je od tuđeg pogleda mnogo važnije ono što psenjavanjem krsnim znakom ispovedamo.
Razbijeni spomenici i fotografije pokojnika potresli su nekadašnje stanovnike Vučinića, dok sveštenik Darko Kujundžić upozorava da napadi traju godinama, a Međureligijsko veće BiH traži hitnu istragu.