TAJNA VERE KOJU SVAKI HRIŠĆANIN MOŽE DA PRIMENI: Vladike Nikolaja objašnjava kako se otvaraju vrata spasenja
U besedi za četvrtak siropusne sedmice, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje gde se krije prava snaga naše vere.
U besedi za subotu 3. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava da samo poznavanje vere ne donosi spasenje.
Pred Hristovim rečima često ostaje samo tišina – ne zato što su nerazumljive, nego zato što su suviše jasne. U jednoj kratkoj rečenici iz Jevanđelja po Jovanu sabrana je mera po kojoj se proverava vera svakog čoveka: nije presudno koliko znamo, nego šta od toga živimo. Upravo toj razlici između znanja i dela posvećena je beseda vladike Nikolaja Velimirovića za subotu 3. sedmice Velikog posta, koja podseća da Hristova istina ne traži samo da bude shvaćena – već da bude izvršena.
Kad ovo znate, blago vama ako ga izvršujete. (Jov. 13, 17)
Najvažnije u ovoj izreci Gospodnjoj, draga braćo, jeste to da Gospod ne blaži znanje nego izvršivanje. On ne kaže apostolima: blago vama kad ovo znate. Tako su govorili neki neznabožački učitelji, koji su samo u znanju gledali spasenje. Ne. Nego Gospod veli: blago vama ako ga izvršujete.
Znanje o spasenju doneo je sam Gospod Isus. Do toga znanja niko nije mogao doći svojim trudom. Neki od starih grčkih filosofa govorili su da rod čovečji ne može ni doći do istine niti se spasti dok sam Bog ne dođe na zemlju. Gospod je došao među ljude i otkrio je ljudima znanje. Ko god prima ovo znanje, prima i obavezu da ga izvršuje.
O koliko će lakše biti na Sudu onome ko ovo znanje nikad nije primio pa, sledstveno, nije ga ni izvršivao, nego li onome ko je ovo znanje primio i prenebregao njegovo izvršenje! O koliko će lakše biti na Sudu neukim neznabošcima nego učenim hrišćanima!
ŠTA ZNAČI DATI, A ŠTA ISTINSKI POMOĆI: Vladika Nikolaj upozorava da milostinja iz ruke nije dovoljna
Sam Gospod pokazao se ne samo kao znalac nego i kao izvršilac. Njegovom savršenom znanju odgovaralo je i savršeno izvršivanje. On je sam lično, pred očima učenika svojih, izvršio sve zapovesti Svoje. I ovu zapovest dao im je posle izvršenog dela smernosti i ljubavi. Kad je oprao noge učenicima, onda im je zapovedio da i oni tako čine jedan drugom.
Nije Gospod došao među ljude da prlja ljude, nego da ih pere. On nikoga nije uprljao, a oprao je svakoga ko je hteo da se opere. Kakav stid za mnoge od nas, koji se trudimo da samo sebe operemo, a dvaput više trudimo se da druge uprljamo! O braćo moja, to mi braću rođenu prljamo! I Hristos plače kad vidi kako mi blatom klevete prljamo one koje je On krvlju svojom oprao.
Gospode, oprosti nam. Grešimo svaki dan protiv braće svoje. I učini, Gospode, braću našu, koju smo mi uprljali, svetlijim od nas u Carstvu Tvome. Ti si pravedan i sve vidiš. Tebi slava i hvala vavek. Amin.
U besedi za četvrtak siropusne sedmice, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje gde se krije prava snaga naše vere.
U besedi za Nedelju siropusnu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva kako čuvanje Hristove poruke u sebi donosi život koji smrt ne može dotaći – saznajte tajnu duhovne svetlosti koja menja svaki dan.
U besedi za sredu 2. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako svaka sitnica koju zanemarimo u ovom životu nosi težinu i odlučuje da li ćemo steći duhovni dar ili ga zauvek izgubiti.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća zašto je Hristos hrana koju ne smemo zaboraviti i kako Njegova prisutnost svakodnevno hrani misli, srce i volju.
U snažnoj besedi za četvrtak 9. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava da duša, kao i telo, traži svakodnevnu hranu, a da se vera ne čuva jednim susretom sa istinom, već njenim stalnim življenjem.
U besedi za sredu 9. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o najvećem daru koji čovek može da primi i objašnjava kako se kroz Hrista otvara put ka životu koji prevazilazi sve prolazno.
U besedi za utorak 9. sedmice po Duhovima, veliki srpski duhovnik upozorava da samo poznavanje sveta bez Boga ne donosi istinsku utehu i otkriva put kojim se zadobijaju blagodat, mir i sigurnost duše.
U besedi za ponedeljak 9. sedmice po Duhovima, veliki srpski duhovnik govori o veri kao najčvršćem osloncu duše, koja se ne čuva bekstvom od iskušenja, već kroz stradanja postaje čvršća i snažnija u zajednici sa Hristom.
U okviru manastira Vatoped biće podignuta ustanova vredna 3,4 miliona evra, koja će unaprediti zdravstvenu zaštitu na Atonu i nastaviti dugu tradiciju brige o bolesnima, čiji počeci vode do Hilandara i Svetog Save.
Pravoslavna vera uči da ljubav ne isključuje rasuđivanje, niti praštanje podrazumeva odsustvo mudrosti.
Sveštenik objasnio zašto su se kroz vekove sačuvale brojne zabrane vezane za praznike i gde se danas najčešće gubi istinska suština vere
Sveta velikomučenica Marina smatra se jednom od najpoštovanijih svetiteljki u pravoslavlju, a vernici joj se obraćaju moleći za pomoć u iskušenjima, izbavljenje od greha, duhovno ukrepljenje i zastupništvo pred Gospodom.
Mnogi koji prolaze kroz Himaru zastaju da se pomole, zapale sveću i odaju poštovanje svetitelju čiji je život bio posvećen služenju Bogu i narodu.
Na mestu gde je Stefan Uroš IV Dušan Nemanjić prvobitno sahranjen, nakon manastirske slave služen je parastos prvom srpskom caru.
U porti manastira, nakon svete arhijerejske liturgije episkopa Teodosija, održan je program posvećen srpskoj kulturi i tradiciji, a umetnici su pesmom podsetili na duhovno nasleđe Kosova i Metohije.
Episkopa raško-prizrenskog Teodosija u drevnoj zadužbini cara Dušana dočekali su iguman Mihailo sa bratstvom i vernim narodom, nakon čega je počela sveta arhijerejska liturgija.
U snažnoj besedi za četvrtak 9. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava da duša, kao i telo, traži svakodnevnu hranu, a da se vera ne čuva jednim susretom sa istinom, već njenim stalnim življenjem.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu velikomučenicu Marinu – Ognjenu Mariju po starom kalendaru, i Svete apostole Silu, Siluana, Kriskenta, Epeneta i Andronika po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Petra Krizologa, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pouka velikog svetogorskog duhovnika otkriva da životinje, prema pravoslavnom učenju, ne reaguju samo na čovekove postupke, već osećaju ljubav, blagost i ono što čovek nosi duboko u sebi.