KAD DUH, SRCE I VOLJA POSTANU JEDNO: Vladika Nikolaj osvetljava put ka unutrašnjem miru
U besedi za 33. ponedeljak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako razumevanje Trojstva može preoblikovati naš unutrašnji svet.
U besedi za četvrtak siropusne sedmice, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje gde se krije prava snaga naše vere.
Mnogi vernici osećaju nesigurnost pred pitanjem kako čovek može poznati Boga i u čemu se ogleda prava zasluga vere. Rešenje i odgovore na ovu večnu dilemu nudi beseda vladike Nikolaja Velimirovića za četvrtak siropusne sedmice, koja nas podseća da se Bog poznaje ne kroz gledanje, već kroz veru i poverenje u Hrista Gospoda.
"Ja Ga znam, jer sam od Njega, i On me posla." (Jov. 7, 29)
Niko se nikad nije usudio reći da zna Boga. Mnogi su rekli samo da veruju u Boga. Jedini je Gospod Isus izrekao reč: Ja Ga znam. I odmah je obrazložio otkuda Ga On zna, govoreći: jer sam od Njega i On me posla.
Prvi razlog – jer sam od Njega – svedoči o večnom biću Sina; a drugi razlog – i On me posla – svedoči o vremenoj pojavi Sina u telesnom svetu kao poslanika Svete Trojice.
Nama hristovernim nije dato da poznajemo Oca kao što Ga Sin Njegov jedinorodni zna, ali nam je dato i zapoveđeno da verujemo. Zasluga je naša u verovanju, a ne u znanju. Kad bismo svi znali Boga kroz gledanje, niko ne bi imao zasluge. Jer kakva je zasluga ugledati i poznati?
Međutim, ne videti a verovati – u tome je zasluga, u tome dobrodetelj, u tome spasenje naše. Mi nismo dostojni da Boga vidimo i viđenjem poznamo, jer smo grehom oslabljeni i od Boga udaljeni. No milost Božja dala nam je veru u ovom životu, koja nas može približiti Bogu i uvesti u carstvo večnog gledanja i znanja u onom životu.
O braćo moja, verujmo Hristu Gospodu, jer On zna. On ne govori po veri nego po znanju.
Gospode milostivi, utvrdi veru u nama. Pruži nam skut Tvoj, da ga se držimo do kraja života. Tebi slava i hvala vavek. Amin.
U besedi za 33. ponedeljak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako razumevanje Trojstva može preoblikovati naš unutrašnji svet.
U besedi za subotu mesopusne sedmice, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da reč kojom je Gospod oblikovao svet i danas deluje – pročišćava, vodi i oplemenjuje čoveka.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za utorak siropusne sedmice otkriva kako jedan pogled Hristov može osvetliti i najzamračeniju dušu, donoseći život i mir.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za sredu siropusne sedmice razotkriva istinu o tome da ne vaskrsava svako koga Bog po imenu prozove.
U besedi za sredu šeste sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o unutrašnjoj borbi čoveka i tajni zbog koje se, kako upozorava, životne blagodeti povlače pred navikama koje razaraju dušu.
U besedi za utorak šeste sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto ista Božja reč u jednom čoveku budi mir i utehu, a u drugom nemir i otpor, otkrivajući da odgovor ne zavisi od reči, već od onoga ko je sluša.
U besedi za ponedeljak šeste sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje da čovekov unutrašnji život ne miruje, već neprestano ide ka stvaranju ili ka raspadanju.
U besedi za 5. sedmicu po Vaskrsu Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako se čovek od Boga ne odvaja naglo, već postepeno, kroz neprimetne zamene koje slabe unutrašnju vernost i vode u duhovnu prevaru.
Reči velikog ruskog duhovnika pokazuju kako preterani umor može da oslabi volju i dovede do duhovnog pada ako se na vreme ne prepozna i ne zaustavi.
Protojerej Stiven Frimen podseća da ime u hrišćanstvu nikada nije bilo obična oznaka, već duhovni pečat čoveka – nešto što ga prati od krštenja do večnosti i otkriva mnogo više nego što danas slutimo.
Crkva tradicionalno naglašava značaj duhovnog jedinstva supružnika, ali se o ovoj temi danas govori mnogo otvorenije i s više razumevanja.
U pravoslavnoj tradiciji mnogi podvižnici učili su da nema istinske ljubavi bez spremnosti da se oprosti.
Čudotvorni pojas svečano je dočekan u porti Vaznesenjske crkve u Beogradu, uz najviše crkvene počasti i more vernika koje je ispunilo centar prestonice.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Svečani početak Sabora označen je nakon liturgije tradicionalnim "prizivom Duha Svetog" u kripti Hrama Svetog Save.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Nekada su ga bake pravile kada u kući nije bilo mnogo namirnica, a danas se ovaj stari đuveč od punjenog krompira vraća na trpezu kao zasitan ručak koji spaja jednostavne sastojke, domaći ukus i duh pravoslavne porodične kuhinje.
U pravoslavnoj tradiciji mnogi podvižnici učili su da nema istinske ljubavi bez spremnosti da se oprosti.
Pojas Presvete Bogorodice sutra će predvoditi Spasovdansku litiju, a vrata Vaznesenjske crkve i Hrama Svetog Save ostaće otvorena cele noći za vernike koji žele da se poklone ovoj velikoj svetinji.