KAD DUH, SRCE I VOLJA POSTANU JEDNO: Vladika Nikolaj osvetljava put ka unutrašnjem miru
U besedi za 33. ponedeljak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako razumevanje Trojstva može preoblikovati naš unutrašnji svet.
U besedi za četvrtak siropusne sedmice, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje gde se krije prava snaga naše vere.
Mnogi vernici osećaju nesigurnost pred pitanjem kako čovek može poznati Boga i u čemu se ogleda prava zasluga vere. Rešenje i odgovore na ovu večnu dilemu nudi beseda vladike Nikolaja Velimirovića za četvrtak siropusne sedmice, koja nas podseća da se Bog poznaje ne kroz gledanje, već kroz veru i poverenje u Hrista Gospoda.
"Ja Ga znam, jer sam od Njega, i On me posla." (Jov. 7, 29)
Niko se nikad nije usudio reći da zna Boga. Mnogi su rekli samo da veruju u Boga. Jedini je Gospod Isus izrekao reč: Ja Ga znam. I odmah je obrazložio otkuda Ga On zna, govoreći: jer sam od Njega i On me posla.
Prvi razlog – jer sam od Njega – svedoči o večnom biću Sina; a drugi razlog – i On me posla – svedoči o vremenoj pojavi Sina u telesnom svetu kao poslanika Svete Trojice.
Nama hristovernim nije dato da poznajemo Oca kao što Ga Sin Njegov jedinorodni zna, ali nam je dato i zapoveđeno da verujemo. Zasluga je naša u verovanju, a ne u znanju. Kad bismo svi znali Boga kroz gledanje, niko ne bi imao zasluge. Jer kakva je zasluga ugledati i poznati?
Međutim, ne videti a verovati – u tome je zasluga, u tome dobrodetelj, u tome spasenje naše. Mi nismo dostojni da Boga vidimo i viđenjem poznamo, jer smo grehom oslabljeni i od Boga udaljeni. No milost Božja dala nam je veru u ovom životu, koja nas može približiti Bogu i uvesti u carstvo večnog gledanja i znanja u onom životu.
O braćo moja, verujmo Hristu Gospodu, jer On zna. On ne govori po veri nego po znanju.
Gospode milostivi, utvrdi veru u nama. Pruži nam skut Tvoj, da ga se držimo do kraja života. Tebi slava i hvala vavek. Amin.
U besedi za 33. ponedeljak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako razumevanje Trojstva može preoblikovati naš unutrašnji svet.
U besedi za subotu mesopusne sedmice, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da reč kojom je Gospod oblikovao svet i danas deluje – pročišćava, vodi i oplemenjuje čoveka.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za utorak siropusne sedmice otkriva kako jedan pogled Hristov može osvetliti i najzamračeniju dušu, donoseći život i mir.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za sredu siropusne sedmice razotkriva istinu o tome da ne vaskrsava svako koga Bog po imenu prozove.
: U besedi za nedelju 17. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava šta takvo jedinstvo zaista znači i kako se čovek po blagodati Božjoj približava Gospodu kroz ljubav, poslušnost, dobrotu i žrtvu.
U besedi za subotu 17. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o Hristu koji je svojom rečju i životom razotkrivao zlo i upozorava na strah zbog kojeg čovek ćuti pred onim što zna da nije dobro.
U besedi za četvrtak 17. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zbog čega zemaljska dobra ne mogu da daju trajnu sitost i zašto je prava glad ona koja vodi ka Bogu.
U besedi za subotu 16. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava šta znači kada telo preuzme primat nad duhom i zašto je preporod moguć sve do poslednjeg trenutka života.
Posebno je važno obratiti pažnju na nekoliko stvari pre nego što izgovorite ono što vas opterećuje, a jedan detalj mnogima može pomoći da se oslobode početne treme i lakše saberu misli.
U besedi za ponedeljak 19. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristove reči o Utešitelju i govori o savršenoj saglasnosti Oca, Sina i Svetoga Duha.
Čovek često tek nakon razgovora shvati da je rekao nešto što nije trebalo, a ruski svetitelj savetuje da pred počinak preispita sve što je tog dana izgovorio.
Mnogi uz novac i kartice čuvaju lik Hrista, Bogorodice ili svetitelja, ne znajući da takav odnos prema svetinji može biti pogrešan.
Crkva ne odbacuje medicinu, ali ističe da lekovi samo umiruju telo, dok se duša leči ispovešću, liturgijom i menjanjem sebe.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
U Pećkoj patrijaršiji raste crni dud star oko 750 godina koji čuva narodna kazivanja o opstanku i obnovi srpskog naroda na Kosmetu.
Od Studenice do Žiče, a potom do Hrama Svetog Save, Prepodobna Anastasija Srpska okupila je narod koji sada pred njenim kivotom zastaje u molitvi.
Pouka ruskog svetitelja podseća na nekoliko važnih koraka u duhovnom životu, od iskrenog pokajanja do molitve.
Svinjska plećka, krompir i povrće satima se krčkaju pod poklopcem, pa iz rerne izlaze mekani, sočni i puni ukusa.