CRKVENI KALENDAR ZA SEPTEMBAR 2026.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za 9. mesec 2026. godine, sa detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Njihov spomen vezivao se za obnovljeni hram u Jasenovcu osamdesetih godina i kalendare Slobodne mitropolije u Novoj Gračanici, a zatim je odlukom Svetog arhijerejskog sabora iz 2010. godine ustanovljen za celu Srpsku pravoslavnu crkvu.
Na dan kada Srpska pravoslavna crkva proslavlja praznik posvećen Polaganju pojasa Presvete Bogorodice, 13. septembra, molitveno se seća i Svetih mučenika jasenovačkih. „Više od sedam stotina hiljada ljudi stradalo je od ustaške ruke za vreme Drugog svetskog rata u logorima u Jasenovcu, Donjoj Gradini i Glini. Zajedno s ovim mučenicima Srpska crkva proslavlja i mnoge druge mučenike postradale u jamama u Prebilovcima, Jadovnu, Ržanima i drugim mestima samo Bogu poznatim“, piše na sajtu Srpske pravoslavne crkve.
Njihov spomen ustanovljen je odlukom Svetog arhijerejskog sabora 16. aprila 2010. godine.
Jasenovac je za Srpsku pravoslavnu crkvu mesto dubokog stradanja, ali i molitvenog sećanja na novomučenike koji su postradali tokom Drugog svetskog rata. Njihov spomen danas se praznuje u svim eparhijama SPC.
Važan trenutak u istoriji tog poštovanja bila je 1984. godina, kada je obnovljen i osvećen hram Svetog Jovana Krstitelja u Jasenovcu. U samom Jasenovcu tada se kao dan novomučenika obeležavao dan osvećenja obnovljenog hrama, koji je padao u prvu nedelju po Uspenju Presvete Bogorodice.
Tokom osamdesetih godina spomen jasenovačkih mučenika pojavio se i u kalendarima koje je štampala tadašnja Slobodna mitropolija sa sedištem u Novoj Gračanici kod Čikaga, u vreme crkvene podele u dijaspori. Posle prevazilaženja te podele, Sveti arhijerejski sabor SPC omogućio je da se njihov spomen unosi i u kalendare koje su štampale eparhije SPC u dijaspori.
Sveti arhijerejski sabor SPC je 16. aprila 2010. godine doneo odluku da se spomen Svetih novomučenika jasenovačkih ubuduće proslavlja 31. avgusta po julijanskom, odnosno 13. septembra po gregorijanskom kalendaru. Time je njihov praznik postao obavezujući za celu Srpsku pravoslavnu crkvu.
Prvi put cela SPC praznovala je Sabor jasenovačkih novomučenika upravo u septembru 2010. godine. Odluka Sabora tako je postojeće liturgijsko sećanje dobila svoj konačan oblik na nivou cele Crkve.
U pravoslavlju sećanje na Svete mučenike jasenovačke nije samo istorijsko prisećanje. Ono se čuva kroz bogosluženje, molitvu i praznovanje njihovog spomena. Zato je Jasenovac i danas mesto na kojem se vernici okupljaju da se pomole za postradale i da sačuvaju sećanje na njih.
Crkva ih proslavlja kao Svete novomučenike jasenovačke, a njihov praznik svake godine vraća molitveno sećanje na stradanje nedužnih u logorima i na drugim mestima stradanja tokom Drugog svetskog rata.
„Sveti novomučenici jasenovački, molite Boga za nas!“
BONUS VIDEO
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za 9. mesec 2026. godine, sa detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Veliki praznici i dani posvećeni svetiteljima obeležiće početak jeseni, a evo šta vernici treba da znaju o svakom od njih.
Budi deo Religija.rs zajednice.
Razbijeni spomenici i fotografije pokojnika potresli su nekadašnje stanovnike Vučinića, dok sveštenik Darko Kujundžić upozorava da napadi traju godinama, a Međureligijsko veće BiH traži hitnu istragu.
Pouka velikog ruskog svetitelja podseća na to da je od tuđeg pogleda mnogo važnije ono što psenjavanjem krsnim znakom ispovedamo.
U pravoslavlju se pokajanje ne svodi na izgovorene reči niti na obećanje da se određeni greh više neće ponoviti.
Prepodobni Nikodim savetuje i da čovek češće razmišlja o smrti i zamišlja ono što bi ga tada moglo snaći.
U besedi za sredu 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto ni oganj, ni grob, ni protok vremena ne mogu osujetiti vaskrsenje, ali i zbog čega dobra dela ostaju trajno svedočanstvo čovekovog života pred Bogom.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Lukijana Antiohijskog po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svete mučenike Terencija, Neonilu i njihovu decu. Grčka pravoslavna crkva danas proslavlja i Pokrov Presvete Bogorodice. Katolička crkva slavi Svete apostole Simona i Judu Tadeja, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Sa nežnom korom, žutom glazurom i bogatim filom od čokolade i oraha, ovaj provereni recept donosi ukus kolača koji je nekada krasio svečane trpeze.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Jedan od najpoštovanijih svetitelja novijeg doba ostavio je duboku pouku o blagorodnosti kao najvišem obliku unutrašnje lepote duše.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
Posle burnih reakcija na besedu "Ratko Mladić - tragični heroj", iguman Manastira Ribnica povukao se iz javnosti.
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Patrijarh Porfirije i iguman Jefrem saopštili su radosnu vest tokom razgovora koji su hiljade vernika pratile uživo.
Brak u pravoslavnoj crkvi ima mnogo dublje značenje od samog ozvaničenja ljubavne veze.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Lukijana Antiohijskog po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svete mučenike Terencija, Neonilu i njihovu decu. Grčka pravoslavna crkva danas proslavlja i Pokrov Presvete Bogorodice. Katolička crkva slavi Svete apostole Simona i Judu Tadeja, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Iako je zbog svoje učenosti i duhovnosti bio veoma poštovan, u vreme progona hrišćana pod carem Maksimijanom, suočio se sa teškim mučenjima, koja je podneo ne odričući se Hrista.
Sveta Petka rođena je u Epivatu, gradu između Silinavrije i Carigrada, u imućnoj i pobožnoj porodici srpskog porekla.
U Crkvi Ružici služeno je praznično bdenje, dok su u Kapeli Svete Petke sveštenici čitali molitve pred moštima svetiteljke i blagosiljali okupljene vernike. Potom je u kapeli služena i sveta tajna jeleosvećenja.
U pravoslavlju se pokajanje ne svodi na izgovorene reči niti na obećanje da se određeni greh više neće ponoviti.
Prepodobni Nikodim savetuje i da čovek češće razmišlja o smrti i zamišlja ono što bi ga tada moglo snaći.
Vernik može redovno da odlazi u crkvu, da se pridržava posta i da izgovara molitve, a da istovremeno u svakodnevnim odnosima bude opterećen nemirom, nezadovoljstvom i teškoćom da pronađe mir.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Nepravda i tuđa zloba mogu da probude bes i želju za osvetom, ali pouka velikog svetitelja našeg vremena pokazuje kako da sačuvamo unutrašnji mir i ne dozvolimo da tuđi postupci upravljaju našim srcem.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.
Iako je zbog svoje učenosti i duhovnosti bio veoma poštovan, u vreme progona hrišćana pod carem Maksimijanom, suočio se sa teškim mučenjima, koja je podneo ne odričući se Hrista.