"JEDAN HULIGAN BOLJI JE OD JEDNOG OVAKVOG HRIŠĆANINA"! Starac Pajsije o velikom grehu koji se u savremenom svetu retko prepoznaje
Pravoslavlje nas uči da ljubav nije ideja, već živa sila koja se pokazuje kroz odnos prema bližnjem.
Mnogi ljudi koji puše svesni su štete koju time nanose svom telu , pokušavaju da se oslobode ove loše navike, ali tvrde da im to nikako ne uspeva.
Uprkos mnogobrojnim kampanjama protiv pušenja, sve većem broju upozorenja na paklicama cigareta i opštepoznatoj činjenici da duvan ozbiljno ugrožava zdravlje, broj pušača u svetu i dalje raste.
Mnogi ljudi koji puše svesni su štete koju time nanose svom telu – rizika od raka, bolesti srca, pluća i prerane smrti – pokušavaju da se oslobode ove loše navike, ali tvrde da im to nikako ne uspeva. Često se javljaju osećaji razdražljivosti, nervoze i teskobe čim pokušaju da prekinu.
Međutim, iza zavisnosti od duvana ne stoji samo fizička potreba – u mnogim slučajevima ona je duboko povezana sa stanjem duše, slabostima volje i duhovnim ranama.
Upravo o tome govorio je i veliki duhovnik i svetitelj pravoslavne crkve – Sveti Amvrosije Optinski.
Njegove reči mogu biti snažna uteha, ali i putokaz za one koji se bore sa ovom strašću:
Sveti Amvrosija Optinskog je tvrdio da sve "ono što nije moguće čoveku, moguće je uz pomoć Boga" i jasno naveo šta bi trebalo raditi da se ostavi ova ružna i po zdravlje opasna navika.
- Pišete da ne možete da ostavite pušenje. Ono što nije moguće čoveku, moguće je uz pomoć Božiju; potrebno je samo da čvrsto odlučite da ćete ostaviti pušenje i postanete svesni štete koju nosi za dušu i telo. Duvan raslabljuje dušu, umnožava i pojačava strasti, pomračuje razum i razara telesno zdravlje sporom smrću. Razdražljivost i teskoba su posledice bolesti duše koja potiče od pušenja - govorio je on pa onda prešao na konkretne savete:
- Savetujem vam da protiv ove strasti upotrebite duhovni lek: detaljno ispovedite sve svoje grehe od sedam godina do sada, pričestite se Svetim tajnama i čitajte svakog dana, stojeći, Jevanđelje, po glavu ili više. Kada vas bude napala teskoba, ponovo uzmite da čitate sve dok ne prođe. Ako opet naiđe, vi ponovo čitajte Jevanđelje. Ili, umesto toga, kada ste sami, činite 33 metanije, u znak sećanja na godine zemaljskog života Spasitelja i u čast Boga – Svete Trojice.

Sveštenici često ukazuju da se na sahranama prave greške koje narušavaju njenu svetost.
Pravoslavna teologija porodicu posmatra kao malu crkvu, zajednicu u kojoj se, osim telesnog i emocionalnog, gradi i duhovni život.
Osim fizičke štetnosti, pušenje se u duhovnom smislu posmatra kao strast, odnosno zavisnost koja zarobljava čoveka i udaljava ga od unutrašnje slobode, duhovne trezvenosti, a samim tim i od Boga.
Od ovih grešnih navika možda su najodvratnije pijanstvo i pušenje duvana, govorio je Starac Sava pskovo-pečerski.
Pravoslavlje nas uči da ljubav nije ideja, već živa sila koja se pokazuje kroz odnos prema bližnjem.
Čoveku kad umre je potrebna samo molitva, naglašava otac Goran.
U besedi za ponedeljak druge sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički ukazuje na to kako smer srca određuje ono što čovek vidi i zašto se smisao prepoznaje tek kada se pogled podigne iz prolaznosti ka večnom izvoru života.
U jednoj kratkoj rečenici sadržano je upozorenje koje se tiče svakodnevnih odluka, tuđih uticaja i unutrašnjeg rasula koje ljudi često ne prepoznaju na vreme.
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Mitropolit dabrobosanski govori o odlasku mladih, tišini koja postaje opasna, zloupotrebi vlasti i prizorima iz Jerusalima koji bude nelagodu.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Hram ispunjen do poslednjeg mesta, deca u prvom planu, osveštana jaja kao dar radosti i liturgija koju je služio protojerej Dejan Vojisavljević učinili su da praznični dan preraste u snažno iskustvo zajedništva i vere.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Georgija Ispovednika i Pobusani ponedeljak po starom kalendaru i Prepodobnog Teodora Trihina po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Agapita I, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
U jednoj kratkoj rečenici sadržano je upozorenje koje se tiče svakodnevnih odluka, tuđih uticaja i unutrašnjeg rasula koje ljudi često ne prepoznaju na vreme.
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.