TAJNA MONAŠKE DUGOVEČNOSTI I DOBROG ZDRAVLJA: Sveti Serafim otkrio koje biljke su dobre za koje tegobe i kojim svecima da se molimo
Prirodni lekovi, molitve i zdrave navike – saveti koji povezuju telo i veru za pravu zaštitu od negativnosti
Postradao je oko 130. god. Sahranjen je u Magneziji, gde je i postradao.
Srpska pravoslavna crkva sutra slavi praznik posvećen sećanju na Svetog apostola Kodrata, učenog i mudrog svetitelja iz 1. veka nove ere.
Sveti apostol Kodrat bio je jedan od Sedamdesetorice i učenik velikih apostola.
Propovedao Jevanđelje u Atini, i bio episkop najpre u Atini posle Svetog Publija, a potom u gradu Magneziji. Beše vrlo učen u svetskoj mudrosti i bogat blagodaću Duha Svetoga.
"Beše kao zvezda jutarnja posredi oblaka (Sirah. 8, 6); oblaci behu tamno jelinsko neznaboštvo, bez svetlosti blagočešća, a Sveti apostol Kodrat kroz reč Božju zasija im – Jelinima – kao svetlost velika, osvetli tamu, nizloži skverne žrtve, skruši idole, i razori hramove demonske molitvom", piše u žitijama.
Ipak, izazvao je bes neznabošaca koji su ga osudili na najgore muke - najpre ga tukoše kamenjem, "kao negda Jevreji Svetog Stefana, a potom ga vrgoše u tamnicu, i ne davahu mu nikako hleba, sve dok ne ispusti dušu svoju svetu i ne preseli se u carstvo Hrista Boga svoga".
Sveti Kodrat napisao je odbranu hrišćanstva i predao je caru Adrijanu. Ta odbrana toliko je podejstvovala na neznabožačkog cara, da je ovaj naredio, da se hrišćani ne gone bez naročitih krivica.
Postradao je oko 130. god. Sahranjen je u Magneziji, gde je i postradao.
(glas 3): Apostole Sveti Kodrate, moli Milostivoga Boga, da oproštaj grehova podari dušama našim.
Prema predanju, ovog dana se sećamo Josifa, sina Jakovljevog i proklete smokve.
Proslavljanje ovog sveca, danas se preklopilo sa praznikom Cveti.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Cveti - Ulazak Gospodnji u Jerusalim i po starom i po novom kalendaru, katolici slave Uskrs, dok Jevreji obeležavaju dane Pashe, a muslimani nemaju veći opšti praznik.
Ustanovljen je krajem četvrtog veka u Jerusalimu "za uspomenu na poslednji, carski i svečani ulazak Gospoda Isusa Hrista u sveti grad Jerusalim, jašući na magaretu, šest dana pre Pashe."
Od jutarnje liturgije do prazničnog okupljanja uz rukotvorine i manastirske proizvode, dan je protekao u znaku molitve, sećanja na čudesno izbavljenje i živog susreta ljudi koji svoju veru potvrđuju i kroz rad i darivanje.
Kolone vernika iz Golupca i Kučeva slile su se u manastir, gde je jutro počelo Liturgijom, a potom nastavljeno krsnim hodom i molitvom pred moštima svetitelja.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Prva razlika se najpre ogleda u pripremi za sahranu.
Svaki odnos, koji ostane opterećen nepravdom, ostavlja trag i u duši čoveka.
Pažljivo pripremljena kombinacija ukusa čini postni obrok u kojem se susreću tradicija, mirisi i porodična toplina.