CRKVENI KALENDAR ZA MAJ 2026.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za peti mesec 2026. leta Gospodnjeg, sa detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Vaznesenje Gospodnje – Spasovdan i po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Kristofora Magelanškog, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pravoslavni, gregorijanski (novi) kalendar: 21. maj 2026.
Pravoslavni, julijanski (stari) kalendar - SPC: 8. maj 2026.
Katolički, gregorijanski kalendar: 21. maj 2026.
Judaizam (jevrejski kalendar): 5. sivan 5786
Islam (hidžretski kalendar): 5. zul-hidže 1447 AH
Crkve koje koriste stari (julijanski) kalendar, uključujući Srpsku pravoslavnu crkvu (SPC), danas obeležavaju:
• Vaznesenje Gospodnje - Spasovdan
Prema Tipiku Srpske pravoslavne crkve, 21. maj, četvrtak šeste sedmice po Vaskrsu, praznik je i ne posti se.
Crkve koje koriste novi (revidirani julijanski) kalendar obeležavaju:
• Svete cara Konstantina i caricu Jelenu
Vernici Rimokatoličke crkve 21. maja 2026. obeležavaju spomendan Svetog Kristofora Magelanškog.
Imendan slave: Kristofor, Dubravka, Eugen.
Prema jevrejskom kalendaru, 21. maj 2026. odgovara 5. sivanu 5786. Na ovaj dan nema velikih praznika u judaizmu; Jevreji se posvećuju svakodnevnim molitvama i čitanju Tore.
Po hidžretskom kalendaru, 21. maj 2026. pada na 5. dan meseca zul-hidže 1447 AH. Na ovaj dan nema univerzalno priznatih velikih praznika, a muslimani se posvećuju svakodnevnim molitvama (salat) i učenju Kurana.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za peti mesec 2026. leta Gospodnjeg, sa detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Ovaj ugodnik Božji iz prvih vekova hrišćanstva ostavio je snažno svedočanstvo o hrabrosti: pomagao je zatvorenicima, javno ispovedio Hrista i nadživeo teška mučenja.
Bio je najbliži saputnik apostola Petra, zapisao je jedno od četiri Jevanđelja i doneo hrišćanstvo u Egipat, a zbog vere je prošao kroz strašna stradanja. Predanje kaže da mu se u tamnici javio sam Hristos pred poslednje trenutke života.
Jevanđeljska priča o sleporođenom koga je Hristos iscelio zauzima posebno mesto u pravoslavlju jer, osim čuda progledanja, nosi snažnu poruku o veri, patnji, nadi i duhovnoj svetlosti koja menja čovekov život.
Budi deo Religija.rs zajednice.
I pored vere u vaskrsenje i život posle smrti, mnogi ljudi se plaše trenutka kada će morati da napuste ovaj svet, ali po svoj prilici, za to nemaju razloga.
Njegova majka Levkipija dugo nije mogla da ima dece, sve dok nije primila hrišćansku veru i krstila se.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
Još kao dečak čuvao je ovce, ali je vreme koje je provodio na pašnjacima koristio za molitvu.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Priprema se bez komplikovanih postupaka, a najvažniji korak dolazi kada se izvadi iz rerne i prelije mirisnom mešavinom peršuna, ulja i belog luka.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Dionisija Areopagita po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog mučenika Longina Stotnika. Katolička crkva spominje Svetu Hedvigu i Svetu Margaretu Mariju Alakok, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete Kiprijana Justinu po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog Lukijana Antiohijskog. Katolička crkva proslavlja Svetu Tereziju Avilsku, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Pokrov Presvete Bogorodice po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Prepodobnu mati Paraskevu. Katolička crkva spominje Svetog Kalista Prvog, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Grigorija po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetu mučenicu Hrisiju. Katolička crkva spominje Svetog Lubencija, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Njegova majka Levkipija dugo nije mogla da ima dece, sve dok nije primila hrišćansku veru i krstila se.
Još kao dečak čuvao je ovce, ali je vreme koje je provodio na pašnjacima koristio za molitvu.
Đurđic se obeležava kao uspomena na prenos moštiju Svetog Georgija iz Nikomidije u Lidu Palestinsku.
Njihovo stradanje postalo je svedočanstvo vere i za one koji su do tada progonili hrišćane.
Njegova majka Levkipija dugo nije mogla da ima dece, sve dok nije primila hrišćansku veru i krstila se.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Kađenje je blagosiljanje i osvećenje prostora, a ne obaveza da se svaki kvadratni metar kuće na isti način kadi, objasnio je sveštenik.