ZAŠTO SE MUSLIMANI MOLE 5 PUTA DNEVNO: Pri namazu čine jednu stvar, a razlog je sledeći
Obaveza pet dnevnih molitvi ustanovljena je nakon događaja Noćnog putovanja i Uzašašća.
Ovaj Kuran je ručno pisan, što dodatno pojačava njegovu vrednost i jedinstvenost. Za vernike, on ima neprocenjiv značaj, jer, kako efendija kaže:
U miru sela smeštenog pod zidinama srednjovekovne tvrđave Mileševac, u dvorištu džamije iz osmanskog perioda, čuva se pravo duhovno i kulturno blago jedan od najstarijih primeraka Kurana na Balkanu.
Efendija Ensar Beširović, u džamiji u Hisardžiku, sa velikim poštovanjem govori o ovom dragocenom rukopisu.
- U samom Kuranu piše da je napisan 1116. godine po Hidžri, što prema gregorijanskom kalendaru odgovara 1706. godini. Međutim, kada smo 2006. godine poslali ovaj primerak u Narodnu biblioteku Srbije na konzervaciju, stručnjaci su na osnovu vrste pergamenta i stila pisanja procenili da je rukopis zapravo star više od 400 godina - rekao je za RINU efendija Beširović.
Ovaj Kuran je ručno pisan, što dodatno pojačava njegovu vrednost i jedinstvenost. Za vernike, on ima neprocenjiv značaj, jer, kako efendija kaže:
- Kuran je svetinja. On je poslednja Božija objava vernicima i predstavlja završnu poruku. Ovaj primerak je poseban ne samo zbog svoje starosti, već i zato što se čuva ovde, u našoj zajednici, kao simbol vere, tradicije i istorije.
Na početku rukopisa zabeleženo je da je Kuran pisao Nuh, sin Inajtulaha, u Mahmudovoj džamiji, upravo u ovom mestu.
- Prema predanju, Nuh i njegova porodica, Inajtulah, poreklom su iz Sirije. Naselili su ove krajeve i tu ostali. Tokom boravka u ovom kraju, Nuh je napisao ovaj Kuran, koji i danas vekuje među nama, objasnio je efendija.
Na pitanje šta ovaj Kuran znači za nove generacije, efendija Beširović ističe važnost očuvanja:
- Ovo je blago koje imamo. Delić istorije koji možemo i danas držati u rukama. To je privilegija i odgovornost. Na nama je da, kao i generacije pre nas, sačuvamo ovu svetu knjigu za potomstvo. To je naša dužnost i čast.
U vremenu brzih promena, primerak Kurana iz Hisardžika stoji kao svedok trajne vere i mudrosti. Njegovo očuvanje je više od kulturne misije, to je čuvanje identiteta, korena i svetlosti jedne duhovne baštine.
Obaveza pet dnevnih molitvi ustanovljena je nakon događaja Noćnog putovanja i Uzašašća. Anđeli u islamu imaju ključnu ulogu - ne samo kao izvršioci Božije volje, već i kao podsetnici na duhovni svet, odgovornost i život posle smrti. Program traje od 20. jula do 20. avgusta i deo je šire inicijative verskog usmeravanja čiji je cilj da ojača veze omladine iz dijaspore sa umerenim islamskim identitetom Maroka. Iako su ga u početku odbacivali i napadali, posebno pleme Kurejš, islam se proširio čitavom Arabijom do Muhamedove smrti 632. godine.
Pročitajte još...

ZAŠTO SE MUSLIMANI MOLE 5 PUTA DNEVNO: Pri namazu čine jednu stvar, a razlog je sledeći
ANĐELI U ISLAMU I NJIHOVA ULOGA: Imaju važna zaduženja, a ovih 20 su posebno bitni
OTVARAJU 997 CENTARA ZA UČENJE KURANA: Program namenjen muslimanima u celom svetu, a evo gde se učilišta nalaze
KAKO SE ISLAM ŠIRIO SVETOM: Religija nastala u 7. veku, a sada pretenduje da ima najviše vernika
Svaka skrivena misao i odluka oblikuje život. Kada nestanu svedoci, istina izlazi na videlo i otvara put za unutrašnju snagu.
Od prvih pokreta u utrobi do svakodnevnih odluka – ajeti iz sure Āli Imran (3:5 6) otkrivaju koliko je život pažljivo oblikovan, podsećajući nas da ništa na nebu ni na Zemlji nije skriveno od Alahovog znanja i moći.
Poruka iz sure El-Bekare, izdvojena za 10. januar, ne obećava lakše dane, već uči kako se kroz teške prolazi uspravno.
Ajet 2:107 podseća da istinska pomoć i zaštita pripadaju samo Bogu, razotkrivajući ljudsku sklonost da traži utočište u prolaznim izvorima moći.
Restauracija u rimskoj svetinji pretvorila se u političko-crkveni obračun, nakon što su vernici i javnost u nebeskom liku prepoznali savremenu vlast.
Restauracija u rimskoj bazilici Svetog Lorenca dovela je do zvanične istrage, otvorivši pitanje da li sveti prostori smeju da nose obrise savremene politike.
Iza kratkog čina koji se svake godine 3. februara obavlja u crkvama stoji priča o svetitelju, njegovom mučeništvu i čudu koje je obeležilo jedan od najneobičnijih običaja hrišćanske tradicije.
Svaka skrivena misao i odluka oblikuje život. Kada nestanu svedoci, istina izlazi na videlo i otvara put za unutrašnju snagu.
Dekan Bogoslovskog fakulteta u Foči upozorava da je reč o smišljenom potezu koji prevazilazi administraciju i zadire u samu suštinu vere i identiteta.
Bez znanja bratstva prepisani groblje i temelji crkve, dok se zemljište nadomak manastira prodaje za izgradnju hotela i motela.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Pouka podvižnice iz Svetopsovske pustinje otkriva kako zemlja koja nas hrani, pokajanje i briga za bližnje mogu biti jedina zaštita u vreme nesigurnosti i straha.
Milorad Dodik i kongresmen Andi Ogles razgovarali o pravima Crkve i ugrožavanju verskih prava hrišćana u Federaciji BiH.
Vernici u strahu dok paroh otkriva političku pozadinu i govori o ličnom progonu koji traje već godinama.