ZAŠTO SE MUSLIMANI MOLE 5 PUTA DNEVNO: Pri namazu čine jednu stvar, a razlog je sledeći
Obaveza pet dnevnih molitvi ustanovljena je nakon događaja Noćnog putovanja i Uzašašća.
Ovaj Kuran je ručno pisan, što dodatno pojačava njegovu vrednost i jedinstvenost. Za vernike, on ima neprocenjiv značaj, jer, kako efendija kaže:
U miru sela smeštenog pod zidinama srednjovekovne tvrđave Mileševac, u dvorištu džamije iz osmanskog perioda, čuva se pravo duhovno i kulturno blago jedan od najstarijih primeraka Kurana na Balkanu.
Efendija Ensar Beširović, u džamiji u Hisardžiku, sa velikim poštovanjem govori o ovom dragocenom rukopisu.
- U samom Kuranu piše da je napisan 1116. godine po Hidžri, što prema gregorijanskom kalendaru odgovara 1706. godini. Međutim, kada smo 2006. godine poslali ovaj primerak u Narodnu biblioteku Srbije na konzervaciju, stručnjaci su na osnovu vrste pergamenta i stila pisanja procenili da je rukopis zapravo star više od 400 godina - rekao je za RINU efendija Beširović.
Ovaj Kuran je ručno pisan, što dodatno pojačava njegovu vrednost i jedinstvenost. Za vernike, on ima neprocenjiv značaj, jer, kako efendija kaže:
- Kuran je svetinja. On je poslednja Božija objava vernicima i predstavlja završnu poruku. Ovaj primerak je poseban ne samo zbog svoje starosti, već i zato što se čuva ovde, u našoj zajednici, kao simbol vere, tradicije i istorije.
Na početku rukopisa zabeleženo je da je Kuran pisao Nuh, sin Inajtulaha, u Mahmudovoj džamiji, upravo u ovom mestu.
- Prema predanju, Nuh i njegova porodica, Inajtulah, poreklom su iz Sirije. Naselili su ove krajeve i tu ostali. Tokom boravka u ovom kraju, Nuh je napisao ovaj Kuran, koji i danas vekuje među nama, objasnio je efendija.
Na pitanje šta ovaj Kuran znači za nove generacije, efendija Beširović ističe važnost očuvanja:
- Ovo je blago koje imamo. Delić istorije koji možemo i danas držati u rukama. To je privilegija i odgovornost. Na nama je da, kao i generacije pre nas, sačuvamo ovu svetu knjigu za potomstvo. To je naša dužnost i čast.
U vremenu brzih promena, primerak Kurana iz Hisardžika stoji kao svedok trajne vere i mudrosti. Njegovo očuvanje je više od kulturne misije, to je čuvanje identiteta, korena i svetlosti jedne duhovne baštine.
Obaveza pet dnevnih molitvi ustanovljena je nakon događaja Noćnog putovanja i Uzašašća. Anđeli u islamu imaju ključnu ulogu - ne samo kao izvršioci Božije volje, već i kao podsetnici na duhovni svet, odgovornost i život posle smrti. Program traje od 20. jula do 20. avgusta i deo je šire inicijative verskog usmeravanja čiji je cilj da ojača veze omladine iz dijaspore sa umerenim islamskim identitetom Maroka. Iako su ga u početku odbacivali i napadali, posebno pleme Kurejš, islam se proširio čitavom Arabijom do Muhamedove smrti 632. godine.
Pročitajte još...

ZAŠTO SE MUSLIMANI MOLE 5 PUTA DNEVNO: Pri namazu čine jednu stvar, a razlog je sledeći
ANĐELI U ISLAMU I NJIHOVA ULOGA: Imaju važna zaduženja, a ovih 20 su posebno bitni
OTVARAJU 997 CENTARA ZA UČENJE KURANA: Program namenjen muslimanima u celom svetu, a evo gde se učilišta nalaze
KAKO SE ISLAM ŠIRIO SVETOM: Religija nastala u 7. veku, a sada pretenduje da ima najviše vernika
Od razgovora sa ocem do vizije neba i Zemlje - ajeti 6:74-75 otkrivaju moć vere, hrabrosti i unutrašnjeg preispitivanja.
Ajeti sure El-Enam (6:63–64), izdvojeni za 17. mart, razotkrivaju unutrašnji preokret između iskrene molitve u opasnosti i brzog zaborava nakon spasa, otvarajući složenu sliku ljudske nedoslednosti.
Ajeti 6:61-62 iz sure El-Enam podsećaju da nijedna duša ne prolazi mimo Allahove volje, da meleki prate svaki trenutak i da svaki vernik mora biti spreman za konačni obračun pred Stvoriteljem.
Predsednik Vrhovnog saveta Islamske zajednice u Srbiji poručuje da su post i ibadeti ključ bogobojaznosti i zajedništva među muslimanima.
Iskustva vernika i tvrdnje o neobičnim pojavama koje godinama izazivaju pažnju i polemike.
Od biblijskih priča do savremenih platformi, šiduhim (provodadžija) pokazuje kako se vera, porodica i potraga za partnerom prepliću u sistemu u kojem se svaka veza vidi kao više od slučajnosti.
Nadbiskup Paolo Peci povlači se sa čela Moskovske nadbiskupije, dok upravljanje privremeno preuzima pomoćni biskup Nikolaj Dubinin.
Od Biblije i Talmuda do kabale i hrišćanske tradicije, izvori nude različita tumačenja: od Božijeg sluge i nebeskog protivnika do simbola unutrašnjeg nagona i sile tame koja oblikuje razumevanje dobra i zla.
Maramice ostaju na ovom mestu sedam dana, a zatim se zakopavaju i muka večno ostaje u zemlji.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Smisao i značaj ovog praznika, dana koji povezuje Vaskrsenje i dolazak Svetog Duha, objašnjava teolog Branislav Ilić.
U besedi za sredu 4. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Žički i Ohridski objašnjava kako se čovekov unutrašnji pogled može neprimetno zamutiti i zašto to utiče na njegovu sposobnost da prepozna istinu.
Jednostavna riba iz atonskih kuhinja otkriva kako se od nekoliko osnovnih namirnica pravi jelo koje spaja post, tradiciju i miris Mediterana