ZAŠTO SE MUSLIMANI MOLE 5 PUTA DNEVNO: Pri namazu čine jednu stvar, a razlog je sledeći
Obaveza pet dnevnih molitvi ustanovljena je nakon događaja Noćnog putovanja i Uzašašća.
Ovaj Kuran je ručno pisan, što dodatno pojačava njegovu vrednost i jedinstvenost. Za vernike, on ima neprocenjiv značaj, jer, kako efendija kaže:
U miru sela smeštenog pod zidinama srednjovekovne tvrđave Mileševac, u dvorištu džamije iz osmanskog perioda, čuva se pravo duhovno i kulturno blago jedan od najstarijih primeraka Kurana na Balkanu.
Efendija Ensar Beširović, u džamiji u Hisardžiku, sa velikim poštovanjem govori o ovom dragocenom rukopisu.
- U samom Kuranu piše da je napisan 1116. godine po Hidžri, što prema gregorijanskom kalendaru odgovara 1706. godini. Međutim, kada smo 2006. godine poslali ovaj primerak u Narodnu biblioteku Srbije na konzervaciju, stručnjaci su na osnovu vrste pergamenta i stila pisanja procenili da je rukopis zapravo star više od 400 godina - rekao je za RINU efendija Beširović.
Ovaj Kuran je ručno pisan, što dodatno pojačava njegovu vrednost i jedinstvenost. Za vernike, on ima neprocenjiv značaj, jer, kako efendija kaže:
- Kuran je svetinja. On je poslednja Božija objava vernicima i predstavlja završnu poruku. Ovaj primerak je poseban ne samo zbog svoje starosti, već i zato što se čuva ovde, u našoj zajednici, kao simbol vere, tradicije i istorije.
Na početku rukopisa zabeleženo je da je Kuran pisao Nuh, sin Inajtulaha, u Mahmudovoj džamiji, upravo u ovom mestu.
- Prema predanju, Nuh i njegova porodica, Inajtulah, poreklom su iz Sirije. Naselili su ove krajeve i tu ostali. Tokom boravka u ovom kraju, Nuh je napisao ovaj Kuran, koji i danas vekuje među nama, objasnio je efendija.
Na pitanje šta ovaj Kuran znači za nove generacije, efendija Beširović ističe važnost očuvanja:
- Ovo je blago koje imamo. Delić istorije koji možemo i danas držati u rukama. To je privilegija i odgovornost. Na nama je da, kao i generacije pre nas, sačuvamo ovu svetu knjigu za potomstvo. To je naša dužnost i čast.
U vremenu brzih promena, primerak Kurana iz Hisardžika stoji kao svedok trajne vere i mudrosti. Njegovo očuvanje je više od kulturne misije, to je čuvanje identiteta, korena i svetlosti jedne duhovne baštine.
Obaveza pet dnevnih molitvi ustanovljena je nakon događaja Noćnog putovanja i Uzašašća. Anđeli u islamu imaju ključnu ulogu - ne samo kao izvršioci Božije volje, već i kao podsetnici na duhovni svet, odgovornost i život posle smrti. Program traje od 20. jula do 20. avgusta i deo je šire inicijative verskog usmeravanja čiji je cilj da ojača veze omladine iz dijaspore sa umerenim islamskim identitetom Maroka. Iako su ga u početku odbacivali i napadali, posebno pleme Kurejš, islam se proširio čitavom Arabijom do Muhamedove smrti 632. godine.
Pročitajte još...

ZAŠTO SE MUSLIMANI MOLE 5 PUTA DNEVNO: Pri namazu čine jednu stvar, a razlog je sledeći
ANĐELI U ISLAMU I NJIHOVA ULOGA: Imaju važna zaduženja, a ovih 20 su posebno bitni
OTVARAJU 997 CENTARA ZA UČENJE KURANA: Program namenjen muslimanima u celom svetu, a evo gde se učilišta nalaze
KAKO SE ISLAM ŠIRIO SVETOM: Religija nastala u 7. veku, a sada pretenduje da ima najviše vernika
Od razgovora sa ocem do vizije neba i Zemlje - ajeti 6:74-75 otkrivaju moć vere, hrabrosti i unutrašnjeg preispitivanja.
Ajeti sure El-Enam (6:63–64), izdvojeni za 17. mart, razotkrivaju unutrašnji preokret između iskrene molitve u opasnosti i brzog zaborava nakon spasa, otvarajući složenu sliku ljudske nedoslednosti.
Ajeti 6:61-62 iz sure El-Enam podsećaju da nijedna duša ne prolazi mimo Allahove volje, da meleki prate svaki trenutak i da svaki vernik mora biti spreman za konačni obračun pred Stvoriteljem.
Predsednik Vrhovnog saveta Islamske zajednice u Srbiji poručuje da su post i ibadeti ključ bogobojaznosti i zajedništva među muslimanima.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Prva stvar koju treba da shvatite jeste da Bog brine o vama, bez obzira gde radite.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Prva tri dana meseca ševala donose posebne molitve, darove za decu i porodične gozbe koje simbolizuju zahvalnost, milosrđe i zajedništvo.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
U manastiru Svetog Aleksandra Nevskog u Ugljeviku okupio se veliki broj vernika da se pokloni mirotočivoj ikoni „Umekšanje zlih srca“
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Ovaj običaj duboko je ukorenjen u narodnoj tradiciji, pa se mladenci daruju, dočekuju prijatelje i porodicu, simbolično pokazujući gostoprimstvo, ljubav i zajedništvo koje tek treba da raste i sazreva.
U besedi za nedelju 4. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako vera daje smisao stradanju, mučeništvo spaja sa svetiteljima, a trud vodi ka svetlosti koja nadmašuje ljudsku sreću.
Dodatni razlog zašto ovaj praznik ne treba posmatrati kao povod za gozbu i veselje je što on uvek pada u vreme posta, kada Crkva izričito zabranjuje sve skupove ovakve vrste.