ZAŠTO SE MUSLIMANI MOLE 5 PUTA DNEVNO: Pri namazu čine jednu stvar, a razlog je sledeći
Obaveza pet dnevnih molitvi ustanovljena je nakon događaja Noćnog putovanja i Uzašašća.
Iako su ga u početku odbacivali i napadali, posebno pleme Kurejš, islam se proširio čitavom Arabijom do Muhamedove smrti 632. godine.
Islam je nastao u VII veku, kada je prorok Muhamed u Meki primio Božije objave, koje su kasnije sabrane u svetu knjigu - Kuran. Njegova poruka naglašavala je veru u jednog Boga (monoteizam), moralnu obnovu i potpunu predanost Bogu - što upravo znači reč islam.
Iako su ga u početku odbacivali i napadali, posebno pleme Kurejš, islam se proširio čitavom Arabijom do Muhamedove smrti 632. godine.
Pod vođstvom prvih kalifa - Abu Bekra i Omera - muslimanske vojske su se brzo širile.

Porazile su moćno Sasanidsko carstvo i oslabile Istočno Rimsko (Vizantijsko) carstvo. Gradovi širom Levanta, Egipta i Persije padali su jedan za drugim, ali su verska preobraćenja išla postepeno. Ne-muslimanima je bilo dozvoljeno da zadrže svoju veru pod muslimanskom vlašću.

Kalif Osman je standardizovao tekst Kurana. Njegovo ubistvo i dolazak Alije na vlast doveli su do građanskog rata poznatog kao prva fitna. Tada dolazi i do velikog raskola među muslimanima - nastaju dve glavne grane: suniti i šiiti. Uspon Omajadske dinastije, sa prestonicom u Damasku, i mučeništvo Huseina u Karbali, ostavili su dubok trag u šiitskom identitetu.
Omajadi su proširili islam sve do severne Afrike i Španije (Al-Andalus). Međutim, novi vernici (tzv. mawali) često su bili diskriminisani, što je dovelo do revolucije i dolaska Abasidske dinastije 750. godine.

Abasidi premeštaju prestonicu u Bagdad i započinju zlatno doba islama - period naučnog, filozofskog i kulturnog procvata.

Islam se nije širio samo silom, već i preko trgovine i duhovnog pokreta sufizma. Preko trgovačkih puteva kao što su Put svile i mreže po Indijskom okeanu, islam dolazi u zapadnu Afriku (Timbuktu, Gao), istočnu Afriku (Zanzibar), centralnu Aziju i jugoistočnu Aziju (Indonezija, Malezija).
Turski narodi, poput Seldžuka, a zatim i Osmanlija, dobijaju na značaju.

Osmanlije osvajaju Carigrad 1453. godine i proglašavaju se kalifima. U to vreme cvetaju i druga islamska carstva - Safavidi u Persiji, gde šijizam postaje državna religija, i Mugalci u Indiji, koji vladaju većinski hinduističkim stanovništvom.
Evropski kolonijalizam ozbiljno je oslabio muslimanske zemlje. Kao odgovor, javljaju se reformistički pokreti, poput vehabizma (usko povezanog sa saudijskom porodicom) i kasnije salafizma. Islam postaje i ključni faktor u antikolonijalnim pokretima širom Afrike i Azije.
Nakon Prvog svetskog rata, Ataturk ukida Osmansko kalifatsvo.

Tokom XX veka nastaju nove muslimanske države poput Indonezije i Pakistana. Dešavaju se i veliki preokreti, poput Islamske revolucije u Iranu (1979), kao i talasi muslimanske migracije u Evropu i Severnu Ameriku.
Početak XXI veka donosi nove tenzije, posebno posle napada 11. septembra, kada je islam često pogrešno predstavljen na Zapadu. Ipak, islam nastavlja da raste - o čemu je portal religija.rs već pisao, prilagođava se savremenim izazovima i održava jedinstvo među vernicima različitih jezika i kultura, javlja "Islamicity".
BONUS VIDEO: Monah iz manastira Tumane otkrio istinu: Ovo je ključ za jaku veru
Obaveza pet dnevnih molitvi ustanovljena je nakon događaja Noćnog putovanja i Uzašašća.
Anđeli u islamu imaju ključnu ulogu - ne samo kao izvršioci Božije volje, već i kao podsetnici na duhovni svet, odgovornost i život posle smrti.
Mađarski premijer ističe da će budućnost dece u Evropi odrediti pitanje koje je staro 1.400 godina i pita zašto evropski narodi dopuštaju masovno doseljavanje iz islamskog sveta dok hrišćani ginu na ratištima Ukrajine.
Program traje od 20. jula do 20. avgusta i deo je šire inicijative verskog usmeravanja čiji je cilj da ojača veze omladine iz dijaspore sa umerenim islamskim identitetom Maroka.
Centar je takođe saopštio da je u njegovim obrazovnim programima u istom periodu učestvovalo 1.300 studenata, što potvrđuje njegovu sve značajniju ulogu u kulturnom povezivanju i obrazovanju.
Kao prava žena islamske veroispovesti kaže da u ovoj veri postoje definisane stvari za svaku situaciju.
Kroz ovaj proces dete uči kako da postane odgovorna, saosećajna i kompetentna osoba koja može pozitivno doprineti svojoj zajednici i živeti ispunjen život.
Pogođeni Novi Pazar, Tutin i Sjenica - nestali prilozi vernika, a tragovi upućuju na pažljivo isplanirane akcije dok policija pokušava da razotkrije ko stoji iza svega.
Tokom incidenta u bazilici u Jablonneu čula su se dva pucnja, nakon čega je ukradena i oštećena relikvija Svete Zdislave, dok policija istražuje motive i okolnosti skrnavljenja.
Na izraelskim poljima počinje žetva pšenice za „šmura macu“, koja se mesecima čuva pod strogim nadzorom i kroz svaki korak priprema za Pesah, uz pravila u kojima nema mesta ni za najmanju grešku.
Bog ne ucenjuje ljude komentarima, niti deli blagodat putem Fejsbuk algoritama, istakao je sveštenik.
Od Jom kipura do ličnih zaveta i neobičnih običaja, u judaizmu post nije izuzetak, već složen sistem duhovnog života koji povezuje pokajanje, sećanje, zajednicu i ličnu odgovornost.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Svečani početak Sabora označen je nakon liturgije tradicionalnim "prizivom Duha Svetog" u kripti Hrama Svetog Save.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
Pravoslavlje uči da ništa čoveku nije dato slučajno.
U pravoslavnoj tradiciji hleb je svetinja koja se poštuje kao plod rada i blagoslova. Iz tog odnosa nastali su starinski recepti poput uštipaka od bajatog hleba koji vraćaju miris doma i podsećaju na vreme bez bacanja hrane.
Jevanđeljska priča o sleporođenom koga je Hristos iscelio zauzima posebno mesto u pravoslavlju jer, osim čuda progledanja, nosi snažnu poruku o veri, patnji, nadi i duhovnoj svetlosti koja menja čovekov život.