ZAŠTO SE MUSLIMANI MOLE 5 PUTA DNEVNO: Pri namazu čine jednu stvar, a razlog je sledeći
Obaveza pet dnevnih molitvi ustanovljena je nakon događaja Noćnog putovanja i Uzašašća.
Iako su ga u početku odbacivali i napadali, posebno pleme Kurejš, islam se proširio čitavom Arabijom do Muhamedove smrti 632. godine.
Islam je nastao u VII veku, kada je prorok Muhamed u Meki primio Božije objave, koje su kasnije sabrane u svetu knjigu - Kuran. Njegova poruka naglašavala je veru u jednog Boga (monoteizam), moralnu obnovu i potpunu predanost Bogu - što upravo znači reč islam.
Iako su ga u početku odbacivali i napadali, posebno pleme Kurejš, islam se proširio čitavom Arabijom do Muhamedove smrti 632. godine.
Pod vođstvom prvih kalifa - Abu Bekra i Omera - muslimanske vojske su se brzo širile.

Porazile su moćno Sasanidsko carstvo i oslabile Istočno Rimsko (Vizantijsko) carstvo. Gradovi širom Levanta, Egipta i Persije padali su jedan za drugim, ali su verska preobraćenja išla postepeno. Ne-muslimanima je bilo dozvoljeno da zadrže svoju veru pod muslimanskom vlašću.

Kalif Osman je standardizovao tekst Kurana. Njegovo ubistvo i dolazak Alije na vlast doveli su do građanskog rata poznatog kao prva fitna. Tada dolazi i do velikog raskola među muslimanima - nastaju dve glavne grane: suniti i šiiti. Uspon Omajadske dinastije, sa prestonicom u Damasku, i mučeništvo Huseina u Karbali, ostavili su dubok trag u šiitskom identitetu.
Omajadi su proširili islam sve do severne Afrike i Španije (Al-Andalus). Međutim, novi vernici (tzv. mawali) često su bili diskriminisani, što je dovelo do revolucije i dolaska Abasidske dinastije 750. godine.

Abasidi premeštaju prestonicu u Bagdad i započinju zlatno doba islama - period naučnog, filozofskog i kulturnog procvata.

Islam se nije širio samo silom, već i preko trgovine i duhovnog pokreta sufizma. Preko trgovačkih puteva kao što su Put svile i mreže po Indijskom okeanu, islam dolazi u zapadnu Afriku (Timbuktu, Gao), istočnu Afriku (Zanzibar), centralnu Aziju i jugoistočnu Aziju (Indonezija, Malezija).
Turski narodi, poput Seldžuka, a zatim i Osmanlija, dobijaju na značaju.

Osmanlije osvajaju Carigrad 1453. godine i proglašavaju se kalifima. U to vreme cvetaju i druga islamska carstva - Safavidi u Persiji, gde šijizam postaje državna religija, i Mugalci u Indiji, koji vladaju većinski hinduističkim stanovništvom.
Evropski kolonijalizam ozbiljno je oslabio muslimanske zemlje. Kao odgovor, javljaju se reformistički pokreti, poput vehabizma (usko povezanog sa saudijskom porodicom) i kasnije salafizma. Islam postaje i ključni faktor u antikolonijalnim pokretima širom Afrike i Azije.
Nakon Prvog svetskog rata, Ataturk ukida Osmansko kalifatsvo.

Tokom XX veka nastaju nove muslimanske države poput Indonezije i Pakistana. Dešavaju se i veliki preokreti, poput Islamske revolucije u Iranu (1979), kao i talasi muslimanske migracije u Evropu i Severnu Ameriku.
Početak XXI veka donosi nove tenzije, posebno posle napada 11. septembra, kada je islam često pogrešno predstavljen na Zapadu. Ipak, islam nastavlja da raste - o čemu je portal religija.rs već pisao, prilagođava se savremenim izazovima i održava jedinstvo među vernicima različitih jezika i kultura, javlja "Islamicity".
BONUS VIDEO: Monah iz manastira Tumane otkrio istinu: Ovo je ključ za jaku veru
Obaveza pet dnevnih molitvi ustanovljena je nakon događaja Noćnog putovanja i Uzašašća.
Anđeli u islamu imaju ključnu ulogu - ne samo kao izvršioci Božije volje, već i kao podsetnici na duhovni svet, odgovornost i život posle smrti.
Mađarski premijer ističe da će budućnost dece u Evropi odrediti pitanje koje je staro 1.400 godina i pita zašto evropski narodi dopuštaju masovno doseljavanje iz islamskog sveta dok hrišćani ginu na ratištima Ukrajine.
Program traje od 20. jula do 20. avgusta i deo je šire inicijative verskog usmeravanja čiji je cilj da ojača veze omladine iz dijaspore sa umerenim islamskim identitetom Maroka.
Centar je takođe saopštio da je u njegovim obrazovnim programima u istom periodu učestvovalo 1.300 studenata, što potvrđuje njegovu sve značajniju ulogu u kulturnom povezivanju i obrazovanju.
Kao prava žena islamske veroispovesti kaže da u ovoj veri postoje definisane stvari za svaku situaciju.
Kroz ovaj proces dete uči kako da postane odgovorna, saosećajna i kompetentna osoba koja može pozitivno doprineti svojoj zajednici i živeti ispunjen život.
Islamski društveni centar Ilinoisa želi da kupi zatvoreni katolički hram iz 1906. godine u Čikagu i pretvori ga u školu, što je izazvalo rasprave zbog istorijskog značaja objekta.
Od gematrije i mističnih tumačenja do svetih tekstova i običaja, brojevi u jevrejskoj tradiciji nisu samo oznake količine već nose duboku simboliku koja otkriva pogled judaizma na stvaranje, veru, čoveka i zajednicu.
Crkveno učenje podseća da vernici ne bi trebalo olako da pristupaju oltaru. Od naklona i odgovora „Amin“ do duhovne pripreme za primanje Svete evharistije, postoje pravila čije zanemarivanje može imati ozbiljan verski značaj.
Iranski sud osudio je muzičku umetnicu Parastu Ahmadi nakon koncerta na kojem je nastupala bez hidžaba.
Islamski društveni centar Ilinoisa želi da kupi zatvoreni katolički hram iz 1906. godine u Čikagu i pretvori ga u školu, što je izazvalo rasprave zbog istorijskog značaja objekta.
Pripovetka o prazniku koji nas uči da se prava vera vidi kroz ljubav, dobrotu i dela učinjena za druge
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
U autorskom tekstu koji prenosimo u celosti, protojerej-stavrofor dr Velibor Džomić, pozivajući se na dokumenta iz 2012. godine, tvrdi da Temeljni ugovor nije odstupio od stava blaženopočivšeg mitropolita crnogorsko-primorskog.
Savremni čovek brine po ceo dan, a razloga za to nema.
Ovaj predlog iz posne kuhinje pokazuje da od prirodnih sastojaka može nastati hranljiv obrok, prilagođen danima posta na vodi.