"AKO OVU VEŠTINU SAVLADAŠ ŽIVOT ĆE TI BITI LAKŠI": Mudri citati iz Kurana koji služe kao životne lekcije
Mudrost ove knjige može se primeniti u cilju stvaranja boljeg života, bez obzira na verska uverenja.
Građena je od kamena, s masivnim zidovima s malo otvora. Sa spoljne severozapadne strane postavljen je minaret, uska kula kupastog krova, sa kružnom terasom pri vrhu.
Bajrakli džamija, glavni islamski kulturni centar u Beogradu, jednoprostorna je građevina s kupolom i minaretom, sagrađena oko 1522. godine.
Prvobitno se zvala Čohadži-džamija, po zadužbinaru, trgovcu čohom, Hadži-Aliji. Nakon obnove 1741. godine neko vreme zvala se Husein-begova, a krajem 18. veka nazvana je Bajrakli džamija, po barjaku koji se na njoj isticao kao znak za jednovremeni početak molitve u svim džamijama.
Arhitektura džamije pripada tipu jednoprostorne kubične građevine kvadratne osnove, s osmostranom kupolom koju nose istočnjački potkupolni lukovi i niše – trompe, sa skromnom dekoracijom konzola i minaretom.
Građena je od kamena, s masivnim zidovima s malo otvora. Sa spoljne severozapadne strane postavljen je minaret, uska kula kupastog krova, sa kružnom terasom pri vrhu.
Naspram ulaza, u unutrašnjosti džamije nalazi se najsvetiji prostor – mihrab, plitka niša s raskošnim ukrasom svoda, postavljena u pravcu svetog grada Meke ka jugoistoku. Desno od mihraba nalazi se mimbar, uzdignuta drvena propovedaonica, a nad ulazom je drvena galerija – mahfil.
Nalazi se u Gospodar Jevremovoj ulici broj 11 na Dorćolu, u blizini raskršća sa ulicom Kralja Petra, u ambijentu nekadašnje turske trgovačke i zanatlijske četvrti – Zejreka.
U blizini je Jevrejskog istorijskog muzeja, Pozorišnog muzeja, Galerije freska i brojnih lokala u Ulici Strahinjića bana.
Кnez Mihailo Obrenović naložio je 1868. godine ministru prosvete i crkvenih dela da izabere jednu od postojećih džamija i osposobi je za obavljanje muslimanskih verskih obreda.
Kao najcelishodnija, izabrana je Bajrakli džamija koja je obnovljena, uz dvorišni objekat u kom je živeo hodža.
Unutrašnja dekoracija džamije je skromna, sa stilizovanim floralnim i geometrizovanim motivima i kaligrafskim natpisima stihova iz Kurana po zidovima.
Zbog starine, retkosti, očuvanosti izvorne namene, kao i reprezentativnosti verske arhitekture i islamske kulture, džamija je 1946. stavljena pod zaštitu države kao spomenik kulture, a 1979. proglašena za kulturno dobro od velikog značaja.
U Beogradu, pored pomenute Bajrakli džamije, trenutno postoji još 17 objekata koji su takođe džamije po svojoj unitrašnjoj arhitekturi, a koje je Islamska zajednica, odnosno sami vernici svojim prilozima, gradila ili adaptirala postojeće stambene objekte koje je otkupila.
- Sve ove džamije, iako bez minareta i specifične spoljašnje arhitehture, vrše svoju glavnu funkciju – imaju svoje stalne imame, verske službenike, koji u ovim objektima sa vernicima svakodnevno obavljaju pet dnevnih službi (namaza) kao i saborne molitve petkom (džuma namaz) te praznične povodom Bajrama i meseca ramazana. Takođe se u njima održavaju časovi verske pouke i dr. - objašnjavaju iz Rijaseta Islamske zajednice Srbije (IZS)
Ovi objekti se, kako ističu, nalaze u opštinama gde se prema broju vernika, ukazala najveća potreba.
Islamska zajednica Srbije naglašava da postoji potreba za gradnjom jedne monumentalnije centralne džamije u glavnom gradu sa pratećim objektima kulturnog centra.
- Međutim do današnjeg dana nikada se nije pronašla adekvatna lokacija koja bi se Islamskoj zajednici ponudila za otkup. Nažalost, po našim saznanjima, tako nešto nije planirano ni urbanističkim planovima iako je bilo nekoliko neslavnih pokušaja - kažu u Rijasetu IZS.
Mudrost ove knjige može se primeniti u cilju stvaranja boljeg života, bez obzira na verska uverenja. Videdo na kojem poslanica vladajuće partije Ajlin Keskin ljubi ruku predsedniku dok prima pomoć za dete, izazvao je podele u javnosti i otvorio debatu o granicama poštovanja, islamskom učenju, tradiciji i političkoj lojalnosti u savremenom društvu. Reper Amir Tatalu, poznat po provokativnim pesmama i tetovažama, proglašen je krivim za blasfemiju. Nakon izručenja iz Turske, našao se pred revolucionarnim sudom koji mu je najpre odredio zatvorsku kaznu, a sada i najstrožu presudu. O zabrani koja je uvedena 2016. godine još se vodi rasprava, a neki pobožni roditelji pokušavaju da odbrane ustavno pravo njihove dece da se obrazuju.
Gde se nalazi?

"Postoji potreba za monumentalnom centralnom džamijom u Beogradu"

"AKO OVU VEŠTINU SAVLADAŠ ŽIVOT ĆE TI BITI LAKŠI": Mudri citati iz Kurana koji služe kao životne lekcije
ERDOGAN U CENTRU VERSKOG INCIDENTA KOJI POTRESA TURSKU: Snimak poslanice vladajuće partije i turskog predsednika izazvao burne reakcije
POPULARNI PEVAČ ZBOG BOGOHULJENJA OSUĐEN NA SMRTNU KAZNU: Sud potvrdio presudu kojom je kontroverzni muzičar suočen sa najstrožijom sankcijom
VEĆINSKI MUSLIMANSKA ZEMLJA ZABRANJUJE HIDŽAB: Devojčice ne smeju u školu sa maramom na glavi, roditelji se bune: Ovo je udar na vernike
Otkrijte jednostavne principe koji pomažu da ostanemo mirni, odlučni i moralno jaki čak i kada život postavlja izazove pred nas.
Ajeti 64:1-4 pokazuju kako mudrost stvaranja, ljudska odgovornost i Božija prisutnost prožimaju svaki trenutak naše svakodnevnice.
Ajeti 63:9-11 podsećaju da pravi uspeh leži u odgovornosti, delu i ravnoteži između materijalnog i duhovnog.
Ajeti 62:9-10 iz Al Džumu‘e otkrivaju kako trenutak predanosti Bogu i traganje za blagodetima mogu preoblikovati svakodnevni život, donoseći unutrašnji mir i ravnotežu između duhovnog i materijalnog sveta.
Zagrebačka nadbiskupija upozorava na ranu seksualizaciju i uvođenje ideoloških elemenata u obrazovanje, ističući da roditelji moraju ostati uključeni u odgoj svoje dece.
U Vili Barberini, daleko od kamera, Sveti Otac i ratni predsednik Ukrajine vodili su razgovor čije poruke prevazilaze diplomatiju i zadiru u samu savest savremenog čoveka.
Ajeti iz sure Et-Tegabun upozoravaju da imetak i porodica nisu samo dar, već i odgovornost pred Bogom, te da se prava vrednost čoveka meri spremnošću na darežljivost, strahopoštovanje i poverenje u Božiju pravdu.
Otkrijte jednostavne principe koji pomažu da ostanemo mirni, odlučni i moralno jaki čak i kada život postavlja izazove pred nas.
Iguman Arsenije kroz poređenje sa svetiteljem iz Amerike upozorava da se duhovno stanje ne skriva - ono se oseti i onda kada mnogi misle da ga niko ne primećuje.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Crkva naglašava da se vaspitanje ne svodi samo na savete, zabrane i pravila – ono je mnogo više način života koji roditelji svakodnevno pokazuju sopstvenim primerom.
U nekim srpskim domovima se 9. decembra slavi Sveti Alimpije Stolpnik, ali stariji etnografski zapisi i hibridni nazivi poput „Sveti Đorđe Alimpije“ otkrivaju fascinantan spoj istorije, narodnog pamćenja i crkvenih običaja.
U besedi za 27. utorak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva kako različiti darovi i zvanja povezuju vernike u savršenu harmoniju i svetost.