"AKO OVU VEŠTINU SAVLADAŠ ŽIVOT ĆE TI BITI LAKŠI": Mudri citati iz Kurana koji služe kao životne lekcije
Mudrost ove knjige može se primeniti u cilju stvaranja boljeg života, bez obzira na verska uverenja.
Građena je od kamena, s masivnim zidovima s malo otvora. Sa spoljne severozapadne strane postavljen je minaret, uska kula kupastog krova, sa kružnom terasom pri vrhu.
Bajrakli džamija, glavni islamski kulturni centar u Beogradu, jednoprostorna je građevina s kupolom i minaretom, sagrađena oko 1522. godine.
Prvobitno se zvala Čohadži-džamija, po zadužbinaru, trgovcu čohom, Hadži-Aliji. Nakon obnove 1741. godine neko vreme zvala se Husein-begova, a krajem 18. veka nazvana je Bajrakli džamija, po barjaku koji se na njoj isticao kao znak za jednovremeni početak molitve u svim džamijama.
Arhitektura džamije pripada tipu jednoprostorne kubične građevine kvadratne osnove, s osmostranom kupolom koju nose istočnjački potkupolni lukovi i niše – trompe, sa skromnom dekoracijom konzola i minaretom.
Građena je od kamena, s masivnim zidovima s malo otvora. Sa spoljne severozapadne strane postavljen je minaret, uska kula kupastog krova, sa kružnom terasom pri vrhu.
Naspram ulaza, u unutrašnjosti džamije nalazi se najsvetiji prostor – mihrab, plitka niša s raskošnim ukrasom svoda, postavljena u pravcu svetog grada Meke ka jugoistoku. Desno od mihraba nalazi se mimbar, uzdignuta drvena propovedaonica, a nad ulazom je drvena galerija – mahfil.
Nalazi se u Gospodar Jevremovoj ulici broj 11 na Dorćolu, u blizini raskršća sa ulicom Kralja Petra, u ambijentu nekadašnje turske trgovačke i zanatlijske četvrti – Zejreka.
U blizini je Jevrejskog istorijskog muzeja, Pozorišnog muzeja, Galerije freska i brojnih lokala u Ulici Strahinjića bana.
Кnez Mihailo Obrenović naložio je 1868. godine ministru prosvete i crkvenih dela da izabere jednu od postojećih džamija i osposobi je za obavljanje muslimanskih verskih obreda.
Kao najcelishodnija, izabrana je Bajrakli džamija koja je obnovljena, uz dvorišni objekat u kom je živeo hodža.
Unutrašnja dekoracija džamije je skromna, sa stilizovanim floralnim i geometrizovanim motivima i kaligrafskim natpisima stihova iz Kurana po zidovima.
Zbog starine, retkosti, očuvanosti izvorne namene, kao i reprezentativnosti verske arhitekture i islamske kulture, džamija je 1946. stavljena pod zaštitu države kao spomenik kulture, a 1979. proglašena za kulturno dobro od velikog značaja.
U Beogradu, pored pomenute Bajrakli džamije, trenutno postoji još 17 objekata koji su takođe džamije po svojoj unitrašnjoj arhitekturi, a koje je Islamska zajednica, odnosno sami vernici svojim prilozima, gradila ili adaptirala postojeće stambene objekte koje je otkupila.
- Sve ove džamije, iako bez minareta i specifične spoljašnje arhitehture, vrše svoju glavnu funkciju – imaju svoje stalne imame, verske službenike, koji u ovim objektima sa vernicima svakodnevno obavljaju pet dnevnih službi (namaza) kao i saborne molitve petkom (džuma namaz) te praznične povodom Bajrama i meseca ramazana. Takođe se u njima održavaju časovi verske pouke i dr. - objašnjavaju iz Rijaseta Islamske zajednice Srbije (IZS)
Ovi objekti se, kako ističu, nalaze u opštinama gde se prema broju vernika, ukazala najveća potreba.
Islamska zajednica Srbije naglašava da postoji potreba za gradnjom jedne monumentalnije centralne džamije u glavnom gradu sa pratećim objektima kulturnog centra.
- Međutim do današnjeg dana nikada se nije pronašla adekvatna lokacija koja bi se Islamskoj zajednici ponudila za otkup. Nažalost, po našim saznanjima, tako nešto nije planirano ni urbanističkim planovima iako je bilo nekoliko neslavnih pokušaja - kažu u Rijasetu IZS.
Mudrost ove knjige može se primeniti u cilju stvaranja boljeg života, bez obzira na verska uverenja. Videdo na kojem poslanica vladajuće partije Ajlin Keskin ljubi ruku predsedniku dok prima pomoć za dete, izazvao je podele u javnosti i otvorio debatu o granicama poštovanja, islamskom učenju, tradiciji i političkoj lojalnosti u savremenom društvu. Reper Amir Tatalu, poznat po provokativnim pesmama i tetovažama, proglašen je krivim za blasfemiju. Nakon izručenja iz Turske, našao se pred revolucionarnim sudom koji mu je najpre odredio zatvorsku kaznu, a sada i najstrožu presudu. O zabrani koja je uvedena 2016. godine još se vodi rasprava, a neki pobožni roditelji pokušavaju da odbrane ustavno pravo njihove dece da se obrazuju.
Gde se nalazi?

"Postoji potreba za monumentalnom centralnom džamijom u Beogradu"

"AKO OVU VEŠTINU SAVLADAŠ ŽIVOT ĆE TI BITI LAKŠI": Mudri citati iz Kurana koji služe kao životne lekcije
ERDOGAN U CENTRU VERSKOG INCIDENTA KOJI POTRESA TURSKU: Snimak poslanice vladajuće partije i turskog predsednika izazvao burne reakcije
POPULARNI PEVAČ ZBOG BOGOHULJENJA OSUĐEN NA SMRTNU KAZNU: Sud potvrdio presudu kojom je kontroverzni muzičar suočen sa najstrožijom sankcijom
VEĆINSKI MUSLIMANSKA ZEMLJA ZABRANJUJE HIDŽAB: Devojčice ne smeju u školu sa maramom na glavi, roditelji se bune: Ovo je udar na vernike
Nakon prvog dana najvećeg islamskog praznika sledi mirniji dan ispunjen posetama, porodičnim okupljanjima i sećanjem na bližnje, u kojem se bajramska poruka živi kroz svakodnevne odnose.
Jedan od najvažnijih praznika u islamu donosi dane molitve, darivanja i porodičnog okupljanja, a posebnu pažnju privlače tradicionalne čestitke i običaji koji se vekovima prenose među muslimanima.
Od čišćenja doma i odlaska na mezarja do kurbana i porodičnih okupljanja: objašnjenja koja otkrivaju kako se kroz svakodnevne običaje čuva duh praznika i prenosi kroz generacije.
Dok se muslimanski vernici pripremaju za četiri dana molitve, okupljanja i pomaganja siromašnima, verske vođe Islamske zajednice Srbije pozvale su na međusobno poštovanje, razumevanje i slogu muslimana i hrišćana u Srbiji.
Sveti Otac tokom posete Španiji poručio da Crkva mora da čuje žrtve, prizna odgovornost i obezbedi obeštećenje, uz jačanje mera zaštite i prevencije zloupotreba.
Od pastirice iz Lorene do zapovednice vojske i svetiteljke Rimokatoličke crkve, njen život ostaje jedno od najdramatičnijih svedočanstava spoja duhovnog uverenja i istorijskih preokreta u Evropi 15. veka
U hrišćanstvu često se govori da nijedna ljudska sudbina nije bez smisla i da Gospod svakome daje ono što je potrebno za spasenje.
Nakon prvog dana najvećeg islamskog praznika sledi mirniji dan ispunjen posetama, porodičnim okupljanjima i sećanjem na bližnje, u kojem se bajramska poruka živi kroz svakodnevne odnose.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Na Vračaru, pred odlazak Časnog pojasa Presvete Bogorodice, emotivni prizori i molitvena tišina obeležili su ispraćaj koji je, uz suze patrijarha i sabranost vernika, zatvorio 17 dana hodočašća kroz Hram Svetog Save.
Svetinja je u molitvenoj tišini ispraćena iz srpske prestonice ka manastiru Vatoped, u kojem se vekovima čuva.
Sveća je istovremeno znak žrtve i vere.
Zapis iz „Svetogorskog kuvara“ monaha Onufrija otkriva kako kombinacija spanaća, oraha i tahinija stvara jelo koje iznenađuje i ukusom i jednostavnošću, posebno u danima posta na vodi.
Od Nemanjića i Svetog Save do legendi o skrivenom blagu i izvoru za koji se veruje da ima posebnu snagu, svetinja u dolini reke Studenice i dalje spaja proverenu istoriju i predanja koja ne prestaju da žive.