"AKO OVU VEŠTINU SAVLADAŠ ŽIVOT ĆE TI BITI LAKŠI": Mudri citati iz Kurana koji služe kao životne lekcije
Mudrost ove knjige može se primeniti u cilju stvaranja boljeg života, bez obzira na verska uverenja.
Građena je od kamena, s masivnim zidovima s malo otvora. Sa spoljne severozapadne strane postavljen je minaret, uska kula kupastog krova, sa kružnom terasom pri vrhu.
Bajrakli džamija, glavni islamski kulturni centar u Beogradu, jednoprostorna je građevina s kupolom i minaretom, sagrađena oko 1522. godine.
Prvobitno se zvala Čohadži-džamija, po zadužbinaru, trgovcu čohom, Hadži-Aliji. Nakon obnove 1741. godine neko vreme zvala se Husein-begova, a krajem 18. veka nazvana je Bajrakli džamija, po barjaku koji se na njoj isticao kao znak za jednovremeni početak molitve u svim džamijama.
Arhitektura džamije pripada tipu jednoprostorne kubične građevine kvadratne osnove, s osmostranom kupolom koju nose istočnjački potkupolni lukovi i niše – trompe, sa skromnom dekoracijom konzola i minaretom.
Građena je od kamena, s masivnim zidovima s malo otvora. Sa spoljne severozapadne strane postavljen je minaret, uska kula kupastog krova, sa kružnom terasom pri vrhu.
Naspram ulaza, u unutrašnjosti džamije nalazi se najsvetiji prostor – mihrab, plitka niša s raskošnim ukrasom svoda, postavljena u pravcu svetog grada Meke ka jugoistoku. Desno od mihraba nalazi se mimbar, uzdignuta drvena propovedaonica, a nad ulazom je drvena galerija – mahfil.
Nalazi se u Gospodar Jevremovoj ulici broj 11 na Dorćolu, u blizini raskršća sa ulicom Kralja Petra, u ambijentu nekadašnje turske trgovačke i zanatlijske četvrti – Zejreka.
U blizini je Jevrejskog istorijskog muzeja, Pozorišnog muzeja, Galerije freska i brojnih lokala u Ulici Strahinjića bana.
Кnez Mihailo Obrenović naložio je 1868. godine ministru prosvete i crkvenih dela da izabere jednu od postojećih džamija i osposobi je za obavljanje muslimanskih verskih obreda.
Kao najcelishodnija, izabrana je Bajrakli džamija koja je obnovljena, uz dvorišni objekat u kom je živeo hodža.
Unutrašnja dekoracija džamije je skromna, sa stilizovanim floralnim i geometrizovanim motivima i kaligrafskim natpisima stihova iz Kurana po zidovima.
Zbog starine, retkosti, očuvanosti izvorne namene, kao i reprezentativnosti verske arhitekture i islamske kulture, džamija je 1946. stavljena pod zaštitu države kao spomenik kulture, a 1979. proglašena za kulturno dobro od velikog značaja.
U Beogradu, pored pomenute Bajrakli džamije, trenutno postoji još 17 objekata koji su takođe džamije po svojoj unitrašnjoj arhitekturi, a koje je Islamska zajednica, odnosno sami vernici svojim prilozima, gradila ili adaptirala postojeće stambene objekte koje je otkupila.
- Sve ove džamije, iako bez minareta i specifične spoljašnje arhitehture, vrše svoju glavnu funkciju – imaju svoje stalne imame, verske službenike, koji u ovim objektima sa vernicima svakodnevno obavljaju pet dnevnih službi (namaza) kao i saborne molitve petkom (džuma namaz) te praznične povodom Bajrama i meseca ramazana. Takođe se u njima održavaju časovi verske pouke i dr. - objašnjavaju iz Rijaseta Islamske zajednice Srbije (IZS)
Ovi objekti se, kako ističu, nalaze u opštinama gde se prema broju vernika, ukazala najveća potreba.
Islamska zajednica Srbije naglašava da postoji potreba za gradnjom jedne monumentalnije centralne džamije u glavnom gradu sa pratećim objektima kulturnog centra.
- Međutim do današnjeg dana nikada se nije pronašla adekvatna lokacija koja bi se Islamskoj zajednici ponudila za otkup. Nažalost, po našim saznanjima, tako nešto nije planirano ni urbanističkim planovima iako je bilo nekoliko neslavnih pokušaja - kažu u Rijasetu IZS.
Mudrost ove knjige može se primeniti u cilju stvaranja boljeg života, bez obzira na verska uverenja. Videdo na kojem poslanica vladajuće partije Ajlin Keskin ljubi ruku predsedniku dok prima pomoć za dete, izazvao je podele u javnosti i otvorio debatu o granicama poštovanja, islamskom učenju, tradiciji i političkoj lojalnosti u savremenom društvu. Reper Amir Tatalu, poznat po provokativnim pesmama i tetovažama, proglašen je krivim za blasfemiju. Nakon izručenja iz Turske, našao se pred revolucionarnim sudom koji mu je najpre odredio zatvorsku kaznu, a sada i najstrožu presudu. O zabrani koja je uvedena 2016. godine još se vodi rasprava, a neki pobožni roditelji pokušavaju da odbrane ustavno pravo njihove dece da se obrazuju.
Gde se nalazi?

"Postoji potreba za monumentalnom centralnom džamijom u Beogradu"

"AKO OVU VEŠTINU SAVLADAŠ ŽIVOT ĆE TI BITI LAKŠI": Mudri citati iz Kurana koji služe kao životne lekcije
ERDOGAN U CENTRU VERSKOG INCIDENTA KOJI POTRESA TURSKU: Snimak poslanice vladajuće partije i turskog predsednika izazvao burne reakcije
POPULARNI PEVAČ ZBOG BOGOHULJENJA OSUĐEN NA SMRTNU KAZNU: Sud potvrdio presudu kojom je kontroverzni muzičar suočen sa najstrožijom sankcijom
VEĆINSKI MUSLIMANSKA ZEMLJA ZABRANJUJE HIDŽAB: Devojčice ne smeju u školu sa maramom na glavi, roditelji se bune: Ovo je udar na vernike
Podaci sa popisa iz 2023. pokazuju pad udela islamskog stanovništva ispod polovine, dok crkveni izvori ukazuju na rast broja pravoslavnih vernika i otvaraju pitanja o dubljim promenama u zemlji.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
U nekoliko pažljivo biranih rečenica otvoren je prostor za razumevanje i priznanje duhovnog truda. Istovremeno, podseća se da poštovanje ne poznaje granice među ljudima.
Prva tri dana meseca ševala donose posebne molitve, darove za decu i porodične gozbe koje simbolizuju zahvalnost, milosrđe i zajedništvo.
Povodom 40 godina od nuklearne katastrofe, poglavar Katoličke crkve povezao ekološku krizu, sukobe i tehnološku moć u poruku koja otvara pitanje savremene etike odlučivanja i granica globalne vlasti.
Dok vernici obeležavaju njen dan molitvama i procesijama, istorijski izvori otkrivaju složen životni put, ali i neslaganja o poreklu, identitetu i načinu na koji je vekovima predstavljana u različitim sredinama.
Poglavar Katoličke crkve ponovio stav o blagoslovima istopolnih parova, osvrnuo se na nemačke inicijative i upozorio da bi dalje zaoštravanje rasprave moglo produbiti podele unutar Crkve.
Otac Čad Riperger tvrdi da bi digitalna kontrola mogla da određuje ko ima pristup novcu i osnovnim uslovima života, uz ocenu da se stvaraju okolnosti opisane u drevnim biblijskim proročanstvima.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Mitropolit dabrobosanski govori o odlasku mladih, tišini koja postaje opasna, zloupotrebi vlasti i prizorima iz Jerusalima koji bude nelagodu.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Jedna naizgled bezazlena rečenica često napravi zid tamo gde želimo promenu - veliki srpski duhovnik 20. veka objašnjava zašto baš tu najčešće gubimo ono što pokušavamo da spasemo.
Dok se broj dolazaka na Atos višestruko povećava usled ratova i nesigurnosti Svetoj zemlji, manastiri prvi put posle dugo vremena suočavaju se sa ozbiljnim izazovom.
Povodom 40 godina od nuklearne katastrofe, poglavar Katoličke crkve povezao ekološku krizu, sukobe i tehnološku moć u poruku koja otvara pitanje savremene etike odlučivanja i granica globalne vlasti.