Videdo na kojem poslanica vladajuće partije Ajlin Keskin ljubi ruku predsedniku dok prima pomoć za dete, izazvao je podele u javnosti i otvorio debatu o granicama poštovanja, islamskom učenju, tradiciji i političkoj lojalnosti u savremenom društvu.
Incident, zabeležen kamerom, postao je tema broj jedan u turskim medijima i izazvao talas reakcija, kako među vernicima, tako i u celokupnom javnom mnenju. Snimak na kojem poslanica vladajuće stranke AKP, Ajlin Keskin, ljubi ruku predsedniku dok prima pomoć za svoje dete, podstakao je rasprave o značenju i simbolici tog čina u političkom i kulturnom kontekstu savremenog društva.
U islamskoj tradiciji, poštovanje prema učenim i starijim osobama duboko je ukorenjeno. Međutim, gestovi poput ljubljenja ruke nisu univerzalni niti propisani verskim učenjem. Za razliku od pravoslavlja, gde je uobičajeno celivanje ruke verskim liderima, islamska praksa naglašava jednostavnost i skromnost. Poslanik Muhamed, čiji primer muslimani slede, podučavao je da prava čast leži u pokornosti Bogu, a ne u spoljnim oblicima počasti ljudima.
Ono što u nekim zajednicama predstavlja kulturni izraz poštovanja, u drugima može izazvati pitanja o značenju takvog gesta, posebno u političkom kontekstu gde se granice između ličnog poštovanja i političke potčinjenosti često brišu.
Printscreen/YouTube/Halktv
Ovaj incident, obojen i verskim karakteristikama, otvorio je u Turskoj pitanje granice između kulturne tradicije i političkog simbolizma. Dok jedni branili čin kao izraz poštovanja duboko ukorenjen u turskoj tradiciji, drugi su ga kritikovali kao manifestaciju potčinjenosti.
- Islam uči da su svi ljudi jednaki pred Bogom. Ovaj čin, iako možda nenameran, šalje poruku koja nije u duhu vere i našeg društva - izjavio je jedan verski analitičar za lokalne medije.
Opozicija je iskoristila priliku da ukaže na, kako su naveli, „sluganstvo“ izabranih zvaničnika prema predsedniku. Kritike su posebno usmerene ka vladajućoj stranci, optužujući je za stvaranje atmosfere u kojoj se lična lojalnost stavlja iznad dužnosti prema narodu.
- U islamskoj tradiciji, lider je prvi među jednakima, a ne figura kojoj se pokorava - rekao je portparol opozicione partije, dodajući da ovakvi incidenti podrivaju principe jednakosti i slobode, koji bi trebalo da budu temelj modernog društva.
Printscreen/YouTube/Halktv
Na društvenim mrežama debate su se rasplamsale. Dok jedni smatraju da je čin preuveličan i nepravedno iskorišćen u političke svrhe, drugi su ga videli kao simbolički odraz problema dubljih od jednog incidenta.
- Turska je zemlja bogate tradicije, ali i moderne vizije. Ovakvi gestovi nas vraćaju korak unazad - napisao je jedan korisnik na Tviteru.
Incident u Turskoj otvara šire pitanje o tome kako tradicija, vera i politika oblikuju javni život. U vremenu kada se savremeni svet suočava s izazovima očuvanja identiteta i slobode, ovakvi događaji postaju povod za preispitivanje društvenih vrednosti i uloge lidera.
U islamskoj tradiciji, gestovi poštovanja prema verskim ili političkim liderima treba da budu lišeni preterivanja, vođeni skromnošću i duhovnim idealima. Da li će ovaj slučaj doprineti dubljem razumevanju tih vrednosti ili ostati još jedan povod za političke sukobe, ostaje da se vidi.
Sve učestalija zastupljenost tradicionalnih imena u velikim svetskim gradovima oslikava promene u demografskoj slici i rast kulturne raznolikosti u urbanim sredinama.
O abdestu kao jednom od vidova ibadeta (izvršavanje propisa od Boga), postoje brojne naučne studije i istraživanja kao i dokazi naučni koji ukazuju i potvrđuju njegovu učinkovitost i pozitivno delovanje na telo i duh čoveka.
U Crkvi Svetog Đorđa pod Goricom služeno je opelo monahinji Hristini (Rabrenović), koju su vernici pamtili po požrtvovanosti, molitvi i decenijama služenja bez želje za priznanjima.
U besedi za subotu 5. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o ljudima koji veruju samo sili, razumu i materiji, ali se u času najveće nevolje vraćaju pred lice Boga od koga su se udaljili.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mučenike Timoteja i Mavru po starom i Prepodobnog Teodora Osveštanog po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Ivana Nepomuka, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Svetogorski starac objašnjava zašto i molitva izgovorena bez pune sabranosti nije prazna, već deluje kao duhovni udar koji zaustavlja haos misli i odvraća ono što čoveka udaljava od mira.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Mala Lutfije džamija, poznata i kao „Odbegla džamija“, skriva više od jednog veka istorije i vere, dok šum vode ispod temelja stvara jedinstvenu atmosferu koju turisti i vernici pamte zauvek.
Zbog krvavog napada u katoličkoj crkvi tokom mise, sud je izrekao kazne kakve se retko viđaju, povukavši oštru granicu između islama kao vere i nasilja koje pokušava da se sakrije iza njegovog imena.
Ugledni islamski učenjak i filozof otvoreno kritikuje osmansku prošlost i današnje političke igre, ističući potrebu za savezom muslimana i hrišćana u očuvanju istinske vere i mira.
Snimak koji kruži društvenim mrežama podigao je prašinu - zbog jednog zagrljaja u dvorištu džamije sada im preti kazna za javno vređanje verskih vrednosti.
Na izraelskim poljima počinje žetva pšenice za „šmura macu“, koja se mesecima čuva pod strogim nadzorom i kroz svaki korak priprema za Pesah, uz pravila u kojima nema mesta ni za najmanju grešku.
Od Jom kipura do ličnih zaveta i neobičnih običaja, u judaizmu post nije izuzetak, već složen sistem duhovnog života koji povezuje pokajanje, sećanje, zajednicu i ličnu odgovornost.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
Sud u Podgorici dosudio je odštetu arhimandritu Hrizostomu Nešiću nakon što je na kontroverznom portalu bio označen kao „špijun“, zajedno sa više monaha i sveštenika SPC.
Carigradski patrijarh poručio je da se približavanje Carigradske i Rimokatoličke crkve nastavlja i ocenio da je obnova punog zajedništva istorijski proces koji više ne može da se zaustavi.
Na izraelskim poljima počinje žetva pšenice za „šmura macu“, koja se mesecima čuva pod strogim nadzorom i kroz svaki korak priprema za Pesah, uz pravila u kojima nema mesta ni za najmanju grešku.