Videdo na kojem poslanica vladajuće partije Ajlin Keskin ljubi ruku predsedniku dok prima pomoć za dete, izazvao je podele u javnosti i otvorio debatu o granicama poštovanja, islamskom učenju, tradiciji i političkoj lojalnosti u savremenom društvu.
Incident, zabeležen kamerom, postao je tema broj jedan u turskim medijima i izazvao talas reakcija, kako među vernicima, tako i u celokupnom javnom mnenju. Snimak na kojem poslanica vladajuće stranke AKP, Ajlin Keskin, ljubi ruku predsedniku dok prima pomoć za svoje dete, podstakao je rasprave o značenju i simbolici tog čina u političkom i kulturnom kontekstu savremenog društva.
U islamskoj tradiciji, poštovanje prema učenim i starijim osobama duboko je ukorenjeno. Međutim, gestovi poput ljubljenja ruke nisu univerzalni niti propisani verskim učenjem. Za razliku od pravoslavlja, gde je uobičajeno celivanje ruke verskim liderima, islamska praksa naglašava jednostavnost i skromnost. Poslanik Muhamed, čiji primer muslimani slede, podučavao je da prava čast leži u pokornosti Bogu, a ne u spoljnim oblicima počasti ljudima.
Ono što u nekim zajednicama predstavlja kulturni izraz poštovanja, u drugima može izazvati pitanja o značenju takvog gesta, posebno u političkom kontekstu gde se granice između ličnog poštovanja i političke potčinjenosti često brišu.
Printscreen/YouTube/Halktv
Ovaj incident, obojen i verskim karakteristikama, otvorio je u Turskoj pitanje granice između kulturne tradicije i političkog simbolizma. Dok jedni branili čin kao izraz poštovanja duboko ukorenjen u turskoj tradiciji, drugi su ga kritikovali kao manifestaciju potčinjenosti.
- Islam uči da su svi ljudi jednaki pred Bogom. Ovaj čin, iako možda nenameran, šalje poruku koja nije u duhu vere i našeg društva - izjavio je jedan verski analitičar za lokalne medije.
Opozicija je iskoristila priliku da ukaže na, kako su naveli, „sluganstvo“ izabranih zvaničnika prema predsedniku. Kritike su posebno usmerene ka vladajućoj stranci, optužujući je za stvaranje atmosfere u kojoj se lična lojalnost stavlja iznad dužnosti prema narodu.
- U islamskoj tradiciji, lider je prvi među jednakima, a ne figura kojoj se pokorava - rekao je portparol opozicione partije, dodajući da ovakvi incidenti podrivaju principe jednakosti i slobode, koji bi trebalo da budu temelj modernog društva.
Printscreen/YouTube/Halktv
Na društvenim mrežama debate su se rasplamsale. Dok jedni smatraju da je čin preuveličan i nepravedno iskorišćen u političke svrhe, drugi su ga videli kao simbolički odraz problema dubljih od jednog incidenta.
- Turska je zemlja bogate tradicije, ali i moderne vizije. Ovakvi gestovi nas vraćaju korak unazad - napisao je jedan korisnik na Tviteru.
Incident u Turskoj otvara šire pitanje o tome kako tradicija, vera i politika oblikuju javni život. U vremenu kada se savremeni svet suočava s izazovima očuvanja identiteta i slobode, ovakvi događaji postaju povod za preispitivanje društvenih vrednosti i uloge lidera.
U islamskoj tradiciji, gestovi poštovanja prema verskim ili političkim liderima treba da budu lišeni preterivanja, vođeni skromnošću i duhovnim idealima. Da li će ovaj slučaj doprineti dubljem razumevanju tih vrednosti ili ostati još jedan povod za političke sukobe, ostaje da se vidi.
Sve učestalija zastupljenost tradicionalnih imena u velikim svetskim gradovima oslikava promene u demografskoj slici i rast kulturne raznolikosti u urbanim sredinama.
O abdestu kao jednom od vidova ibadeta (izvršavanje propisa od Boga), postoje brojne naučne studije i istraživanja kao i dokazi naučni koji ukazuju i potvrđuju njegovu učinkovitost i pozitivno delovanje na telo i duh čoveka.
Ruski svetitelj nas uči da pohvale i pokude ne određuju čovekovu vrednost, već da je najvažnije ostati veran istini i pred Bogom i pred sopstvenom savešću.
Podignuta 1969. godine prilozima srpskih doseljenika, svetinja bi uskoro mogla da dobije priznanje, kao potvrdu značaja nasleđa koje Srbi čuvaju daleko od otadžbine.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Na petu godišnjicu pretvaranja velike pravoslavne svetinje u džamiju, turski predsednik izazvao ogorčenje sveta rečima da je oslobodio spomenik i vratio ga „molitvi Muhameda“.
Ispod površine akumulacije ponovo su se pojavili ostaci starog Karakurta, sela koje je potopljeno, a čiji verski objekti svedoče o zajedničkom životu muslimana i hrišćana.
Privedeni Viktorija i Igor tvrdili su da nisu znali da je takav čin zabranjen u nekadašnjoj hrišćanskoj svetinji, dok turske vlasti proveravaju okolnosti događaja i odlučuju o eventualnim daljim merama.
Mala Lutfije džamija, poznata i kao „Odbegla džamija“, skriva više od jednog veka istorije i vere, dok šum vode ispod temelja stvara jedinstvenu atmosferu koju turisti i vernici pamte zauvek.
Profesor islamske veronauke objašnjava zašto ljudi traže pomoć kroz rukju i upozorava na lažne iscelitelje koji zarađuju na tuđoj muci i šire strah od sihira.
U izraelu se obeležava se 3. oktobra 2026. godine, a u dijaspori se Simhat tora slavi dan kasnije; evo zbog čega se osmi dan razlikuje od prethodnih sedam i kakvu simboliku nosi ovaj praznični datum.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Dok jedni prvi put dolaze na Gazimestan, drugi mu se vraćaju godinama, a prizor stotina Srba koji u tišini i molitvi odaju počast knezu Lazaru i kosovskim junacima svedoči da sećanje na stradale ne bledi.
Krčka se sa krompirom, šargarepom i belim lukom, zapeče u rerni, a onda se preko vrelog mesa stavlja obilna kašika kajmaka. Ovako se priprema čuveni kafanski specijalitet.
Apostol ljubavi otkrio je koja je Gospodnja zapovest toliko važna da se njenim doslednim ispunjavanjem može razumeti i sama suština hrišćanskog života.