Videdo na kojem poslanica vladajuće partije Ajlin Keskin ljubi ruku predsedniku dok prima pomoć za dete, izazvao je podele u javnosti i otvorio debatu o granicama poštovanja, islamskom učenju, tradiciji i političkoj lojalnosti u savremenom društvu.
Incident, zabeležen kamerom, postao je tema broj jedan u turskim medijima i izazvao talas reakcija, kako među vernicima, tako i u celokupnom javnom mnenju. Snimak na kojem poslanica vladajuće stranke AKP, Ajlin Keskin, ljubi ruku predsedniku dok prima pomoć za svoje dete, podstakao je rasprave o značenju i simbolici tog čina u političkom i kulturnom kontekstu savremenog društva.
U islamskoj tradiciji, poštovanje prema učenim i starijim osobama duboko je ukorenjeno. Međutim, gestovi poput ljubljenja ruke nisu univerzalni niti propisani verskim učenjem. Za razliku od pravoslavlja, gde je uobičajeno celivanje ruke verskim liderima, islamska praksa naglašava jednostavnost i skromnost. Poslanik Muhamed, čiji primer muslimani slede, podučavao je da prava čast leži u pokornosti Bogu, a ne u spoljnim oblicima počasti ljudima.
Ono što u nekim zajednicama predstavlja kulturni izraz poštovanja, u drugima može izazvati pitanja o značenju takvog gesta, posebno u političkom kontekstu gde se granice između ličnog poštovanja i političke potčinjenosti često brišu.
Printscreen/YouTube/Halktv
Ovaj incident, obojen i verskim karakteristikama, otvorio je u Turskoj pitanje granice između kulturne tradicije i političkog simbolizma. Dok jedni branili čin kao izraz poštovanja duboko ukorenjen u turskoj tradiciji, drugi su ga kritikovali kao manifestaciju potčinjenosti.
- Islam uči da su svi ljudi jednaki pred Bogom. Ovaj čin, iako možda nenameran, šalje poruku koja nije u duhu vere i našeg društva - izjavio je jedan verski analitičar za lokalne medije.
Opozicija je iskoristila priliku da ukaže na, kako su naveli, „sluganstvo“ izabranih zvaničnika prema predsedniku. Kritike su posebno usmerene ka vladajućoj stranci, optužujući je za stvaranje atmosfere u kojoj se lična lojalnost stavlja iznad dužnosti prema narodu.
- U islamskoj tradiciji, lider je prvi među jednakima, a ne figura kojoj se pokorava - rekao je portparol opozicione partije, dodajući da ovakvi incidenti podrivaju principe jednakosti i slobode, koji bi trebalo da budu temelj modernog društva.
Printscreen/YouTube/Halktv
Na društvenim mrežama debate su se rasplamsale. Dok jedni smatraju da je čin preuveličan i nepravedno iskorišćen u političke svrhe, drugi su ga videli kao simbolički odraz problema dubljih od jednog incidenta.
- Turska je zemlja bogate tradicije, ali i moderne vizije. Ovakvi gestovi nas vraćaju korak unazad - napisao je jedan korisnik na Tviteru.
Incident u Turskoj otvara šire pitanje o tome kako tradicija, vera i politika oblikuju javni život. U vremenu kada se savremeni svet suočava s izazovima očuvanja identiteta i slobode, ovakvi događaji postaju povod za preispitivanje društvenih vrednosti i uloge lidera.
U islamskoj tradiciji, gestovi poštovanja prema verskim ili političkim liderima treba da budu lišeni preterivanja, vođeni skromnošću i duhovnim idealima. Da li će ovaj slučaj doprineti dubljem razumevanju tih vrednosti ili ostati još jedan povod za političke sukobe, ostaje da se vidi.
Sve učestalija zastupljenost tradicionalnih imena u velikim svetskim gradovima oslikava promene u demografskoj slici i rast kulturne raznolikosti u urbanim sredinama.
O abdestu kao jednom od vidova ibadeta (izvršavanje propisa od Boga), postoje brojne naučne studije i istraživanja kao i dokazi naučni koji ukazuju i potvrđuju njegovu učinkovitost i pozitivno delovanje na telo i duh čoveka.
U mladosti je bio vojnik, a pošto je bio veoma obrazovan i hrabar, veoma se dopao caru Dioklecijanu, koji ga je postavio za načalnika svoje dvorske garde.
Beseda mitropolita šumadijskog u Ralji otvorila je pitanja bez lakih odgovora: gde počinje prava ljubav, zašto bez Boga nema istinskog odnosa među ljudima i kako se vera proverava tek onda kada naiđe na greh drugoga.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Ugledni islamski učenjak i filozof otvoreno kritikuje osmansku prošlost i današnje političke igre, ističući potrebu za savezom muslimana i hrišćana u očuvanju istinske vere i mira.
Snimak koji kruži društvenim mrežama podigao je prašinu - zbog jednog zagrljaja u dvorištu džamije sada im preti kazna za javno vređanje verskih vrednosti.
Na petu godišnjicu pretvaranja velike pravoslavne svetinje u džamiju, turski predsednik izazvao ogorčenje sveta rečima da je oslobodio spomenik i vratio ga „molitvi Muhameda“.
Poruka iz sure El-Asr, izdvojena za 30. decembar u knjizi „Kuran – 365 odabranih ajeta za svakodnevno čitanje“, podseća kako vera, dobra dela, istina i strpljenje mogu promeniti tok naših izbora.
U ajetima 99:1-8 krije se univerzalna poruka: nijedno delo, koliko god sitno, ne prolazi neprimećeno, a Sudnji dan donosi konačnu meru za svaku ljudsku odluku.
Poljoprivrednik iz Portugala, otac sedmoro dece i čovek koji je druge vodio ka krštenju, tek na pragu 101. godine ostvario je ličnu duhovnu želju koja ga nije napuštala od mladosti.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Sam čin rađanja deteta nije samo biološki događaj, već duboko duhovni podvig, jer se kroz njega žena udostojava da postane saradnik Božiji u delu stvaranja.
Dok se pred doček 2026. godine figurice po istočnom kalendaru nude kao amajlije za sreću, njihovo biblijsko značenje otvara neprijatna, ali važna pitanja o granici između dekoracije, sujeverja i hrišćanske savesti.
Episkop valjevski upozorio je da i blagoslovene životne stvari mogu postati prepreka ako potisnu Boga, te podsetio da se smisao rada, braka i svakodnevice otkriva tek kada su postavljeni u pravu hijerarhiju vrednosti.