Snimak koji kruži društvenim mrežama podigao je prašinu - zbog jednog zagrljaja u dvorištu džamije sada im preti kazna za javno vređanje verskih vrednosti.
Mladić i devojka, turisti iz Rusije, našli su se u centru pažnje u Istanbulu nakon što je na društvenim mrežama osvanuo snimak na kojem se vide kako se fotografišu i ljube u dvorištu džamije Bujuk Čamlidža, najvećeg islamskog verskog objekta u Turskoj.
Kako prenose turski mediji, snimak je izazvao buru komentara i osudu javnosti, a policija je ubrzo privela mladi par. Javno tužilaštvo u Istanbulu pokrenulo je postupak zbog sumnje da su "javno uvredili verske vrednosti", što se u Turskoj tretira kao krivično delo i može nositi kaznu zatvora od šest meseci do godinu dana.
Reakcija optuženih i njihovo izvinjenje
Prema pisanju portala Haberler, tokom ispitivanja mladić je izjavio da nije bio svestan da takvo ponašanje u blizini džamije predstavlja prekršaj, ističući da nije primetio nikakve znakove zabrane i da ih niko od prisutnih nije upozorio. On se izvinio zbog incidenta i naglasio da nikada ne bi postupio na taj način da je znao posledice.
🇹🇷 Russian tourists in Istanbul may face jail for kissing in a mosque
A couple from Russia came on vacation and decided to visit the Çamlıca Mosque. In the inner courtyard, they hugged and kissed — provoking strong outrage from local residents.
Kako podseća portal Dusun Think, turski zakoni strogo sankcionišu ponašanja koja se tumače kao narušavanje verskih osećanja. U prošlosti su u sličnim slučajevima izricane i zatvorske kazne, što pokazuje ozbiljnost kojom se ovakvi incidenti tretiraju.
Shutterstock
Istanbul
Epilog slučaja i odlazak iz Turske
Portali MTV Lebanon i Cyprus FAQ navode da je optužnica protiv ruskih turista već prosleđena sudu, ali da su oni, nakon saslušanja, pušteni na slobodu. Ruski mediji prenose da su mladić i devojka napustili Tursku i vratili se u svoju zemlju.
Džamija Bujuk Čamlidža, svečano otvorena 2019, nije samo najveća džamija u Turskoj već i jedno od najposećenijih verskih i kulturnih mesta u Istanbulu, s muzejom, bibliotekom i konferencijskim prostorima. Upravo zato, incident u njenom dvorištu izazvao je snažan odjek i u domaćoj i u međunarodnoj javnosti.
Na petu godišnjicu pretvaranja velike pravoslavne svetinje u džamiju, turski predsednik izazvao ogorčenje sveta rečima da je oslobodio spomenik i vratio ga „molitvi Muhameda“.
Dok odjekuju njegove reči da Aja Sofija „nikada više neće biti vaša“, turske vlasti sada su odlučile da i Anijsku sabornu crkvu, jedan od najvećih jermenskih hramova, pretvore u islamsku bogomolju, izazivajući osude istoričara i čitavog hrišćanskog sveta.
U molitvenoj tišini Svete Sofije, dok traje obnova njenih temelja, čovek s prekrivenim licem i upaljačem u ruci oskrnavio je Sveto pismo, pokušavajući da podmetne požar. Da li je reč o nasumičnom incidentu – ili o znaku vremena u kojem živimo?
Nepoznati počinioci ispisali uvredljive poruke na verskim obeležjima i izazvali požar kod crkve Svetog Jakova, dok iz poznatog marijanskog svetilišta poručuju da neće biti osvete.
Predavanje u Kotoru otkrilo je kako su obrazovanje, vera, porodična biblioteka i majčin dar za stvaralaštvo uticali na čoveka čija su otkrića promenila tok moderne civilizacije.
Sveti oci učili su da svaka nepravda može postati put ka većem smirenju, jer nas podseća na sopstvene slabosti i poziva da se više oslonimo na Boga nego na ljudsku pravdu.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Tursko tužilaštvo tvrdi da su opštinski funkcioneri od pravoslavne crkvene fondacije, koja je po zakonu bila oslobođena plaćanja opštinskih taksi, tražili i uzeli gotovo tri miliona turskih lira za izdavanje dozvola.
Tokom obeležavanja godišnjice pada Carigrada, turski predsednik poručio je da čežnja za osvajanjem nikada neće nestati iz srca nacije i pred hiljadama okupljenih recitovao stihove iz Kurana u Aja Sofiji.
Zbog krvavog napada u katoličkoj crkvi tokom mise, sud je izrekao kazne kakve se retko viđaju, povukavši oštru granicu između islama kao vere i nasilja koje pokušava da se sakrije iza njegovog imena.
Nepoznati počinioci ispisali uvredljive poruke na verskim obeležjima i izazvali požar kod crkve Svetog Jakova, dok iz poznatog marijanskog svetilišta poručuju da neće biti osvete.
Ispisivanje ustaških simbola na muslimanskom mezarju u Livnu osudili su Međureligijsko veće BiH i Muftijstvo mostarsko, dok policija traga za počiniocima i istražuje okolnosti incidenta.
U islamskoj tradiciji Isus Hristos poznat je kao Isa, alejhi selam, jedan od najvećih Božijih poslanika, a Kuran govori o njegovom čudesnom rođenju, majci Merjemi i posebnoj ulozi koju će imati pred kraj vremena.
U porti manastira, nakon svete arhijerejske liturgije episkopa Teodosija, održan je program posvećen srpskoj kulturi i tradiciji, a umetnici su pesmom podsetili na duhovno nasleđe Kosova i Metohije.
Episkopa raško-prizrenskog Teodosija u drevnoj zadužbini cara Dušana dočekali su iguman Mihailo sa bratstvom i vernim narodom, nakon čega je počela sveta arhijerejska liturgija.
Pravoslavci danas obeležavaju Svete mučenike Kirika i Julitu po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležavaju Sveti apostoli Prohor, Nikanor, Timon i Parmena. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog pape Viktora I, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.