Snimak koji kruži društvenim mrežama podigao je prašinu - zbog jednog zagrljaja u dvorištu džamije sada im preti kazna za javno vređanje verskih vrednosti.
Mladić i devojka, turisti iz Rusije, našli su se u centru pažnje u Istanbulu nakon što je na društvenim mrežama osvanuo snimak na kojem se vide kako se fotografišu i ljube u dvorištu džamije Bujuk Čamlidža, najvećeg islamskog verskog objekta u Turskoj.
Kako prenose turski mediji, snimak je izazvao buru komentara i osudu javnosti, a policija je ubrzo privela mladi par. Javno tužilaštvo u Istanbulu pokrenulo je postupak zbog sumnje da su "javno uvredili verske vrednosti", što se u Turskoj tretira kao krivično delo i može nositi kaznu zatvora od šest meseci do godinu dana.
Reakcija optuženih i njihovo izvinjenje
Prema pisanju portala Haberler, tokom ispitivanja mladić je izjavio da nije bio svestan da takvo ponašanje u blizini džamije predstavlja prekršaj, ističući da nije primetio nikakve znakove zabrane i da ih niko od prisutnih nije upozorio. On se izvinio zbog incidenta i naglasio da nikada ne bi postupio na taj način da je znao posledice.
🇹🇷 Russian tourists in Istanbul may face jail for kissing in a mosque
A couple from Russia came on vacation and decided to visit the Çamlıca Mosque. In the inner courtyard, they hugged and kissed — provoking strong outrage from local residents.
Kako podseća portal Dusun Think, turski zakoni strogo sankcionišu ponašanja koja se tumače kao narušavanje verskih osećanja. U prošlosti su u sličnim slučajevima izricane i zatvorske kazne, što pokazuje ozbiljnost kojom se ovakvi incidenti tretiraju.
Shutterstock
Istanbul
Epilog slučaja i odlazak iz Turske
Portali MTV Lebanon i Cyprus FAQ navode da je optužnica protiv ruskih turista već prosleđena sudu, ali da su oni, nakon saslušanja, pušteni na slobodu. Ruski mediji prenose da su mladić i devojka napustili Tursku i vratili se u svoju zemlju.
Džamija Bujuk Čamlidža, svečano otvorena 2019, nije samo najveća džamija u Turskoj već i jedno od najposećenijih verskih i kulturnih mesta u Istanbulu, s muzejom, bibliotekom i konferencijskim prostorima. Upravo zato, incident u njenom dvorištu izazvao je snažan odjek i u domaćoj i u međunarodnoj javnosti.
Na petu godišnjicu pretvaranja velike pravoslavne svetinje u džamiju, turski predsednik izazvao ogorčenje sveta rečima da je oslobodio spomenik i vratio ga „molitvi Muhameda“.
Dok odjekuju njegove reči da Aja Sofija „nikada više neće biti vaša“, turske vlasti sada su odlučile da i Anijsku sabornu crkvu, jedan od najvećih jermenskih hramova, pretvore u islamsku bogomolju, izazivajući osude istoričara i čitavog hrišćanskog sveta.
U molitvenoj tišini Svete Sofije, dok traje obnova njenih temelja, čovek s prekrivenim licem i upaljačem u ruci oskrnavio je Sveto pismo, pokušavajući da podmetne požar. Da li je reč o nasumičnom incidentu – ili o znaku vremena u kojem živimo?
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Zbog krvavog napada u katoličkoj crkvi tokom mise, sud je izrekao kazne kakve se retko viđaju, povukavši oštru granicu između islama kao vere i nasilja koje pokušava da se sakrije iza njegovog imena.
Aja Sofija je jedan od retkih spomenika kulture koji podjednako odražava uticaj istoka i zapada, te tako na njenim zidinama možete primetiti munare i natpise islama, kao i raskošne hrišćanske mozaike.
Otac Čad Riperger tvrdi da bi digitalna kontrola mogla da određuje ko ima pristup novcu i osnovnim uslovima života, uz ocenu da se stvaraju okolnosti opisane u drevnim biblijskim proročanstvima.
Pre nego što je beba prevezena u bolnicu, sveštenik je tražio da se zove Huan Fransisko, odnosno dao mu je ime koje je, kako je rekao, nosio u srcu i pre nego što će dete dobiti zvaničan identitet.
Lav XIV poziva građane da utiču na odluke Kongresa i osporava ratnu politiku, dok američki predsednik uzvraća bez zadrške - iza oštrih reči krije se borba za uticaj nad milionima vernika i pravac kojim će krenuti američko društvo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
U besedi o prolaznosti i trajnosti, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički razotkriva krhkost svega što čovek podiže i upućuje pogled ka jedinom zdanju koje ne poznaje propadanje, već se gradi izvan dometa vremena i raspadanja.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Vasilija Ispovednika po starom i Svetog apostola Marka po novom kalendaru. Katolici obeležavaju praznik Svetog apostola Marka, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Jedan od najvećih grčkih pravoslavnih duhovnika 20. veka objasnio je zašto se prava bitka ne vodi pred ljudima, već u unutrašnjem izboru između gordosti i skromnosti.