Snimak koji kruži društvenim mrežama podigao je prašinu - zbog jednog zagrljaja u dvorištu džamije sada im preti kazna za javno vređanje verskih vrednosti.
Mladić i devojka, turisti iz Rusije, našli su se u centru pažnje u Istanbulu nakon što je na društvenim mrežama osvanuo snimak na kojem se vide kako se fotografišu i ljube u dvorištu džamije Bujuk Čamlidža, najvećeg islamskog verskog objekta u Turskoj.
Kako prenose turski mediji, snimak je izazvao buru komentara i osudu javnosti, a policija je ubrzo privela mladi par. Javno tužilaštvo u Istanbulu pokrenulo je postupak zbog sumnje da su "javno uvredili verske vrednosti", što se u Turskoj tretira kao krivično delo i može nositi kaznu zatvora od šest meseci do godinu dana.
Reakcija optuženih i njihovo izvinjenje
Prema pisanju portala Haberler, tokom ispitivanja mladić je izjavio da nije bio svestan da takvo ponašanje u blizini džamije predstavlja prekršaj, ističući da nije primetio nikakve znakove zabrane i da ih niko od prisutnih nije upozorio. On se izvinio zbog incidenta i naglasio da nikada ne bi postupio na taj način da je znao posledice.
🇹🇷 Russian tourists in Istanbul may face jail for kissing in a mosque
A couple from Russia came on vacation and decided to visit the Çamlıca Mosque. In the inner courtyard, they hugged and kissed — provoking strong outrage from local residents.
Kako podseća portal Dusun Think, turski zakoni strogo sankcionišu ponašanja koja se tumače kao narušavanje verskih osećanja. U prošlosti su u sličnim slučajevima izricane i zatvorske kazne, što pokazuje ozbiljnost kojom se ovakvi incidenti tretiraju.
Shutterstock
Istanbul
Epilog slučaja i odlazak iz Turske
Portali MTV Lebanon i Cyprus FAQ navode da je optužnica protiv ruskih turista već prosleđena sudu, ali da su oni, nakon saslušanja, pušteni na slobodu. Ruski mediji prenose da su mladić i devojka napustili Tursku i vratili se u svoju zemlju.
Džamija Bujuk Čamlidža, svečano otvorena 2019, nije samo najveća džamija u Turskoj već i jedno od najposećenijih verskih i kulturnih mesta u Istanbulu, s muzejom, bibliotekom i konferencijskim prostorima. Upravo zato, incident u njenom dvorištu izazvao je snažan odjek i u domaćoj i u međunarodnoj javnosti.
Na petu godišnjicu pretvaranja velike pravoslavne svetinje u džamiju, turski predsednik izazvao ogorčenje sveta rečima da je oslobodio spomenik i vratio ga „molitvi Muhameda“.
Dok odjekuju njegove reči da Aja Sofija „nikada više neće biti vaša“, turske vlasti sada su odlučile da i Anijsku sabornu crkvu, jedan od najvećih jermenskih hramova, pretvore u islamsku bogomolju, izazivajući osude istoričara i čitavog hrišćanskog sveta.
U molitvenoj tišini Svete Sofije, dok traje obnova njenih temelja, čovek s prekrivenim licem i upaljačem u ruci oskrnavio je Sveto pismo, pokušavajući da podmetne požar. Da li je reč o nasumičnom incidentu – ili o znaku vremena u kojem živimo?
Parohije od Teksasa do Njujorka beleže stotine novih vernika koji se pripremaju za krštenje, dok arhijerej Antiohijske patrijaršije ističe da iza brojki stoji dug i zahtevan put istinskog obraćenja, a ne prolazni trend.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Aja Sofija je jedan od retkih spomenika kulture koji podjednako odražava uticaj istoka i zapada, te tako na njenim zidinama možete primetiti munare i natpise islama, kao i raskošne hrišćanske mozaike.
Eksperti nisu naveli datum završetka obnove kupole džamije, imajući u vidu potencijalne probleme zbog vremenskih prilika i nepredviđene dodatne radove.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Klimenta po starom kalendaru i Prepodobnog Patapija Tebanskog po novom, katolici su u Drugoj nedelji Adventa, dok je u islamu i judaizmu dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim obavezama.