Posle gotovo tri decenije razoravanja i stradanja tokom ratova, drevna svetinja ponovo otvara svoja vrata vernicima, svedočeći o raspeću i vaskrsenju Srpske pravoslavne crkve i jačajući nadu Srba u Slavoniji.
Patrijarh srpski Porfirije služio je svetu liturgiju i čin osvećenja obnovljenog sabornog hrama Svete Trojice u Pakracu, katedralnog hrama Eparhije pakračko-slavonske. Ova svetinja, stara gotovo tri veka, skoro u potpunosti bila je razorena tokom ratnih zbivanja od 1991. do 1995. godine, a njena obnova donela je veliku radost i novu nadu srpskom narodu u Slavoniji.
Foto: SPC
Saborni hram u Pakracu
Raspeće i vaskrsenje hrama
U besedi posle pročitanog Jevanđelja, patrijarh Porfirije je istakao da hram u Pakracu svedoči i o raspeću i o vaskrsenju:
— Iako je bio više nego ranjen, hram svedoči o činjenici da je Bog Gospodar istorije i da je ljubav. Neka nas sveti prostor sabira uvek u ljubavi, razumevanju i molitvi, kako bismo slavili jednoga Boga u Trojici, kome je ovaj hram posvećen — poručio je patrijarh.
Patrijarhu srpskom sasluživali su arhijereji iz više pomesnih pravoslavnih crkava: arhijereji Jerusalimske patrijaršije, atinske arhiepiskopije, Pravoslavne crkve Čeških zemalja i Slovačke, kao i mnogi episkopi Srpske pravoslavne crkve. Time je osvećenje hrama dobilo međunarodni, saborni karakter.
Arhijereji iz više pomesnih crkkava
Foto: SPC
Arhijereji i sveštenstvo u porti Sabornog hrama u Pakracu
Pored patrijarha Porfirija, liturgijskom sabranju i činu osvećenja hrama molitveno su prisustvovali:
arhiepiskop mihalovsko-košicki Georgije – Pravoslavna crkva Čeških zemalja i Slovačke
mitropolit dimitrijadski i almirski Ignatije – Atinska arhiepiskopija
mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije – Srpska pravoslavna crkva
mitropolit nemački Grigorije – Srpska pravoslavna crkva
mitropolit raško-prizrenski Teodosije – Srpska pravoslavna crkva
mitropolit zahumsko-hercegovački i stonsko-primorski Dimitrije – Srpska pravoslavna crkva
mitropolit budimljansko-nikšićki Metodije – Srpska pravoslavna crkva
episkop vašingtonsko-njujorški Irinej – Srpska pravoslavna crkva
episkop pakrački i slavonski Jovan – Srpska pravoslavna crkva
episkop švajcarski Andrej – Srpska pravoslavna crkva
episkop bihaćko-petrovački Sergije – Srpska pravoslavna crkva
episkop buenosajreski i južno-centralnoamerički, administrator zagrebačko-ljubljanski Kirilo – Srpska pravoslavna crkva
lipljanski Dositej – Srpska pravoslavna crkva
Odlikovanja za obnovu svetinje
Povodom velikog događaja, episkop slavonski Jovan uručio je ordene i povelje eparhije slavonske zaslužnim pojedincima i institucijama koji su svojim trudom i podrškom doprineli obnovi svetinje. Među odlikovanima su patrijarh Porfirije, posthumno mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, protojerej-stavrofor Đorđe Teodorović, kao i brojni pojedinci iz crkvenog, kulturnog i društvenog života.
Foto: SPC
Vaskrsnula i episkopska biblioteka
U sklopu svečanosti otvorena je i obnovljena biblioteka eparhije slavonske u Vladičanskom dvoru, nekada čuvena Episkopska knjižnica, koju je osnovao znameniti episkop Nikanor Grujić. Ova riznica sadrži jednu od najvrednijih zbirki ranih srpskih štampanih knjiga, druga po značaju u svetu. Njena burna istorija svedoči o progonima i otimačinama tokom 20. veka, ali i o čudesnom spasavanju u poslednjem ratu, kada je hrvatski oficir Ivan Hiti sačuvao deo dragocenosti.
Foto: SPC
Patrijarh srpski sa vernim narodom u porti Sabornog hrama u Pakracu
Istorijski put hrama
Saborna crkva Svete Trojice u Pakracu građena je između 1745. i 1768. godine na temeljima starije svetinje. Tokom vekova doživljavala je razaranja i obnove: u Drugom svetskom ratu ustaše su uništile arhivu i opljačkale dragocenosti, dok je u poslednjem ratu, devedesetih godina, hram miniran, ikonostas spaljen, a grob episkopa Emilijana oskrnavljen. Obnova hrama započeta je 2003. godine, a današnjim osvećenjem dobila je punu duhovnu obnovu.
Za Srbe u Pakracu i širom Slavonije, hram Svete Trojice mnogo je više od arhitektonskog spomenika — on je živi znak vere, opstanka i nade. Njegovo ponovno zasijavanje podseća da, iako su ratovi i stradanja pokušavali da zatru pravoslavno prisustvo na ovim prostorima, Crkva uvek obnavlja svoje temelje u Hristu, jer „vrata paklena neće nadvladati je“.
Posle bogosluženja u jednom od najstarijih pravoslavnih hramova u Beogradu, patrijarh Porfirije podsetio da je misija Crkve da vodi ljude ka večnosti i preobražava svet blagodaću Hristovom, a ne da se svodi na trenutne društveno-političke ciljeve.
Vernici su u tišini odali počast mučenicima kusonjskim, stvarajući duboko emotivnu atmosferu koja inspiriše Srbe u Hrvatskoj da čuvaju sećanje svojih predaka.
Vernici su se okupili u istorijskom Hramu Svetog Stefana Dečanskog, dok patrijarh Porfirije kroz poruku opraštanja i ljubavi podseća da slediti Hrista znači učiniti Njegovu reč stvarnošću sopstvenog života.
U besedi za sredu 19. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da dobro delo ne treba koristiti za sopstvenu slavu, već ga sa ljubavlju prepustiti drugima da prepoznaju njegovu vrednost.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetu prvomučenicu Teklu po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svete mučenike Sergija i Vakha. Katolička crkva obeležava Blaženu Devicu Mariju od Krunice, dok Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Jedna pouka ruskog svetitelja posebno se odnosi na trenutke kada tuđa nepravda probudi bes, želju za osvetom ili potrebu da uzvratimo, ali odgovor koji nudi ide u sasvim drugom smeru.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o mestu crkve u životu naroda, iskušenjima kroz koja hrišćanin prolazi i primeru Svetih četrdeset mučenika sevastijskih.
Verni narod okupio se u porti novobeogradskog hrama, gde je patrijarh Porfirije uputio snažne poruke o veri, smirenju, radosti, pokajanju i miru, a bogat program okupio je i brojne izvođače duhovne i etno muzike.
Prema predanju, za istoriju ovog manastira vezuju se Sveti Sava, kralj Dragutin i despot Đurađ Branković, a upravo je u vreme Brankovića Sveti Stefan postao njegov nebeski zaštitnik.
Iz crkvenog vrha oštro su reagovali na javne prozivke, deo tvrdnji ocenili kao "potpuno neutemeljene i zlonamerne", a osvrnuli su se i na događaje iz 2020. i aferu "udar".
Poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o mestu crkve u životu naroda, iskušenjima kroz koja hrišćanin prolazi i primeru Svetih četrdeset mučenika sevastijskih.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.