Dok odjekuju njegove reči da Aja Sofija „nikada više neće biti vaša“, turske vlasti sada su odlučile da i Anijsku sabornu crkvu, jedan od najvećih jermenskih hramova, pretvore u islamsku bogomolju, izazivajući osude istoričara i čitavog hrišćanskog sveta.
Pre samo nekoliko dana, turski predsednik Redžep Tajip Erdogan uzburkao je hrišćanski svet drskom porukom:
– Aja Sofija nikada više neće biti vaša!
Nisu se još ni stišale reakcije na ovu provokaciju, a iz Turske stiže nova sablasna vest – drevna pravoslavna crkva pretvara se u džamiju.
Kako je objavio docent Muhamet Arslan, a prenosi portal Saveza pravoslavnih novinara, rukovodilac arheoloških iskopavanja u oblasti ruševina Anija, turske vlasti donele su odluku da Anijska saborna crkva (Surb Astvacacin) postane džamija.
Wikipedia
Anijska sabrona crkva iz 10. veka
Hram iz 10. veka pretvoren u politički simbol
Ova veličanstvena crkva, izgrađena krajem 10. veka u srednjovekovnom jermenskom gradu Aniju, smatra se jednim od najvažnijih spomenika jermenskog hrišćanskog nasleđa. Iako je Ani zvanično priznat kao arheološko nalazište pod zaštitom Ministarstva kulture i turizma Turske, hram nije naveden na veb-stranici ministarstva kao džamija, već je bio deo restauratorskih projekata za 2023. godinu.
Docent Arslan tvrdi da je katedrala pretvorena u džamiju nakon osvajanja Anija od strane Seldžuka pod sultanom Alp Arslanom, kada je hrišćanski krst s kupole uklonjen i zamenjen zlatnim polumesecom. Prema njegovim rečima, u ovom hramu održana je prva molitva petkom u Anadoliji.
Wikipedia
Anijska saborna crkva
Stručnjaci osporavaju tursku verziju istorije
Međutim, istoričari snažno osporavaju ove tvrdnje. Arhitekta i istoričar Alin Pontioglu, član Udruženja arhitekata i inženjera HAYCAR, ističe da ne postoje pouzdani dokazi da je ova crkva ranije ikada bila pretvorena u džamiju:
– Prema većini izvora, Alp Arslan je osvojio grad, ali je crkva ostala hrišćanski hram. Štaviše, njegovog sina Melik Šaha Jermeni su veoma poštovali i do danas jermenske porodice svojim sinovima daju ime Melik, naglasila je ona.
Wikipedia
Oltarski prostor Anijske saborne crkve iz 10. veka
Kulturno nasleđe pretvoreno u instrument politike
Odluka turskih vlasti izazvala je osudu stručnjaka za zaštitu kulturne baštine. Šerif Jašar, predsednik Turskog udruženja za istoriju umetnosti (STD), upozorava:
– Ani je pre svega kulturno nasleđe koje odražava istoriju mnogih naroda i religija. Pretvaranje tog spomenika u džamiju bez potrebe i bez prisustva vernika je politički potez koji narušava društveni mir i međureligijsko poštovanje.
Prema njegovim rečima, iako je hram možda nakratko nazvan Fethije džamija u 11. veku, ubrzo je napušten zbog zemljotresa. Danas, vekovima kasnije, takva odluka je besmislena i samo služi kao politička demonstracija moći.
Wikipedia
Na pravoslavnoj svetinji iz 10 veka u Ani, izvršena je restauracija
– Dodavanje elemenata poput mihraba ili minareta iskrivljuje prvobitnu nameru jermenske sakralne arhitekture, upozorio je Jašar.
– To je ponavljanje istog puta kojim je Turska krenula pretvarajući Svetu Sofiju i manastir Horu u džamije. Kulturno nasleđe više se ne štiti, već se koristi u političke svrhe.
Hoće li Ani doživeti sudbinu Aja Sofije?
Međunarodne organizacije i hrišćanska javnost sa zebnjom prate razvoj događaja, jer bi sudbina Anijske katedrale mogla da postane nova rana na telu hrišćanskog sveta, poput Svete Sofije u Carigradu, koja je 2020. pretvorena u džamiju uprkos protestima i preporukama Uneska.
U zemlji u kojoj su nekada zvonila na stotine pravoslavnih zvona, još jedna crkva tiho nestaje pred očima sveta, pretvarajući se u politički simbol i bolno podsećanje na reči Erdogana koje su odjeknule poput kletve:
Na Kosovu i Metohiji, u Ukrajini i Moldaviji pokrenuti su koordinisani pokušaji razbijanja crkvenog jedinstva, upozoravaju sveštenici i istoričari. Meta su pravoslavni Sloveni, a cilj je potkopavanje njihove vere, identiteta i svetinja.
Emine Erdogan boravila je u Vatikanu gde je održala govor na Papskoj akademiji društvenih nauka u okviru konferencije "Ekonomija zasnovana na bratstvu: Etički multilateralizam".
Na petu godišnjicu pretvaranja velike pravoslavne svetinje u džamiju, turski predsednik izazvao ogorčenje sveta rečima da je oslobodio spomenik i vratio ga „molitvi Muhameda“.
Broj 13 u pojedinim predanjima povezuje se sa Tajnom večerom, na kojoj je, prema hrišćanskom predanju, bilo 13 učesnika, dok se petak dovodi u vezu sa danom Hristovog stradanja.
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
Broj 13 u pojedinim predanjima povezuje se sa Tajnom večerom, na kojoj je, prema hrišćanskom predanju, bilo 13 učesnika, dok se petak dovodi u vezu sa danom Hristovog stradanja.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Ispod površine akumulacije ponovo su se pojavili ostaci starog Karakurta, sela koje je potopljeno, a čiji verski objekti svedoče o zajedničkom životu muslimana i hrišćana.
Mark Linč kritikovao je američku spoljnopolitičku pasivnost, najavljujući zakonodavne i ekonomske mere prema Turskoj dok ne dođe do promene statusa Aja Sofije.
Mala Lutfije džamija, poznata i kao „Odbegla džamija“, skriva više od jednog veka istorije i vere, dok šum vode ispod temelja stvara jedinstvenu atmosferu koju turisti i vernici pamte zauvek.
Broj 13 u pojedinim predanjima povezuje se sa Tajnom večerom, na kojoj je, prema hrišćanskom predanju, bilo 13 učesnika, dok se petak dovodi u vezu sa danom Hristovog stradanja.
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.