SUTRA JE VELIKI PRAZNIK: Obeležavamo Svetog proroka Nauma
Dve stotine godina posle proroka Jone, prorekao propast Niniviji.
U predsedničkoj palati u Istanbulu izrečene su reči koje odjekuju celim pravoslavnim svetom – sveta mesta moraju ostati "izvor jedinstva i nade".
Može li jedan razgovor zaista zaštititi ono najsvetije? Susret između patrijarha jerusalimskog Teofila III i predsednika Republike Turske Redžepa Tajipa Erdogana u subotu. 3. septembra, u Istanbulu odjeknuo je kao apel na odgovornost — ne samo političarima, već i svima koji čuvaju hrišćansko nasleđe u Svetoj zemlji.
Kako navodi Jerusalimska patrijaršija, među temama koje su istaknute tokom susreta bila je i važnost očuvanja postojećeg statusa (status quo) u Jerusalimu. Patrijarh Teofil III podsetio je na Omarovu povelju — dokument iz VII veka koji se u crkvenoj i pravnoj literaturi navodi kao istorijski čin koji je, u različitim interpretacijama, obezbedio zaštitu hrišćanskih svetinja pod muslimanskom vlašću.
U pravoslavnom diskursu, ova povelja često se pominje kao simbol međureligijskog ugovora i pravne tradicije koja je oblikovala položaj svetih mesta u Jerusalimu.
Patrijarh Teofil III ponovio je ono što često naglašavaju i pravoslavni teolozi: svetišta u Jerusalimu nisu ekskluzivno vlasništvo jedne zajednice — ona su duhovno blago koje povezuje vernike širom sveta.
– Svetišta moraju ostati izvor jedinstva i nade – prenele su službene beleške Jerusalimske patrijaršije.
Ta poruka ima i praktičnu dimenziju: pristup, pravo bogosluženja i očuvanje svetinja moraju biti zaštićeni od političkih i bezbednosnih pritisaka.

Portal TRT World podseća i na istorijsku dimenziju – Carigrad (danas Istanbul) vekovima je bio središte pravoslavne tradicije. Upravo ta istorijska memorija čini da susret u Erdoganuovoj palati nosi posebnu simboliku: poseta patrijarha jerusalimskog Turskoj nije samo protokolarna, već je i apel na trajnu brigu o hrišćanskom nasleđu u regionu.
Kako ukazuju hrišćanski portali i izveštaji koji prate stanje u Svetoj zemlji, u poslednje vreme zabeleženi su napadi i pritisci koji ugrožavaju svakodnevni život i bogosluženje hrišćanskih zajednica. U tom kontekstu, razgovori na visokom nivou — i molbe za međunarodnu pažnju — dobijaju dodatnu težinu. Susret patrijarha Teofila III i Erdogana može se tumačiti i kao pokušaj da se obezbedi širi diplomatski i moralni okvir za zaštitu svetinja.
Više od protokola
Ovaj susret pokazuje da pitanja svetih mesta u Jerusalimu ne mogu ostati samo lokalno ili unutardržavno pitanje: ona su pitanje crkvene brige, međureligijskog poverenja i međunarodne pažnje. Kada jerusalimski patrijarh govori o zaštiti svetinja, njegova poruka nadilazi crkvene granice i poziva na odgovornost sve aktere — države, crkve i javnost.
Na petu godišnjicu pretvaranja velike pravoslavne svetinje u džamiju, turski predsednik izazvao ogorčenje sveta rečima da je oslobodio spomenik i vratio ga „molitvi Muhameda“.
Snimak koji kruži društvenim mrežama podigao je prašinu - zbog jednog zagrljaja u dvorištu džamije sada im preti kazna za javno vređanje verskih vrednosti.
U molitvenoj tišini Svete Sofije, dok traje obnova njenih temelja, čovek s prekrivenim licem i upaljačem u ruci oskrnavio je Sveto pismo, pokušavajući da podmetne požar. Da li je reč o nasumičnom incidentu – ili o znaku vremena u kojem živimo?
Dok odjekuju njegove reči da Aja Sofija „nikada više neće biti vaša“, turske vlasti sada su odlučile da i Anijsku sabornu crkvu, jedan od najvećih jermenskih hramova, pretvore u islamsku bogomolju, izazivajući osude istoričara i čitavog hrišćanskog sveta.
"Istečenje u snu" smatra se demonskim iskušenjem.
Izbor novog zaštitnika kraljevskog doma osvetljava put dinastije kroz tragedije, istorijske prekretnice i večnu vezu sa verom.
Bogohulne misli se javljaju iznenada, protiv čovekove volje, i donose ružne, neprimerene predstave o onome što je verniku najsvetije.
Kratak razgovor koji počinje bezazleno, a završava se neprijatnim ogledalom u kome se prepoznaju vera bez napora, pobožnost bez dela i razlog zbog kog mnogi beže od istine o sebi.
Sveti Nikolaj Žički nas uči da osmeh, bez zlobe, može biti odgovor na podsmeh. Jer neznanju priliči podsmeh, a znanju osmeh.
Iguman Arsenije kroz poređenje sa svetiteljem iz Amerike upozorava da se duhovno stanje ne skriva - ono se oseti i onda kada mnogi misle da ga niko ne primećuje.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
Kratak razgovor koji počinje bezazleno, a završava se neprijatnim ogledalom u kome se prepoznaju vera bez napora, pobožnost bez dela i razlog zbog kog mnogi beže od istine o sebi.
U besedi za 27. subotu po Duhovima, saznajte Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako svakodnevno preispitivanje i pokajanje mogu vratiti svetlost u život.
Kroz 21 praktičnu duhovnu lekciju, svetitelj pokazuje kako deljenje muke, praštanje i slušanje mogu promeniti naše odnose i pogled na život.