Turkish Presidency / Murat Kula / AFP / Profimedia
U predsedničkoj palati u Istanbulu izrečene su reči koje odjekuju celim pravoslavnim svetom – sveta mesta moraju ostati "izvor jedinstva i nade".
Može li jedan razgovor zaista zaštititi ono najsvetije? Susret između patrijarha jerusalimskog Teofila III i predsednika Republike Turske Redžepa Tajipa Erdogana u subotu. 3. septembra, u Istanbulu odjeknuo je kao apel na odgovornost — ne samo političarima, već i svima koji čuvaju hrišćansko nasleđe u Svetoj zemlji.
Omarova povelja i očuvanje statusa "quo"
Kako navodi Jerusalimska patrijaršija, među temama koje su istaknute tokom susreta bila je i važnost očuvanja postojećeg statusa (status quo) u Jerusalimu. Patrijarh Teofil III podsetio je na Omarovu povelju — dokument iz VII veka koji se u crkvenoj i pravnoj literaturi navodi kao istorijski čin koji je, u različitim interpretacijama, obezbedio zaštitu hrišćanskih svetinja pod muslimanskom vlašću.
U pravoslavnom diskursu, ova povelja često se pominje kao simbol međureligijskog ugovora i pravne tradicije koja je oblikovala položaj svetih mesta u Jerusalimu.
Svetišta kao zajedničko nasleđe
Patrijarh Teofil III ponovio je ono što često naglašavaju i pravoslavni teolozi: svetišta u Jerusalimu nisu ekskluzivno vlasništvo jedne zajednice — ona su duhovno blago koje povezuje vernike širom sveta.
– Svetišta moraju ostati izvor jedinstva i nade – prenele su službene beleške Jerusalimske patrijaršije.
Ta poruka ima i praktičnu dimenziju: pristup, pravo bogosluženja i očuvanje svetinja moraju biti zaštićeni od političkih i bezbednosnih pritisaka.
urkish Presidency / Murat Kula / AFP / Profimedia
Patrijarh jerusalimski Teofil i predsednik republike Turske Redžep Tajip Erdogan
Uloga Turske i simbolika Carigrada
Portal TRT World podseća i na istorijsku dimenziju – Carigrad (danas Istanbul) vekovima je bio središte pravoslavne tradicije. Upravo ta istorijska memorija čini da susret u Erdoganuovoj palati nosi posebnu simboliku: poseta patrijarha jerusalimskog Turskoj nije samo protokolarna, već je i apel na trajnu brigu o hrišćanskom nasleđu u regionu.
Pritisci na Svetu zemlju
Kako ukazuju hrišćanski portali i izveštaji koji prate stanje u Svetoj zemlji, u poslednje vreme zabeleženi su napadi i pritisci koji ugrožavaju svakodnevni život i bogosluženje hrišćanskih zajednica. U tom kontekstu, razgovori na visokom nivou — i molbe za međunarodnu pažnju — dobijaju dodatnu težinu. Susret patrijarha Teofila III i Erdogana može se tumačiti i kao pokušaj da se obezbedi širi diplomatski i moralni okvir za zaštitu svetinja.
Više od protokola
Ovaj susret pokazuje da pitanja svetih mesta u Jerusalimu ne mogu ostati samo lokalno ili unutardržavno pitanje: ona su pitanje crkvene brige, međureligijskog poverenja i međunarodne pažnje. Kada jerusalimski patrijarh govori o zaštiti svetinja, njegova poruka nadilazi crkvene granice i poziva na odgovornost sve aktere — države, crkve i javnost.
Čovek lako počne da veruje da ga njegovi gresi određuju, pa zaboravi na vrline koje mu je Bog podario. Starac Emilijan objašnjava šta nas zaista udaljava od borbe za sopstvenu dušu.
Protojerej Andrej Eefanov objašnjava zašto se javljaju ovakve misli, kako da se izborimo sa strahom od gubitka roditelja i kada je važno potražiti stručnu pomoć.
Razbijeni spomenici i fotografije pokojnika potresli su nekadašnje stanovnike Vučinića, dok sveštenik Darko Kujundžić upozorava da napadi traju godinama, a Međureligijsko veće BiH traži hitnu istragu.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Čovek lako počne da veruje da ga njegovi gresi određuju, pa zaboravi na vrline koje mu je Bog podario. Starac Emilijan objašnjava šta nas zaista udaljava od borbe za sopstvenu dušu.
Protojerej Andrej Eefanov objašnjava zašto se javljaju ovakve misli, kako da se izborimo sa strahom od gubitka roditelja i kada je važno potražiti stručnu pomoć.
Razbijeni spomenici i fotografije pokojnika potresli su nekadašnje stanovnike Vučinića, dok sveštenik Darko Kujundžić upozorava da napadi traju godinama, a Međureligijsko veće BiH traži hitnu istragu.
Na petu godišnjicu pretvaranja velike pravoslavne svetinje u džamiju, turski predsednik izazvao ogorčenje sveta rečima da je oslobodio spomenik i vratio ga „molitvi Muhameda“.
U srcu Istanbula, u jednoj od najznačajnijih verskih proslava u poslednjim decenijama, sirijska pravoslavna zajednica obeležila je Božić u crkvi koja je simbol verske slobode i pomirenja prošlosti i sadašnjosti Turske.
Jedna od najvećih svetinja pravoslavlja i čuveni spomenik ljudske civilizacije nalazi se usred kompleksne restauracije, koja je postala neizbežna nakon što su se delovi njene poznate kupole počeli urušavati.
Privedeni Viktorija i Igor tvrdili su da nisu znali da je takav čin zabranjen u nekadašnjoj hrišćanskoj svetinji, dok turske vlasti proveravaju okolnosti događaja i odlučuju o eventualnim daljim merama.
Čovek lako počne da veruje da ga njegovi gresi određuju, pa zaboravi na vrline koje mu je Bog podario. Starac Emilijan objašnjava šta nas zaista udaljava od borbe za sopstvenu dušu.
Protojerej Andrej Eefanov objašnjava zašto se javljaju ovakve misli, kako da se izborimo sa strahom od gubitka roditelja i kada je važno potražiti stručnu pomoć.
Razbijeni spomenici i fotografije pokojnika potresli su nekadašnje stanovnike Vučinića, dok sveštenik Darko Kujundžić upozorava da napadi traju godinama, a Međureligijsko veće BiH traži hitnu istragu.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.
Od molbi za zdravlje i duševni mir do molitava za porodicu i pokoj upokojenih, donosimo tri molitve Prepodobnoj mati Paraskevi, kao i video-snimak molitve koju sveštenici čitaju nad njenim moštima.
U besedi za sredu 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto ni oganj, ni grob, ni protok vremena ne mogu osujetiti vaskrsenje, ali i zbog čega dobra dela ostaju trajno svedočanstvo čovekovog života pred Bogom.
Nepravda i tuđa zloba mogu da probude bes i želju za osvetom, ali pouka velikog svetitelja našeg vremena pokazuje kako da sačuvamo unutrašnji mir i ne dozvolimo da tuđi postupci upravljaju našim srcem.