Obe uče da postoji samo jedan Bog i da su ljudi najuzvišenija stvorenja na zemlji, sposobna i za dobro i za zlo.
Judaizam i islam su monoteističke religije koje dele mnoge zajedničke osobine. Obe uče da postoji samo jedan Bog i da su ljudi najuzvišenija stvorenja na zemlji, sposobna i za dobro i za zlo.
U nastavku ćemo istražiti ključne sličnosti između islama i judaizma, pokazujući da ove dve vere nisu toliko različite kako se ponekad misli. Razumevanjem zajedničkih vrednosti možemo bolje shvatiti povezanost između njih i smanjiti međusobna nerazumevanja.
Osnovna verovanja
Monoteizam
I islam i judaizam veruju u jednog svemoćnog Boga. U islamu se on naziva Alah, dok se u judaizmu koristi ime Jahve ili Hašem. Obe vere naglašavaju da je Bog jedinstven, nedeljiv i jedini stvoritelj i upravitelj sveta.
Proroci
wikipedia/Dauster
Mojsije
Islam i judaizam veruju u mnoge iste proroke. Likovi poput Avrama (Ibrahima), Mojsija (Musaa) i Noja (Nuha) poštovani su u obe religije. Muslimani veruju u sve proroke koje priznaje judaizam, a Mojsije je najčešće spominjani prorok u Kuranu. Obe religije proroke vide kao Božje poslanike koji donose ljudima reč Božiju.
Svete knjige
Sveti tekst judaizma je Tora, dok je sveta knjiga islama Kuran. Muslimani veruju da je Tora objavljena Mojsiju, ali da izvorni tekst nije u potpunosti sačuvan. Kuran se smatra konačnom i potpunom objavom, koju je Bog predao proroku Muhamedu.
Verske prakse
Dnevna molitva: I Jevreji i muslimani imaju određene molitve u toku dana. Jevreji se mole tri puta dnevno okrenuti prema Jerusalimu, dok se muslimani mole pet puta dnevno okrenuti prema Meki.
Obrezanje: Obe religije praktikuju obrezanje. U judaizmu se obavlja osmog dana nakon rođenja, prema zapovesti iz Tore. Iako se obrezanje ne pominje direktno u Kuranu, ono je u islamu ustaljena praksa, vezana za sunnet poslanika Muhameda.
Propisi o ishrani: Obe vere imaju stroga pravila o ishrani. Jevreji se pridržavaju košer ishrane, dok muslimani slede halal. Ova pravila određuju koja hrana je dozvoljena i na koji način se životinje kolju. I judaizam i islam zabranjuju svinjetinu i zahtevaju da se ime Božje pomene prilikom klanja životinje.
Etika i društvene vrednosti
Dobročinstvo
Davanje u dobrotvorne svrhe je osnovno načelo u obe religije. U judaizmu se naziva cedaka, a u islamu zekat.
Moralno ponašanje
Obe vere nude jasne smernice o ispravnom životu. Naglašavaju poštenje, pravednost, dobrotu i poštovanje drugih, piše Icna Chikago.
Islam i judaizam podstiču skromnost u oblačenju i ponašanju, naročito kod žena. Jevrejke često pokrivaju kosu maramom ili perikom, dok muslimanke nose hidžab.
Kako se judaizam i islam razlikuju?
Iako obe religije potiču iz istih Avramovskih korena, postoje značajne razlike u njihovim verovanjima i praksama.
Poreklo i osnivači
Judaizam
Najstarija Avramovska vera. Utemeljio ga je Mojsije, koji je izveo Izraelce iz Egipta i primio Toru na Sinaju.
Islam
Nastao u VII veku. Osnovao ga je prorok Muhamed, koga muslimani smatraju poslednjim prorokom i kome je objavljen Kuran.
Avramovsko poreklo:
Judaizam
Jevreji se smatraju potomcima Avramovog sina Isaka.
Islam
Muslimani se smatraju potomcima Avramovog sina Ismaila.
Svete knjige
Judaizam
shutterstock.com/Svet foto
Tora
Tanah, čiji je osnovni deo Tora.
Islam
Kuran, uz Hadise - predanja o rečima i delima proroka Muhameda.
Shvatanje Boga
Judaizam
Bog je jedan, večan, uzvišen, stvoritelj svemira - često nazivan Hašem ili Adonaj.
Islam
Bog (Alah) je jedan, večan, uzvišen, stvoritelj svega. Apsolutno je jedinstven i neuporediv.
Proroci
Judaizam
Priznaje mnoge proroke, ali je Mojsije najveći.
Islam
Priznaje proroke judaizma, ali veruje da je Muhamed poslednji Božiji poslanik.
Verska praksa
Judaizam
Shutterstock/Jose HERNANDEZ Camera 51
Jevreji se mole
Tri dnevne molitve, šabat (od petka uveče do subote uveče), 613 zapovesti Tore, bogosluženje u sinagogama.
Islam
Pet stubova vere –-šehadet (vera), namaz (molitva), zekat (dobročinstvo), post u ramazanu, hadž (hodočašće u Meku). Bogosluženje u džamijama.
Isus
wikipedia/Coddlebean
Judaizam
Ne priznaje Isusa kao Mesiju niti kao božansku ličnost.
Islam
Smatra Isusa (Isaa) Božijim poslanikom, ali ne božanskim niti Božijim sinom.
Život posle smrti
Judaizam
Postoje različita tumačenja - neki veruju u zagrobni život i uskrsnuće, dok drugi naglašavaju ispunjenje Božijih zapovesti na ovom svetu.
Islam
Detaljno učenje o zagrobnom životu - Sudnji dan, Božiji sud, nagrada ili kazna prema delima.
Upotreba slika i umetnost
Judaizam
Idolopoklonstvo je zabranjeno. Danas se umetnički prikazi dozvoljavaju, ali ne za bogosluženje.
Zabranjeno je prikazivanje Boga i proroka da bi se sprečilo idolopoklonstvo. Islamska umetnost se temelji na kaligrafiji i geometrijskim šarama.
Verski zakon
Judaizam
Halaha - skup zakona iz Tore i rabinskih tumačenja.
Islam
Šerijat - zakon izveden iz Kurana i Hadisa, koji pokriva sve aspekte života.
Veliki praznici
Judaizam
Roš Hašana, Jom Kipur, Pasha, Hanuka i drugi.
Islam
shutterstock.com/Pressmaster
Muslimani slave
Ramazan, Ramazanski bajram (Eid al-Fitr) i Kurban-bajram (Eid al-Adha).
Verski autoritet:
Judaizam
Rabini i kantori.
Islam
Imami, šejhovi i muftije.
Brak i razvod
Judaizam
Danas se naglašava monogamija; brak i razvod uređeni posebnim obredima.
Islam
Dozvoljeno je do četiri žene, ali uz stroge uslove i pravdu. Brak se snažno preporučuje, a razvod je dozvoljen, ali uređen šerijatskim propisima.
Položaj žena
Judaizam
Različiti pravci judaizma imaju različite stavove - od strogo odvojenih uloga do zalaganja za rodnu jednakost.
Islam
Stavovi se razlikuju u kulturama - od strožih pravila o oblačenju i ulozi žena, do tumačenja koja naglašavaju jednakost u pogledu vere i odgovornosti pred Bogom.
Poziv na zajedničku molitvu muslimana u centru grada izazvao je burne reakcije i zabrinutost vlasti zbog mogućeg narušavanja verskog mira u jednom od najosetljivijih područja Hercegovine.
U povratničkom selu kod Istoka, pod svetlom agregata i pred obnovljenim oltarom, više od sto vernika okupilo se na slavi crkve – među porušenim kućama, sećanjima na progon i nadom da će se život ipak vratiti.
Otkrijte kako kombinacija začina, crnog luka, belog luka i crvenog vina pretvara običan karfiol u hranljiv i bogat obrok koji je vekovima služio monasima.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Pravoslavci danas obeležavaju Svetog proroka Avdiju po starom kalendaru, Svetog proroka Avakuma po novom, katolici nemaju svečani praznik, dok je u judaizmu i islamu današnji dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim obavezama.
Pravoslavci danas obeležavaju Svetog mučenika Platona po starom kalendaru, Svetog proroka Nauma po novom, katolici proslavlja Svetog Šarla de Fukoa, dok je u judaizmu i islamu današnji dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim obavezama.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju različite svetitelje po starom i novom kalendaru, katolici započinju Došašće i slave Svetog apostola Andrija, dok je u judaizmu i islamu današnji dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim obavezama.
Studija pod nazivom Globalna verska slika, objavljena u ponedeljak 9. juna, drugo je izdanje ovog demografskog izveštaja o religijama, koje "Pew Research Center" sprovodi od 2010. godine.
Ajeti 62:9-10 iz Al Džumu‘e otkrivaju kako trenutak predanosti Bogu i traganje za blagodetima mogu preoblikovati svakodnevni život, donoseći unutrašnji mir i ravnotežu između duhovnog i materijalnog sveta.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
Otkrijte kako kombinacija začina, crnog luka, belog luka i crvenog vina pretvara običan karfiol u hranljiv i bogat obrok koji je vekovima služio monasima.
U besedi za 26. nedelju po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako unutrašnje poniženje i dobrodetelj otkrivaju pravi put ka duhovnom vrhu.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetu mučenicu Ekaterinu po starom kalendaru i Svetog apostola Tihika po novom, katolici započinju Drugu nedelju Adventa, dok je u islamu i judaizmu dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim dužnostima.