DA LI MUSLIMANKA SME DA SKINE HIDŽAB AKO TO ODLUČI: Zašto žena u islamu pokriva glavu, evo da li je po Kuranu to obavezno
Hidžab se, pored pokrivanja glave, ogleda i u ponašanju, moralu i vrednostima, pa je otvoren za tumačenje.
Hidžab se, pored pokrivanja glave, ogleda i u ponašanju, moralu i vrednostima, pa je otvoren za tumačenje.
Sa samo deset godina, bez znanja roditelja, krenula je na karate, a treninge je plaćala novcem koji je štedela od užine.
Muslimanske žene širom sveta nose različite vrste odeće – dok jedne hidžabom pokrivaju glavu, kosu i vrat, neke nose nikab od glave do pete sa otvorom za oči ili, pak, burku koja nema čak ni takav otvor, već samo jedva prozirnu mrežicu.
O zabrani koja je uvedena 2016. godine još se vodi rasprava, a neki pobožni roditelji pokušavaju da odbrane ustavno pravo njihove dece da se obrazuju.
Dok je Francuska svojim takmičarkama na Olimpijskim igrama zabranila nastup s verskim obeležjima, devetnaestogodišnja Sara Šari iz Belgije postala je simbol otpora i snage, osvajajući bronzanu medalju u tekvondou.
Iako sportisti iz celog sveta imaju slobodu da nose verske simbole, francuski tim se suočava s drugačijim pravilima, što je izazvalo talas kritika i optužbi za diskriminaciju. Mnogi sportisti i zagovornici ljudskih prava ističu da ova pravila narušavaju verske slobode i prava žena muslimanske veroispovesti.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
Čini se da vernici u Srbiji, pa i šire, duhovnu stranu često zanemaruju, pa se post za mnoge svodi, pre svega, na opterećenje time šta će da jedu.
Otkrijte kako kombinacija začina, crnog luka, belog luka i crvenog vina pretvara običan karfiol u hranljiv i bogat obrok koji je vekovima služio monasima.
U besedi za 26. nedelju po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako unutrašnje poniženje i dobrodetelj otkrivaju pravi put ka duhovnom vrhu.