Vincent Kalut / imago sportfotodienst / Profimedia
Dok je Francuska svojim takmičarkama na Olimpijskim igrama zabranila nastup s verskim obeležjima, devetnaestogodišnja Sara Šari iz Belgije postala je simbol otpora i snage, osvajajući bronzanu medalju u tekvondou.
U hramu sporta, gde se znoj i suze stapaju s veličanstvom trenutka, Pariz je postao pozornica ne samo za sportske podvige već i za duboka, univerzalna pitanja identiteta i verske slobode. Na Olimpijskim igrama 2024. godine, odluka Francuske da svojim takmičarima zabrani verska obeležja, uključujući i hidžab, na sportskim borilištima odjeknula je kao grom iz vedra neba. Ova odluka izazvala je buru emocija i rasprava širom sveta, podižući veo sa pitanja koje seže dublje od sporta: koliko su slobodni naši izbori i koliko ih društvo može ograničiti?
Vincent Kalut / imago sportfotodienst / Profimedia
Belgijanka Sara Šari u Parizu se takmičila sa hidžabom
Među sportistkinjama koje su nosile hidžab, simbol islamske vere i identiteta, pažnja medija i javnosti bila je usmerena na svaku od njih. Svaki njihov korak, svaki pokret na borilištu, bio je posmatran s posebnim zanimanjem, kao tiha pobuna protiv nametnutih pravila.
Na pobedničkom postolju, uz našu Aleksandru Perišić koja je sa suzama u očima podigla srebrnu medalju, i Mađaricu Vivijanu Marton koja je zlatom zasijala kao svetionik odlučnosti, stajala je i devetnaestogodišnja Sara Šari iz Belgije. Ova mlada tekvondo vežbačica, obučena u svoj skromni hidžab, nije samo delila bronzanu medalju sa Amerikankom Kristinom Tičaut, već je delila i nešto mnogo značajnije—priču o hrabrosti, veri, i nepokolebljivoj odlučnosti.
BENOIT DOPPAGNE / AFP / Profimedia
Selfi prilikom dodele medalja
Sara Šari, prva ženska svetska šampionka u tekvondou iz Belgije, vežba ovaj sport od svoje pete godine. Rođena u muslimanskoj porodici, Sara je svojim radom i posvećenošću postala simbol snage ne samo u sportskoj areni, već i u svakodnevnom životu. Dok balansira između sportskih treninga i studija medicine na „Université libre de Bruxelles“, gde je student druge godine, Sara dokazuje da su snovi ostvarivi bez obzira na prepreke koje društvo postavlja.
Njeno prisustvo na postolju, okruženo simbolima različitih kultura i vera, bilo je tiha, ali snažna poruka svetu. U vremenu kada se granice slobode često dovode u pitanje, Sara Šari postala je lice otpora i simbol nade za sve one koji veruju da se vera, identitet, i sport ne smeju odvajati.
Printscreen/YouTube/OEC
Osim što je posvećena vrhunskom sportu, Sara je uspešna studentkinja druge godine medicinskog fakulteta
Olimpijski duh je oduvek bio oličenje jedinstva i različitosti. Na ovom svetskom pozornici, Sara Šari nije bila samo još jedna takmičarka. Ona je simbol slobode, hrabrosti, i snage da se ostane veran sebi, čak i u svetu koji pokušava da nametne svoja pravila.
U ovoj jedinstvenoj molitvi starca Sofronija, duhovnog učitelja Svetog Siluana Atonskog, svaka reč odražava borbu sa slabostima, težnju za pokajanjem i duboku čežnju za Božjom milošću.
Jerej Ruske pravoslavne crkve, teolog i misionar u svojoj knjizi „Čuda i parabole Hristove“, detaljno opisuje duhovnu prirodu demonske opsednutosti i ističe da je jedini put izlečenja vera, molitva i post.
Na ovom sabranju mitropolit Ignatije služio liturgiju, uručio odlikovanja i pozvao vernike da se sabiraju u svojim parohijskim hramovima, podsećajući da samo Gospod daruje život večni.
Veliki propovednik 19. veka nas uči da žalost nikada ne sme da prevlada veru i nadu u Boga: i kada je srce obuzeto tugom, molitva i nada otvaraju vrata utehe i smisla.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Centar je takođe saopštio da je u njegovim obrazovnim programima u istom periodu učestvovalo 1.300 studenata, što potvrđuje njegovu sve značajniju ulogu u kulturnom povezivanju i obrazovanju.
U razgovoru sa novinarima uoči povratka sa odmora, Sveti Otac je poručio da nada postoji, ali da su potrebni istrajna molitva i rad, govorio je o svom boravku u letnjoj rezidenciji i poseti svetilištima.
Sveštenik Goran Nuhanović otkrio je kako obična štićenica staračkog doma, pred odlazak s ovoga sveta, kroz ispovest i pričešće doživela viziju nebeske svetlosti i prizvala prisustvo svetitelja.
Centar je takođe saopštio da je u njegovim obrazovnim programima u istom periodu učestvovalo 1.300 studenata, što potvrđuje njegovu sve značajniju ulogu u kulturnom povezivanju i obrazovanju.
Na praznik Svetih Zosima i Jakova, gospođa Vukotić iz Minhena ispričala kako su joj nestali bolovi nakon operacije, verujući da su joj tumanski svetitelji doneli isceljenje i novi život.
Arhijerej Ruske pravoslavne crkve upozorava da spasenje nije u pripadnosti Crkvi i formi, već u ljubavi, pravdi i milosrđu – delima koja mogu ispunjavati i oni van pravoslavlja, dok pojedini hrišćani ostaju samo na rečima.
U Srpskom kuvaru jeromonaha Jerotija Draganovića iz 1855. sačuvan je dragoceni zapis o jednostavnom, a raskošnom kolaču posta, koji spaja molitvu, duhovnost i toplinu domaće trpeze.
U besedi za 11. subotu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žiučki nas uči kako da prepoznamo unutrašnji nered, sačuvamo dušu i podseća da red dolazi samo iz Božjeg zakona.