Vincent Kalut / imago sportfotodienst / Profimedia
Dok je Francuska svojim takmičarkama na Olimpijskim igrama zabranila nastup s verskim obeležjima, devetnaestogodišnja Sara Šari iz Belgije postala je simbol otpora i snage, osvajajući bronzanu medalju u tekvondou.
U hramu sporta, gde se znoj i suze stapaju s veličanstvom trenutka, Pariz je postao pozornica ne samo za sportske podvige već i za duboka, univerzalna pitanja identiteta i verske slobode. Na Olimpijskim igrama 2024. godine, odluka Francuske da svojim takmičarima zabrani verska obeležja, uključujući i hidžab, na sportskim borilištima odjeknula je kao grom iz vedra neba. Ova odluka izazvala je buru emocija i rasprava širom sveta, podižući veo sa pitanja koje seže dublje od sporta: koliko su slobodni naši izbori i koliko ih društvo može ograničiti?
Vincent Kalut / imago sportfotodienst / Profimedia
Belgijanka Sara Šari u Parizu se takmičila sa hidžabom
Među sportistkinjama koje su nosile hidžab, simbol islamske vere i identiteta, pažnja medija i javnosti bila je usmerena na svaku od njih. Svaki njihov korak, svaki pokret na borilištu, bio je posmatran s posebnim zanimanjem, kao tiha pobuna protiv nametnutih pravila.
Na pobedničkom postolju, uz našu Aleksandru Perišić koja je sa suzama u očima podigla srebrnu medalju, i Mađaricu Vivijanu Marton koja je zlatom zasijala kao svetionik odlučnosti, stajala je i devetnaestogodišnja Sara Šari iz Belgije. Ova mlada tekvondo vežbačica, obučena u svoj skromni hidžab, nije samo delila bronzanu medalju sa Amerikankom Kristinom Tičaut, već je delila i nešto mnogo značajnije—priču o hrabrosti, veri, i nepokolebljivoj odlučnosti.
BENOIT DOPPAGNE / AFP / Profimedia
Selfi prilikom dodele medalja
Sara Šari, prva ženska svetska šampionka u tekvondou iz Belgije, vežba ovaj sport od svoje pete godine. Rođena u muslimanskoj porodici, Sara je svojim radom i posvećenošću postala simbol snage ne samo u sportskoj areni, već i u svakodnevnom životu. Dok balansira između sportskih treninga i studija medicine na „Université libre de Bruxelles“, gde je student druge godine, Sara dokazuje da su snovi ostvarivi bez obzira na prepreke koje društvo postavlja.
Njeno prisustvo na postolju, okruženo simbolima različitih kultura i vera, bilo je tiha, ali snažna poruka svetu. U vremenu kada se granice slobode često dovode u pitanje, Sara Šari postala je lice otpora i simbol nade za sve one koji veruju da se vera, identitet, i sport ne smeju odvajati.
Printscreen/YouTube/OEC
Osim što je posvećena vrhunskom sportu, Sara je uspešna studentkinja druge godine medicinskog fakulteta
Olimpijski duh je oduvek bio oličenje jedinstva i različitosti. Na ovom svetskom pozornici, Sara Šari nije bila samo još jedna takmičarka. Ona je simbol slobode, hrabrosti, i snage da se ostane veran sebi, čak i u svetu koji pokušava da nametne svoja pravila.
U manastiru Vatoped vekovima se čuvaju brojna svedočanstva bračnih parova koji su, posle dugogodišnje borbe za potomstvo, dobili decu moleći se pred ovom svetinjom.
Jednostavan recept iz rerne koji spaja blage začine i pun ukus, idealan za dane posta na ulju i brz, zdrav obrok koji se lako uvodi u svakodnevnu trpezu.
Protojerej-stavrofor Vojislav Bilbija opisuje susret sa starcem na Svetoj gori, u kojem su bol, upozorenja i neobični događaji oblikovali jedno od najintenzivnijih sećanja u njegovom životu.
Od Svetog Save i Stefana Nemanje preko Trojeručice i rukopisa do požara koji umalo nije promenio sudbinu - priča o svetom mestu koje više od osam vekova traje između istorije, vere i monaškog života.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Sveti Otac tokom posete Španiji poručio da Crkva mora da čuje žrtve, prizna odgovornost i obezbedi obeštećenje, uz jačanje mera zaštite i prevencije zloupotreba.
Od pastirice iz Lorene do zapovednice vojske i svetiteljke Rimokatoličke crkve, njen život ostaje jedno od najdramatičnijih svedočanstava spoja duhovnog uverenja i istorijskih preokreta u Evropi 15. veka
Nakon prvog dana najvećeg islamskog praznika sledi mirniji dan ispunjen posetama, porodičnim okupljanjima i sećanjem na bližnje, u kojem se bajramska poruka živi kroz svakodnevne odnose.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Na Vračaru, pred odlazak Časnog pojasa Presvete Bogorodice, emotivni prizori i molitvena tišina obeležili su ispraćaj koji je, uz suze patrijarha i sabranost vernika, zatvorio 17 dana hodočašća kroz Hram Svetog Save.