Iako sportisti iz celog sveta imaju slobodu da nose verske simbole, francuski tim se suočava s drugačijim pravilima, što je izazvalo talas kritika i optužbi za diskriminaciju. Mnogi sportisti i zagovornici ljudskih prava ističu da ova pravila narušavaju verske slobode i prava žena muslimanske veroispovesti.
U multikulturalnom i multireligijskom vrtlogu Olimpijskih igara u Parizu, gde sportisti iz svih krajeva sveta sede zajedno, deleći obroke i priče, pravila oblačenja za domaćine i goste dolaze u fokus. Na poslednjim Olimpijskim igrama, Međunarodni olimpijski komitet (MOK) je jasno stavio do znanja da sportisti mogu nositi verske simbole bez ograničenja. Ipak, francuski tim je dobio drugačije instrukcije, izazivajući kontroverzu oko zabrane nošenja hidžaba.
Printscreen/YouTube/Olympics
Ibtihaj Muhamed je prva Amerikanka koja je nastupila na Olimpijskim igrama noseći hidžab u Riju 2016
- Zabrana hidžaba je posledica dve vrste diskriminacije: islamofobije i rodne diskriminacije, izjavila je Veronika Noseda, fudbalerka iz Pariza. Njenu izjavu podržava Azil Tufali, reprezentativka Libana, koja primećuje rastuću mržnju prema muslimanima, posebno u sportu.
Olimpijske igre u Parizu biće prilika za prikazivanje francuskog koncepta sekularizma, poznatog kao laicite. Francuski predsednik Emanuel Makron je rekao:
- Laicite u Francuskoj označava slobodu da verujete ili ne verujete, ali i neutralnost države.“
Međutim, zakon iz 2004. godine, kojim se zabranjuju nametljivi religiozni simboli u državnim školama, izaziva neslaganja.
- Niko ne sme da nameće ženama šta mogu, a šta ne mogu da nose. Zabrane nošenja verskih marama na javnim mestima narušavaju prava žena muslimanske veroispovesti", rekao je portparol Kancelarije za ljudska prava pri Ujedinjenim nacijama, prenosi BBC.
Printscreen/Facebook/Refugee Olympic Team
Kimija Alizadeh iz Irana nosila je hidžab na OI u Riju 2016.
Francuska ministarka sporta, Ameli Udea Kastera, potvrdila je da će francuski tim poštovati ovaj koncept i neće nositi hidžabe.
Laicite označava apsolutnu neutralnost javnih službi. Francuski tim neće nositi hidžabe - poručila je francuska ministarka sporta. S druge strane, sportisti iz drugih zemalja mogu slobodno nositi svoje verske simbole. Ovaj stav je izazvao kritike međunarodnih tela za ljudska prava, ali ima značajnu podršku u Francuskoj.
Nualija Benzina, odbrambena igračica reprezentacije Maroka, prošlog leta je ušla u istoriju na Prvenstvu sveta u fudbalu za žene. Posle promene pravila Međunarodne fudbalske federacije (FIFA) kojim je dozvoljeno nošenje marama za glavu iz verskih razloga, ona je postala prva igračica koja je na Svetskom prvenstvu nosila hidžab kada je istrčala na teren na utakmici protiv Južne Koreje.
Printscreen/YouTube/Olympics
Ibtihaj Muhamed je prva Amerikanka koja je nastupila na Olimpijskim igrama noseći hidžab u Riju 2016.
Na Olimpijskim igrama u Riju 2016. godine, mačevalka Ibtihaj Muhamed našla se na naslovnim stranama, postavši prva Amerikanka koja je nastupila na Olimpijskim igrama noseći hidžab. Ona je kasnije postala i jedna od sportistkinja koja nosi hidžab napravljen specijalno za sport, lansiran od strane jednog poznatog američkog sportskog brenda.
Još jedna sportistkinja koja je osvojila medalju na tim igrama pokrivene glave - tekvondo reprezentativka Irana Kimija Alizadeh - nakon toga je emigrirala u Nemačku gde je kritikovala iransku vladu zbog politike „obaveznog nošenja hidžaba“. Ona se na Olimpijskim igrama u Tokiju 2021. godine borila kao predstavnica Izbegličkog tima i bez religijske marame za glavu.
Primenjujući sekularnost na sportske aktivnosti, mnoge sportistkinje su morale da biraju između sporta i svojih verskih uverenja. Nualija Benzina iz Maroka postala je prva fudbalerka koja je nosila hidžab na Svetskom prvenstvu 2022. godine, dok je Ibtihaj Muhamed postala prva Amerikanka koja je nosila hidžab na Olimpijskim igrama 2016. godine.
Printscreen/YouTube/Olympics
Olimpijske igre u Riju 2016.
Nošenje hidžaba kao deo identiteta brani i Ikra Ismail, direktorka fudbalskog kluba Hiltop iz Velike Britanije.
- Fudbal je ljudsko pravo - svi bi trebalo da imaju pravo da se bave ovim sportom - rekla je Naulija.
Dok se debata o nošenju hidžaba na Olimpijskim igrama nastavlja, ostaje pitanje kako pomiriti verske slobode sa sekularnim principima, posebno u sportskom okruženju koje teži da bude inkluzivno za sve.
U Beogradu se okupilo više od 400 učesnika kampa „Srbija te zove“, a susret sa poglavarom SPC protekao je uz razgovor o poreklu, Svetom Savi, ljubavi prema bližnjem i veri.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Muslimanske žene širom sveta nose različite vrste odeće – dok jedne hidžabom pokrivaju glavu, kosu i vrat, neke nose nikab od glave do pete sa otvorom za oči ili, pak, burku koja nema čak ni takav otvor, već samo jedva prozirnu mrežicu.
Na skupu pro-LGBT katoličke organizacije u Meksiku, biskup Vera Lopes rekao je da seksualna orijentacija pripada ljudskoj prirodi, što je otvorilo raspravu o granicama pastoralnog pristupa i tradicionalnog crkvenog učenja.
Lopovi odneli mošti Svetog Martina Turskog iz hrama u Nemačkoj, a iza njih ostali razbijeno staklo i tragovi koji bi mogli pomoći istražiteljima da otkriju identitet osumnjičenih.
Pojam koji se često vezuje za sukobe i nasilje vekovima izaziva rasprave, ali islamska tradicija o njemu govori mnogo složenije nego što se često prikazuje.
Šestorica osumnjičenih uhapšena su zbog incidenta u manastiru Svetog Jakova, dok hrišćanski predstavnici upozoravaju na sve učestalije nasilje nad vernicima i svetinjama u Jerusalimu.
Svetoj Paraskevi Rimljanki vernici se obraćaju sa molbom za pomoć, isceljenje i zaštitu, ali i za snagu da pobede sopstvene slabosti i sačuvaju pravoslavnu veru.
Ruski svetitelj je upozoravao na stanje koje čoveka navodi da izgubi veru u Božiju milost, oproštaj i mogućnost da se posle svakog pada ponovo vrati na pravi put.