Iako sportisti iz celog sveta imaju slobodu da nose verske simbole, francuski tim se suočava s drugačijim pravilima, što je izazvalo talas kritika i optužbi za diskriminaciju. Mnogi sportisti i zagovornici ljudskih prava ističu da ova pravila narušavaju verske slobode i prava žena muslimanske veroispovesti.
U multikulturalnom i multireligijskom vrtlogu Olimpijskih igara u Parizu, gde sportisti iz svih krajeva sveta sede zajedno, deleći obroke i priče, pravila oblačenja za domaćine i goste dolaze u fokus. Na poslednjim Olimpijskim igrama, Međunarodni olimpijski komitet (MOK) je jasno stavio do znanja da sportisti mogu nositi verske simbole bez ograničenja. Ipak, francuski tim je dobio drugačije instrukcije, izazivajući kontroverzu oko zabrane nošenja hidžaba.
Printscreen/YouTube/Olympics
Ibtihaj Muhamed je prva Amerikanka koja je nastupila na Olimpijskim igrama noseći hidžab u Riju 2016
- Zabrana hidžaba je posledica dve vrste diskriminacije: islamofobije i rodne diskriminacije, izjavila je Veronika Noseda, fudbalerka iz Pariza. Njenu izjavu podržava Azil Tufali, reprezentativka Libana, koja primećuje rastuću mržnju prema muslimanima, posebno u sportu.
Olimpijske igre u Parizu biće prilika za prikazivanje francuskog koncepta sekularizma, poznatog kao laicite. Francuski predsednik Emanuel Makron je rekao:
- Laicite u Francuskoj označava slobodu da verujete ili ne verujete, ali i neutralnost države.“
Međutim, zakon iz 2004. godine, kojim se zabranjuju nametljivi religiozni simboli u državnim školama, izaziva neslaganja.
- Niko ne sme da nameće ženama šta mogu, a šta ne mogu da nose. Zabrane nošenja verskih marama na javnim mestima narušavaju prava žena muslimanske veroispovesti", rekao je portparol Kancelarije za ljudska prava pri Ujedinjenim nacijama, prenosi BBC.
Printscreen/Facebook/Refugee Olympic Team
Kimija Alizadeh iz Irana nosila je hidžab na OI u Riju 2016.
Francuska ministarka sporta, Ameli Udea Kastera, potvrdila je da će francuski tim poštovati ovaj koncept i neće nositi hidžabe.
Laicite označava apsolutnu neutralnost javnih službi. Francuski tim neće nositi hidžabe - poručila je francuska ministarka sporta. S druge strane, sportisti iz drugih zemalja mogu slobodno nositi svoje verske simbole. Ovaj stav je izazvao kritike međunarodnih tela za ljudska prava, ali ima značajnu podršku u Francuskoj.
Nualija Benzina, odbrambena igračica reprezentacije Maroka, prošlog leta je ušla u istoriju na Prvenstvu sveta u fudbalu za žene. Posle promene pravila Međunarodne fudbalske federacije (FIFA) kojim je dozvoljeno nošenje marama za glavu iz verskih razloga, ona je postala prva igračica koja je na Svetskom prvenstvu nosila hidžab kada je istrčala na teren na utakmici protiv Južne Koreje.
Printscreen/YouTube/Olympics
Ibtihaj Muhamed je prva Amerikanka koja je nastupila na Olimpijskim igrama noseći hidžab u Riju 2016.
Na Olimpijskim igrama u Riju 2016. godine, mačevalka Ibtihaj Muhamed našla se na naslovnim stranama, postavši prva Amerikanka koja je nastupila na Olimpijskim igrama noseći hidžab. Ona je kasnije postala i jedna od sportistkinja koja nosi hidžab napravljen specijalno za sport, lansiran od strane jednog poznatog američkog sportskog brenda.
Još jedna sportistkinja koja je osvojila medalju na tim igrama pokrivene glave - tekvondo reprezentativka Irana Kimija Alizadeh - nakon toga je emigrirala u Nemačku gde je kritikovala iransku vladu zbog politike „obaveznog nošenja hidžaba“. Ona se na Olimpijskim igrama u Tokiju 2021. godine borila kao predstavnica Izbegličkog tima i bez religijske marame za glavu.
Primenjujući sekularnost na sportske aktivnosti, mnoge sportistkinje su morale da biraju između sporta i svojih verskih uverenja. Nualija Benzina iz Maroka postala je prva fudbalerka koja je nosila hidžab na Svetskom prvenstvu 2022. godine, dok je Ibtihaj Muhamed postala prva Amerikanka koja je nosila hidžab na Olimpijskim igrama 2016. godine.
Printscreen/YouTube/Olympics
Olimpijske igre u Riju 2016.
Nošenje hidžaba kao deo identiteta brani i Ikra Ismail, direktorka fudbalskog kluba Hiltop iz Velike Britanije.
- Fudbal je ljudsko pravo - svi bi trebalo da imaju pravo da se bave ovim sportom - rekla je Naulija.
Dok se debata o nošenju hidžaba na Olimpijskim igrama nastavlja, ostaje pitanje kako pomiriti verske slobode sa sekularnim principima, posebno u sportskom okruženju koje teži da bude inkluzivno za sve.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u besedi za 28. nedelju po Duhovima razotkriva posledice grešnih postupaka na prirodu i čovekov život, pokazujući da i u kazni postoji prostor za pokajanje i obnovu.
Običaj podrazumeva da roditelji rano ujutro ili po povratku iz crkve sa bogosluženja, vežu svoju decu, obično za ruke ili noge, najčešće za stolicu na kojoj sede.
Pravoslavci proslavljaju Prepodobnog Patapija po starom kalendaru, Svetog mučenika Teomistoklea po novom. Katolici započinju Četvrtu nedelju Adventa. Jevreji obeležavaju sedmi dan Hanuke i Roš hodeš, dok muslimani dan posvećuju redovnim molitvama i svakodnevnim verskim obavezama.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Muslimanske žene širom sveta nose različite vrste odeće – dok jedne hidžabom pokrivaju glavu, kosu i vrat, neke nose nikab od glave do pete sa otvorom za oči ili, pak, burku koja nema čak ni takav otvor, već samo jedva prozirnu mrežicu.
U jubilejskoj poslanici kardinal Ladislav Nemet podseća da vera može ujediniti različite tradicije, dok nas poziva da sačuvamo planetu i pomognemo najugroženijima.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Nakon što je bivši fudbaler fizički napadnut u beogradskom tržnom centru, duhovnik Manastira Pokajnica progovara o savremenoj navici da se sudi i presuđuje drugima, podsećajući da pravda pripada Bogu, a ne javnom mnjenju.
U besedi na Nikoljdan, poglavar SPC podsetio je da se vera ne završava za slavskom trpezom, već počinje na liturgiji i potvrđuje svakodnevnim odnosom prema Bogu i bližnjem čoveku.
Na prazničnoj liturgiji, starešina Sabornog hrama govorio je o svetosti, krsnoj slavi i veri koja ne staje na običajima, već traži ličnu promenu, odgovornost i život u istini.