Iako sportisti iz celog sveta imaju slobodu da nose verske simbole, francuski tim se suočava s drugačijim pravilima, što je izazvalo talas kritika i optužbi za diskriminaciju. Mnogi sportisti i zagovornici ljudskih prava ističu da ova pravila narušavaju verske slobode i prava žena muslimanske veroispovesti.
U multikulturalnom i multireligijskom vrtlogu Olimpijskih igara u Parizu, gde sportisti iz svih krajeva sveta sede zajedno, deleći obroke i priče, pravila oblačenja za domaćine i goste dolaze u fokus. Na poslednjim Olimpijskim igrama, Međunarodni olimpijski komitet (MOK) je jasno stavio do znanja da sportisti mogu nositi verske simbole bez ograničenja. Ipak, francuski tim je dobio drugačije instrukcije, izazivajući kontroverzu oko zabrane nošenja hidžaba.
Printscreen/YouTube/Olympics
Ibtihaj Muhamed je prva Amerikanka koja je nastupila na Olimpijskim igrama noseći hidžab u Riju 2016
- Zabrana hidžaba je posledica dve vrste diskriminacije: islamofobije i rodne diskriminacije, izjavila je Veronika Noseda, fudbalerka iz Pariza. Njenu izjavu podržava Azil Tufali, reprezentativka Libana, koja primećuje rastuću mržnju prema muslimanima, posebno u sportu.
Olimpijske igre u Parizu biće prilika za prikazivanje francuskog koncepta sekularizma, poznatog kao laicite. Francuski predsednik Emanuel Makron je rekao:
- Laicite u Francuskoj označava slobodu da verujete ili ne verujete, ali i neutralnost države.“
Međutim, zakon iz 2004. godine, kojim se zabranjuju nametljivi religiozni simboli u državnim školama, izaziva neslaganja.
- Niko ne sme da nameće ženama šta mogu, a šta ne mogu da nose. Zabrane nošenja verskih marama na javnim mestima narušavaju prava žena muslimanske veroispovesti", rekao je portparol Kancelarije za ljudska prava pri Ujedinjenim nacijama, prenosi BBC.
Printscreen/Facebook/Refugee Olympic Team
Kimija Alizadeh iz Irana nosila je hidžab na OI u Riju 2016.
Francuska ministarka sporta, Ameli Udea Kastera, potvrdila je da će francuski tim poštovati ovaj koncept i neće nositi hidžabe.
Laicite označava apsolutnu neutralnost javnih službi. Francuski tim neće nositi hidžabe - poručila je francuska ministarka sporta. S druge strane, sportisti iz drugih zemalja mogu slobodno nositi svoje verske simbole. Ovaj stav je izazvao kritike međunarodnih tela za ljudska prava, ali ima značajnu podršku u Francuskoj.
Nualija Benzina, odbrambena igračica reprezentacije Maroka, prošlog leta je ušla u istoriju na Prvenstvu sveta u fudbalu za žene. Posle promene pravila Međunarodne fudbalske federacije (FIFA) kojim je dozvoljeno nošenje marama za glavu iz verskih razloga, ona je postala prva igračica koja je na Svetskom prvenstvu nosila hidžab kada je istrčala na teren na utakmici protiv Južne Koreje.
Printscreen/YouTube/Olympics
Ibtihaj Muhamed je prva Amerikanka koja je nastupila na Olimpijskim igrama noseći hidžab u Riju 2016.
Na Olimpijskim igrama u Riju 2016. godine, mačevalka Ibtihaj Muhamed našla se na naslovnim stranama, postavši prva Amerikanka koja je nastupila na Olimpijskim igrama noseći hidžab. Ona je kasnije postala i jedna od sportistkinja koja nosi hidžab napravljen specijalno za sport, lansiran od strane jednog poznatog američkog sportskog brenda.
Još jedna sportistkinja koja je osvojila medalju na tim igrama pokrivene glave - tekvondo reprezentativka Irana Kimija Alizadeh - nakon toga je emigrirala u Nemačku gde je kritikovala iransku vladu zbog politike „obaveznog nošenja hidžaba“. Ona se na Olimpijskim igrama u Tokiju 2021. godine borila kao predstavnica Izbegličkog tima i bez religijske marame za glavu.
Primenjujući sekularnost na sportske aktivnosti, mnoge sportistkinje su morale da biraju između sporta i svojih verskih uverenja. Nualija Benzina iz Maroka postala je prva fudbalerka koja je nosila hidžab na Svetskom prvenstvu 2022. godine, dok je Ibtihaj Muhamed postala prva Amerikanka koja je nosila hidžab na Olimpijskim igrama 2016. godine.
Printscreen/YouTube/Olympics
Olimpijske igre u Riju 2016.
Nošenje hidžaba kao deo identiteta brani i Ikra Ismail, direktorka fudbalskog kluba Hiltop iz Velike Britanije.
- Fudbal je ljudsko pravo - svi bi trebalo da imaju pravo da se bave ovim sportom - rekla je Naulija.
Dok se debata o nošenju hidžaba na Olimpijskim igrama nastavlja, ostaje pitanje kako pomiriti verske slobode sa sekularnim principima, posebno u sportskom okruženju koje teži da bude inkluzivno za sve.
U besedi za 22. sredu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da lepota Crkve i verne duše ne dolazi spolja, već iz mesta gde Hristos prebiva — iz unutrašnje svetlosti koja ne prolazi i koja dušu čini carevim detetom.
Svetitelj i pisac iz 19. veka uči nas da bol koji nanosimo drugima ne ostaje samo kod njih, već se vraća u našu dušu – i da samo pažljivo življenje donosi istinski mir.
Rođena u selu Selogražde kod Prizrena, mati Evgenija je ceo život posvetila manastirima i molitvi, ostavljajući neizbrisiv trag u Pokajnici i u srcima vernika.
Posle dvostrukog ubistva u selu na jugu Krita, meštani govore o ukletom nasleđu, kletvama i molitvama za oproštaj, dok se senka novih sukoba nadvila nad ovim mestom.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Muslimanske žene širom sveta nose različite vrste odeće – dok jedne hidžabom pokrivaju glavu, kosu i vrat, neke nose nikab od glave do pete sa otvorom za oči ili, pak, burku koja nema čak ni takav otvor, već samo jedva prozirnu mrežicu.
Postavljen prvi deo krsta na vrh centralne kule Isusa Hrista – bazilika Sagrada Familija sada je visoka 162,91 metar, a do 2026. dostizaće 172 metra, kada će biti dovršena u čast stogodišnjice smrti Antonija Gaudija.
Danijel Ander iz Nju Džerzija, poginuo je štiteći svoju porodicu od naoružanog čoveka, a pet godina kasnije, njegova žrtva postala je simbol vere i ljubavi zbog koje bi Katolička crkva mogla da ga proglasi svecem.
Sabrani verni narod zajedno sa državnim zvaničnicima u tišini i molitvi odali poštovanje stradalima dok su patrijarhove reči o miru i jedinstvu dirnule srca svih prisutnih.
Uz nekoliko sastojaka i malo strpljenja, svaka domaćica može da oblikuje ruže, listiće i cvetove od testa koji će slavski kolač pretvoriti u istinski simbol vere, lepote i porodičnog blagoslova.
Na blagoslovenom mestu gde se spajaju Dunav i Sava, patrijarh srpski služio je liturgiju i predvodio litiju do kapele Svete Petke, pozvavši vernike da se saberu u veri i Hristovu reč postave kao temelj života.
Od molitava za zdravlje i porodičnu sreću do isceljenja koja se prepričavaju generacijama — žene širom Srbije svedoče kako im je Sveta Petka vratila snagu, veru i mir u srcu.
Postavljen prvi deo krsta na vrh centralne kule Isusa Hrista – bazilika Sagrada Familija sada je visoka 162,91 metar, a do 2026. dostizaće 172 metra, kada će biti dovršena u čast stogodišnjice smrti Antonija Gaudija.