NAJLEPŠA MUSLIMANSKA IMENA ZA DEČAKE (2. DEO): Odaberite ime koje nosi blagoslov i posebno značenje
Imena se oslanjaju na persijski, staro-hebrejski i turski jezik.
Sa samo deset godina, bez znanja roditelja, krenula je na karate, a treninge je plaćala novcem koji je štedela od užine.
Elma Hajrović, reprezentativka Srbije u boksu, jedina je srpska sportistkinja koja se takmiči i pobeđuje pod hidžabom. Njena životna priča nije samo priča o borba u ringu, već i borba protiv predrasuda, duboka posvećenost veri i nepokolebljiva istrajnost.
U emisija na Kurir televiziji, "Neispričano“, Elma je iskreno govorila o svom putu, od prvih tajnih treninga, preko svetskih medalja, do današnje uloge uzora i mentora.
Još kao dete, kako je ispričala, pokazivala je zaštitnički nagon i sklonost ka borilačkim veštinama, iako njeni roditelji isprva nisu podržavali tu ideju.
- Moji roditelji brinuli su za mene, smatrali su da boks nije ženski sport. Ja sam bila tu da prekršim to pravilo i da radim ono što volim. Drago mi je zbog toga - rekla je Hajrović.
Sa samo deset godina, bez znanja roditelja, krenula je na karate, a treninge je plaćala novcem koji je štedela od užine. Ljubav prema sportu bila je tolika da nije propuštala nijedan trening, a već posle godinu dana priznala je roditeljima da polaže za žuti pojas. Od tada su joj postali najveća podrška. Karate joj je doneo više od 100 medalja i jednu svetsku iz Riminija, ali se vremenom prezasitila i odlučila da okrene novo poglavlje.
Upisala je Fakultet za sport i fizičko vaspitanje i počela da trenira kik-boks. Početni porazi nisu je obeshrabrili – naprotiv, dodatno su je motivisali. Osvojila je dva državna prvenstva, ali je nakon ozbiljne povrede i slomljenog nosa, kada je njen otac tražio da napusti ovaj brutalniji sport, odlučila da napravi pauzu i završi fakultet.
Nova etapa počinje kada prelazi na boks posle toga. Uz podršku trenera iz Novog Pazara i kubanskog stručnjaka Pedra Granada, za samo tri meseca dolazi do državne titule i ulaska u reprezentaciju.
Jedna od najličnijih i najhrabrijih odluka u njenom životu bila je da se, u jeku karijere, pokrije i počne da nosi hidžab. Elma je otvoreno govorila o ovom duhovnom preokretu.
- U Islamu je boks zabranjen, i to me je brinulo. Treninzi tokom posta su teški, ali sam uspela. Marama je moja zaštita. Bila sam primorana da se povučem zbog povrede ruke, i tada se javila unutrašnja potreba da stavim hidžab. Kao da mi je nešto falilo – priznala je.
Danas je jedina sportistkinja u Srbiji koja se bori pod hidžabom, a njen primer inspiriše mnoge žene – kako one koje ga već nose, tako i one koje tek razmišljaju o tome. Uprkos dužoj pauzi, Elma je dobila priliku da predstavlja Srbiju na Evropskom prvenstvu, što samo potvrđuje njen status vrhunske sportistkinje.
Pored sporta, Elma danas radi kao personalni trener i vodi školu boksa za devojčice i žene.
– Posvećena sam, i isto to očekujem od svojih klijentkinja. Postoji specijalna oprema za trening u hidžabu – leti nas čak i štiti od sunca. Sve više devojčica dolazi, termini se brzo popunjavaju – ispričala je u emisiji na Kurir TV.
Na pitanje kako je to – boksovati za Srbiju pod hidžabom, Elma je rekla:
- Od kako sam stavila hidžab, poštovana sam još više od svih građana Srbije. Nije lako izaći u ring i krvariti za zemlju u kojoj živiš. Uvek će biti ekstremista i sa jedne i sa druge strane, ali svaki razuman čovek neće padati na te provokacije i komentare.
Za kraj, poslala je snažnu poruku:
- Smatram da iz poštovanja prema svojoj veri treba da učim i napredujem. Islam je najčistija vera, a mi kao pojedinci treba da se trudimo da budemo ispravni.
Imena se oslanjaju na persijski, staro-hebrejski i turski jezik. Mnoga deca u Beogradu, Nišu ili Novom Sadu nisu čula za Deževu i Miščiće. Vode ih na ekskurzije u Grčku i Tursku, a zaobilaze postojbinu Stefana Nemanje i Svetog Save, kazuje penzionisani profesor Mirko Popovac, koji svakodnevno prolazi pored ostataka Saborne crkve Nemanjića. Kroz ovaj proces dete uči kako da postane odgovorna, saosećajna i kompetentna osoba koja može pozitivno doprineti svojoj zajednici i živeti ispunjen život. U pravoslavni manastir na najvećem ostrvu Mramornog mora svake godine dolazi više od 250.000 ljudi islamske veroispovesti, posebno na Đurđevdan, ostavljajući molitve i želje pred ikonom sveca za kojeg kažu da ne gleda ko je ko — već kako mu se srce moli.
NAJLEPŠA MUSLIMANSKA IMENA ZA DEČAKE (2. DEO): Odaberite ime koje nosi blagoslov i posebno značenje
850 GODINA OD ROĐENJA SVETOG SAVE: Ovo srpsko mesto bi trebalo da bude polazna tačka hodočašća, a retko ko zna za njega
5 KLJUČNIH ASPEKATA U VASPITANJU: Ovo je duhovna uloga roditelja u formiranju ličnosti deteta
ZAŠTO SE TURCI PLAŠE SVETOG ĐORĐA, A IPAK MU SE MOLE: Tajna poštovanja pravoslavnog sveca među muslimanima
Ova promena se očekuje usled ubrzanog rasta ukupne indijske populacije, ali i zbog znatnog porasta broja pripadnika muslimanske zajednice.
Muslimanska imena oslanjaju se na Kuran i svako ime nosi svoju simboliku, kao i u drugim religijama gde se imena daju u skladu sa njihovim verovanjima.
Sporazum iz 2018. godine, čiji detalji nikada nisu objavljeni, omogućava državnoj Katoličkoj crkvi u Kini određeni uticaj na imenovanje crkvenih lidera, dok je papa zadržao pravo veta na konačan izbor.
Čestitajući slavu svojim sugrađanima, gradonačelnik je naglasio da slavu grada, poput krsne slave, treba da proslavljamo sa ljubavlju, poštovanjem – zahvalni Bogu što živimo baš u Valjevu.
Na praznik Prepodobnog Justina, njegov manastir postao je mesto molitvenog sabranja, tihe radosti i snažne poruke o tome kako se nosi krst u savremenom svetu.
O ocu Haritonu za Radio Svetigoru govorili su arhimandrit Mihailo, iguman manastira Sveti Arhangeli kod Prizrena, arhimandrit Danilo, iguman manastira Banjska i arhimandrit Stefan, iguman manastira Zočište.
Nekoliko dana pre počeo je egzodus Srba iz Mostara kada je ovaj grad i dolinu Neretve napustilo oko 30.000 Srba, dok je njih 431 stradalo u tim junskim danima.
Nije to jedini put da je crkva odolela nepogodama. Novo čudo dešava se 1979. godine kada Crnu Goru pogađa razorni zemljotres.
O ocu Haritonu za Radio Svetigoru govorili su arhimandrit Mihailo, iguman manastira Sveti Arhangeli kod Prizrena, arhimandrit Danilo, iguman manastira Banjska i arhimandrit Stefan, iguman manastira Zočište.
Nekoliko dana pre počeo je egzodus Srba iz Mostara kada je ovaj grad i dolinu Neretve napustilo oko 30.000 Srba, dok je njih 431 stradalo u tim junskim danima.
Uoči početka posta posvećenog Svetim apostolima Petru i Pavlu, pravoslavni vernici danas se okupljaju u krugu porodice, mole se, praštaju i spremaju srce za vreme uzdržanja, pokajanja i smirenja koje sledi od sutra.