NAJLEPŠA MUSLIMANSKA IMENA ZA DEČAKE (2. DEO): Odaberite ime koje nosi blagoslov i posebno značenje
Imena se oslanjaju na persijski, staro-hebrejski i turski jezik.
Sa samo deset godina, bez znanja roditelja, krenula je na karate, a treninge je plaćala novcem koji je štedela od užine.
Elma Hajrović, reprezentativka Srbije u boksu, jedina je srpska sportistkinja koja se takmiči i pobeđuje pod hidžabom. Njena životna priča nije samo priča o borba u ringu, već i borba protiv predrasuda, duboka posvećenost veri i nepokolebljiva istrajnost.
U emisija na Kurir televiziji, "Neispričano“, Elma je iskreno govorila o svom putu, od prvih tajnih treninga, preko svetskih medalja, do današnje uloge uzora i mentora.
Još kao dete, kako je ispričala, pokazivala je zaštitnički nagon i sklonost ka borilačkim veštinama, iako njeni roditelji isprva nisu podržavali tu ideju.

- Moji roditelji brinuli su za mene, smatrali su da boks nije ženski sport. Ja sam bila tu da prekršim to pravilo i da radim ono što volim. Drago mi je zbog toga - rekla je Hajrović.
Sa samo deset godina, bez znanja roditelja, krenula je na karate, a treninge je plaćala novcem koji je štedela od užine. Ljubav prema sportu bila je tolika da nije propuštala nijedan trening, a već posle godinu dana priznala je roditeljima da polaže za žuti pojas. Od tada su joj postali najveća podrška. Karate joj je doneo više od 100 medalja i jednu svetsku iz Riminija, ali se vremenom prezasitila i odlučila da okrene novo poglavlje.
Upisala je Fakultet za sport i fizičko vaspitanje i počela da trenira kik-boks. Početni porazi nisu je obeshrabrili – naprotiv, dodatno su je motivisali. Osvojila je dva državna prvenstva, ali je nakon ozbiljne povrede i slomljenog nosa, kada je njen otac tražio da napusti ovaj brutalniji sport, odlučila da napravi pauzu i završi fakultet.
Nova etapa počinje kada prelazi na boks posle toga. Uz podršku trenera iz Novog Pazara i kubanskog stručnjaka Pedra Granada, za samo tri meseca dolazi do državne titule i ulaska u reprezentaciju.
Jedna od najličnijih i najhrabrijih odluka u njenom životu bila je da se, u jeku karijere, pokrije i počne da nosi hidžab. Elma je otvoreno govorila o ovom duhovnom preokretu.
- U Islamu je boks zabranjen, i to me je brinulo. Treninzi tokom posta su teški, ali sam uspela. Marama je moja zaštita. Bila sam primorana da se povučem zbog povrede ruke, i tada se javila unutrašnja potreba da stavim hidžab. Kao da mi je nešto falilo – priznala je.
Danas je jedina sportistkinja u Srbiji koja se bori pod hidžabom, a njen primer inspiriše mnoge žene – kako one koje ga već nose, tako i one koje tek razmišljaju o tome. Uprkos dužoj pauzi, Elma je dobila priliku da predstavlja Srbiju na Evropskom prvenstvu, što samo potvrđuje njen status vrhunske sportistkinje.
Pored sporta, Elma danas radi kao personalni trener i vodi školu boksa za devojčice i žene.
– Posvećena sam, i isto to očekujem od svojih klijentkinja. Postoji specijalna oprema za trening u hidžabu – leti nas čak i štiti od sunca. Sve više devojčica dolazi, termini se brzo popunjavaju – ispričala je u emisiji na Kurir TV.
Na pitanje kako je to – boksovati za Srbiju pod hidžabom, Elma je rekla:
- Od kako sam stavila hidžab, poštovana sam još više od svih građana Srbije. Nije lako izaći u ring i krvariti za zemlju u kojoj živiš. Uvek će biti ekstremista i sa jedne i sa druge strane, ali svaki razuman čovek neće padati na te provokacije i komentare.
Za kraj, poslala je snažnu poruku:
- Smatram da iz poštovanja prema svojoj veri treba da učim i napredujem. Islam je najčistija vera, a mi kao pojedinci treba da se trudimo da budemo ispravni.
Imena se oslanjaju na persijski, staro-hebrejski i turski jezik. Mnoga deca u Beogradu, Nišu ili Novom Sadu nisu čula za Deževu i Miščiće. Vode ih na ekskurzije u Grčku i Tursku, a zaobilaze postojbinu Stefana Nemanje i Svetog Save, kazuje penzionisani profesor Mirko Popovac, koji svakodnevno prolazi pored ostataka Saborne crkve Nemanjića. Kroz ovaj proces dete uči kako da postane odgovorna, saosećajna i kompetentna osoba koja može pozitivno doprineti svojoj zajednici i živeti ispunjen život. U pravoslavni manastir na najvećem ostrvu Mramornog mora svake godine dolazi više od 250.000 ljudi islamske veroispovesti, posebno na Đurđevdan, ostavljajući molitve i želje pred ikonom sveca za kojeg kažu da ne gleda ko je ko — već kako mu se srce moli.
NAJLEPŠA MUSLIMANSKA IMENA ZA DEČAKE (2. DEO): Odaberite ime koje nosi blagoslov i posebno značenje
850 GODINA OD ROĐENJA SVETOG SAVE: Ovo srpsko mesto bi trebalo da bude polazna tačka hodočašća, a retko ko zna za njega
5 KLJUČNIH ASPEKATA U VASPITANJU: Ovo je duhovna uloga roditelja u formiranju ličnosti deteta
ZAŠTO SE TURCI PLAŠE SVETOG ĐORĐA, A IPAK MU SE MOLE: Tajna poštovanja pravoslavnog sveca među muslimanima
Ajeti 62:9-10 iz Al Džumu‘e otkrivaju kako trenutak predanosti Bogu i traganje za blagodetima mogu preoblikovati svakodnevni život, donoseći unutrašnji mir i ravnotežu između duhovnog i materijalnog sveta.
Bezlične figure Svete porodice na Velikom trgu izazvale su snažne reakcije vernika, političara i teologa, pokrenuvši žustru raspravu o tome gde prestaje savremeni izraz, a počinje povreda svetog.
Ajet 61:14 iz sure Es-Saf pokazuje da zajedništvo, hrabrost i odlučnost u podršci istine mogu promeniti tok životnih borbi.
Ajeti sure 61:5–8 objašnjavaju kako Božija svetlost vodi one koji istrajavaju, čak i kada ih ljudi ne razumeju.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
Kosovsko-albanski advokat Toma Gaši tražio uklanjanje srpskog hrama, dok Crkva upozorava na direktan govor mržnje, istorijsku netrpeljivost i ugrožavanje svetinja u postkonfliktnom okruženju.
Dan sećanja kada je trogodišnja Marija dovedena pred lice Gospodnje Crkva čuva kao jedan od ključnih trenutaka duhovne istorije – praznik koji vernike poziva na Liturgiju, pričešće i unutrašnje sabiranje.
Monah otkriva recept iz svog „Svetogorskog kuvara“ – jednostavan, aromatičan hleb s maslinama i paprikom, koji od običnog obroka pravi malu meditaciju u vašoj kuhinji i unosi duh Hilandara u dom.