NAJLEPŠA MUSLIMANSKA IMENA ZA DEČAKE (2. DEO): Odaberite ime koje nosi blagoslov i posebno značenje
Imena se oslanjaju na persijski, staro-hebrejski i turski jezik.
Sa samo deset godina, bez znanja roditelja, krenula je na karate, a treninge je plaćala novcem koji je štedela od užine.
Elma Hajrović, reprezentativka Srbije u boksu, jedina je srpska sportistkinja koja se takmiči i pobeđuje pod hidžabom. Njena životna priča nije samo priča o borba u ringu, već i borba protiv predrasuda, duboka posvećenost veri i nepokolebljiva istrajnost.
U emisija na Kurir televiziji, "Neispričano“, Elma je iskreno govorila o svom putu, od prvih tajnih treninga, preko svetskih medalja, do današnje uloge uzora i mentora.
Još kao dete, kako je ispričala, pokazivala je zaštitnički nagon i sklonost ka borilačkim veštinama, iako njeni roditelji isprva nisu podržavali tu ideju.

- Moji roditelji brinuli su za mene, smatrali su da boks nije ženski sport. Ja sam bila tu da prekršim to pravilo i da radim ono što volim. Drago mi je zbog toga - rekla je Hajrović.
Sa samo deset godina, bez znanja roditelja, krenula je na karate, a treninge je plaćala novcem koji je štedela od užine. Ljubav prema sportu bila je tolika da nije propuštala nijedan trening, a već posle godinu dana priznala je roditeljima da polaže za žuti pojas. Od tada su joj postali najveća podrška. Karate joj je doneo više od 100 medalja i jednu svetsku iz Riminija, ali se vremenom prezasitila i odlučila da okrene novo poglavlje.
Upisala je Fakultet za sport i fizičko vaspitanje i počela da trenira kik-boks. Početni porazi nisu je obeshrabrili – naprotiv, dodatno su je motivisali. Osvojila je dva državna prvenstva, ali je nakon ozbiljne povrede i slomljenog nosa, kada je njen otac tražio da napusti ovaj brutalniji sport, odlučila da napravi pauzu i završi fakultet.
Nova etapa počinje kada prelazi na boks posle toga. Uz podršku trenera iz Novog Pazara i kubanskog stručnjaka Pedra Granada, za samo tri meseca dolazi do državne titule i ulaska u reprezentaciju.
Jedna od najličnijih i najhrabrijih odluka u njenom životu bila je da se, u jeku karijere, pokrije i počne da nosi hidžab. Elma je otvoreno govorila o ovom duhovnom preokretu.
- U Islamu je boks zabranjen, i to me je brinulo. Treninzi tokom posta su teški, ali sam uspela. Marama je moja zaštita. Bila sam primorana da se povučem zbog povrede ruke, i tada se javila unutrašnja potreba da stavim hidžab. Kao da mi je nešto falilo – priznala je.
Danas je jedina sportistkinja u Srbiji koja se bori pod hidžabom, a njen primer inspiriše mnoge žene – kako one koje ga već nose, tako i one koje tek razmišljaju o tome. Uprkos dužoj pauzi, Elma je dobila priliku da predstavlja Srbiju na Evropskom prvenstvu, što samo potvrđuje njen status vrhunske sportistkinje.
Pored sporta, Elma danas radi kao personalni trener i vodi školu boksa za devojčice i žene.
– Posvećena sam, i isto to očekujem od svojih klijentkinja. Postoji specijalna oprema za trening u hidžabu – leti nas čak i štiti od sunca. Sve više devojčica dolazi, termini se brzo popunjavaju – ispričala je u emisiji na Kurir TV.
Na pitanje kako je to – boksovati za Srbiju pod hidžabom, Elma je rekla:
- Od kako sam stavila hidžab, poštovana sam još više od svih građana Srbije. Nije lako izaći u ring i krvariti za zemlju u kojoj živiš. Uvek će biti ekstremista i sa jedne i sa druge strane, ali svaki razuman čovek neće padati na te provokacije i komentare.
Za kraj, poslala je snažnu poruku:
- Smatram da iz poštovanja prema svojoj veri treba da učim i napredujem. Islam je najčistija vera, a mi kao pojedinci treba da se trudimo da budemo ispravni.
Imena se oslanjaju na persijski, staro-hebrejski i turski jezik. Mnoga deca u Beogradu, Nišu ili Novom Sadu nisu čula za Deževu i Miščiće. Vode ih na ekskurzije u Grčku i Tursku, a zaobilaze postojbinu Stefana Nemanje i Svetog Save, kazuje penzionisani profesor Mirko Popovac, koji svakodnevno prolazi pored ostataka Saborne crkve Nemanjića. Kroz ovaj proces dete uči kako da postane odgovorna, saosećajna i kompetentna osoba koja može pozitivno doprineti svojoj zajednici i živeti ispunjen život. U pravoslavni manastir na najvećem ostrvu Mramornog mora svake godine dolazi više od 250.000 ljudi islamske veroispovesti, posebno na Đurđevdan, ostavljajući molitve i želje pred ikonom sveca za kojeg kažu da ne gleda ko je ko — već kako mu se srce moli.
NAJLEPŠA MUSLIMANSKA IMENA ZA DEČAKE (2. DEO): Odaberite ime koje nosi blagoslov i posebno značenje
850 GODINA OD ROĐENJA SVETOG SAVE: Ovo srpsko mesto bi trebalo da bude polazna tačka hodočašća, a retko ko zna za njega
5 KLJUČNIH ASPEKATA U VASPITANJU: Ovo je duhovna uloga roditelja u formiranju ličnosti deteta
ZAŠTO SE TURCI PLAŠE SVETOG ĐORĐA, A IPAK MU SE MOLE: Tajna poštovanja pravoslavnog sveca među muslimanima
Otac Čad Riperger tvrdi da bi digitalna kontrola mogla da određuje ko ima pristup novcu i osnovnim uslovima života, uz ocenu da se stvaraju okolnosti opisane u drevnim biblijskim proročanstvima.
Pre nego što je beba prevezena u bolnicu, sveštenik je tražio da se zove Huan Fransisko, odnosno dao mu je ime koje je, kako je rekao, nosio u srcu i pre nego što će dete dobiti zvaničan identitet.
"Bojte se ljudi koji plaču za mrtvima, a ubijaju žive", citirao je otac Željko svoju baku, posle onoga što je doživeo ispred crkve.
Lav XIV poziva građane da utiču na odluke Kongresa i osporava ratnu politiku, dok američki predsednik uzvraća bez zadrške - iza oštrih reči krije se borba za uticaj nad milionima vernika i pravac kojim će krenuti američko društvo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Mitropolit dabrobosanski govori o odlasku mladih, tišini koja postaje opasna, zloupotrebi vlasti i prizorima iz Jerusalima koji bude nelagodu.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Nije svako davanje blagosloveno - svete knjige otkrivaju u kojim trenucima podrška može da oslabi čoveka, produbi probleme ili udalji od odgovornosti i zašto je razboritost jednako važna kao i dobra namera
Crkva svetog Marka u Užicu otkriva slojeve prošlosti - od izgubljene brvnare i burnih istorijskih preokreta, do neobičnog zvonika, vrednih ikona i živog liturgijskog života koji traje bez prekida.
Od osnovnih sastojaka bez jaja i mleka, ova posna pogača spaja karamelizovani luk i kim u mekano, mirisno testo koje je jednostavno za pripremu, a dovoljno posebno da se pamti i u danima posta na ulju.