Mnoga deca u Beogradu, Nišu ili Novom Sadu nisu čula za Deževu i Miščiće. Vode ih na ekskurzije u Grčku i Tursku, a zaobilaze postojbinu Stefana Nemanje i Svetog Save, kazuje penzionisani profesor Mirko Popovac, koji svakodnevno prolazi pored ostataka Saborne crkve Nemanjića.
Povodom jubileja 850 godina od rođenja Svetog Save, prvog arhiepiskopa srpskog, patrijarh srpski Porfirije služiće u hramu Svetog Save u Deževi arhijerejsku liturgiju sa članovima svetog arhijerejskog sinoda Srpske pravoslavne crkve mitropolitima: braničevskim Ignatijem, zvorničko-tuzlanskim Fotijem, raško-prizrenskim Teodosijem i episkopom gornjokarlovačkim Gerasimom.
Foto: SPC
Sveta liturgija biće služena u petak, 2. maja sa početkom u 9 časova.
Deževa kod Novog Pazara
Ovo selo trebalo bi da bude mesto srpskog hodočašća. Mnoga deca u Beogradu, Nišu ili Novom Sadu nisu čula za Deževu i Miščiće. Vode ih na ekskurzije u Grčku i Tursku, a zaobilaze postojbinu Stefana Nemanje i Svetog Save, kazuje penzionisani profesor Mirko Popovac, koji svakodnevno prolazi pored ostataka Saborne crkve Nemanjića.
Nije Deževa obično selo, ovde je Stefan Nemanja stvarao prvu srpsku državu, u ovoj dolini bili su njegovi dvori i saborna crkva, ovdašnjim stazama hodali su njegovi sinovi Vukan, Stefan Prvovenčani i Rastko, ovde su rasli i drugi veliki Nemanjići: Radoslav, Vladislav, Uroš, Dragutin i Milutin. Iz Deževske doline u svet su krenula dva srpska cara – Dušan Silni i Uroš Nejaki, piše "Politika".
Foto: SPC
Sveti Sava
Ostaci Saborne crkve Nemanjića otkriveni su sasvim slučajno, 1981. godine, dok su seljaci orali njivu, pa naišli na neki čudan kamen. Usledila su arheološka istraživanja i sada napola otkriveni zidovi sa tragovima živopisa i nekropole sa nadgrobnim spomenicima iz 13. i 14. veka svedoče o događajima pre osam vekova. Na stotinak metara od ostataka crkve i sada, mada zapuštena, postoji Kraljeva česma, koju narod zove „voda cara Simeona”. Nemanjini dvori, krunski posed Nemanjića, po pretpostavci istoričara trebalo bi da su u blizini.
BONUS VIDEO: Ponoćna liturgija u hramu Svetog Save: Vaskrs 2025
U svečanoj atmosferi Trojice-Sergijeve lavre, u prisustvu patrijarha Kirila i uglednih jerarha, srpski patrijarh ovenčan je visokim priznanjem za doprinos bogoslovlju i bratstvu dva naroda koje povezuje viševekovna duhovna veza.
Kada je sveštenoslužitelj završio litrugiju pred bitku, ističe otac Ljubo, on je na otpustu pomenuo Svetog Vita (Vida) , a mi danas uz to ime dodajemo Svetog kneza Lazara i kosovske mučenike.
Predstavnici OCA tvrde da crkva pripada vernicima i da će hram ostati otvoren za sve koji žele da učestvuju u bogosluženju u duhu kanonskog jedinstva i vere.
Reči svetitelja iz Grčke razotkrivaju najopasniju prevaru tame: đavo postaje moćan samo ako mu damo pravo i poverujemo u njegovu silu. Ali kada mu se suprotstavimo sa smirenjem i verom – on nestaje poput praha.
Na periferiji ruske prestonice, između svetlosti mozaika i senki istorije, uzdiže se hram koji čuva duhovnu snagu nacije i duboke simbole neispričanih sudbina.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Na praznik Pedesetnice, u prisustvu patrijarha Porfirija i vladike Siluana, sveta relikvija – leva ruka prvog srpskog arhiepiskopa – ispraćena je iz Hrama Svetog Save ka svetinji kraj Prijepolja.
Na praznik Svetih cara Konstantina i carice Jelene, patrijarh srpski služio je liturgiju u Beogradu i u nadahnutoj besedi poručio da prava sloboda ne znači činiti šta god poželimo, već biti oslobođen od đavola, smrti i greha kroz zajednicu sa Hristom.
Sednica kojom je predsedavao patrijarh Porfirije bila je povod za parastos ktitorima, ali i snažno podsećanje na neugaslu želju srpskog naroda da na mestu stradanja nikne duhovni svetionik celog naroda.
Delo akademika Svetislava Božića „Metohijska pojanja“ izvedeno je pred vrhom Srpske pravoslavne crkve i elitom srpske muzičke scene – pesma pretočena u ton, svetinje u notu, a bol u molitvu.
Episkop bihaćko-petrovački Sergije služio je svetu Liturgiju u manastiru Uspenja Presvete Bogorodice u Himelstiru, svetinji podignutoj na ruševinama evangelističke crkve, koja danas okuplja srpsku dijasporu i čuva pravoslavni identitet daleko od domovine.
Na naučnom skupu u organizaciji Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta u Foči otvorena su najdublja pitanja hrišćanske teologije: da li arijanizam živi i danas, šta nas uči Sveti Sava i kako izgleda dijalog Jerusalima i Atine u vremenu razdvojenih svetova.
U prisustvu gradonačelnika i vernog naroda, praznik je obeležen liturgijom, slavskim kolačem i dodelom najvišeg crkvenog priznanja istaknutom pripadniku Vojske Srbije za izuzetnu saradnju Crkve i vojske.
Na periferiji ruske prestonice, između svetlosti mozaika i senki istorije, uzdiže se hram koji čuva duhovnu snagu nacije i duboke simbole neispričanih sudbina.
Na naučnom skupu u organizaciji Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta u Foči otvorena su najdublja pitanja hrišćanske teologije: da li arijanizam živi i danas, šta nas uči Sveti Sava i kako izgleda dijalog Jerusalima i Atine u vremenu razdvojenih svetova.
Rođen na Blagovesti, praznik na koji se i upokojio, ovaj duhovni gorostas proveo je ceo život između progonstva, molitve i borbe za istinu. Zbog svojih stavova bio je sklanjan, saslušavan i tiho gonjen – a danas ga narod slavi kao sveca koji i dalje menja ljudske sudbine.
Ne treba vam ništa skupo: od krompira, povrća i malo sira nastaje nezaboravno starinsko jelo koje se u različitim krajevima drugačije zove, ali svuda miriše na dom, tradiciju i ljubav.