Mnoga deca u Beogradu, Nišu ili Novom Sadu nisu čula za Deževu i Miščiće. Vode ih na ekskurzije u Grčku i Tursku, a zaobilaze postojbinu Stefana Nemanje i Svetog Save, kazuje penzionisani profesor Mirko Popovac, koji svakodnevno prolazi pored ostataka Saborne crkve Nemanjića.
Povodom jubileja 850 godina od rođenja Svetog Save, prvog arhiepiskopa srpskog, patrijarh srpski Porfirije služiće u hramu Svetog Save u Deževi arhijerejsku liturgiju sa članovima svetog arhijerejskog sinoda Srpske pravoslavne crkve mitropolitima: braničevskim Ignatijem, zvorničko-tuzlanskim Fotijem, raško-prizrenskim Teodosijem i episkopom gornjokarlovačkim Gerasimom.
Foto: SPC
Sveta liturgija biće služena u petak, 2. maja sa početkom u 9 časova.
Deževa kod Novog Pazara
Ovo selo trebalo bi da bude mesto srpskog hodočašća. Mnoga deca u Beogradu, Nišu ili Novom Sadu nisu čula za Deževu i Miščiće. Vode ih na ekskurzije u Grčku i Tursku, a zaobilaze postojbinu Stefana Nemanje i Svetog Save, kazuje penzionisani profesor Mirko Popovac, koji svakodnevno prolazi pored ostataka Saborne crkve Nemanjića.
Nije Deževa obično selo, ovde je Stefan Nemanja stvarao prvu srpsku državu, u ovoj dolini bili su njegovi dvori i saborna crkva, ovdašnjim stazama hodali su njegovi sinovi Vukan, Stefan Prvovenčani i Rastko, ovde su rasli i drugi veliki Nemanjići: Radoslav, Vladislav, Uroš, Dragutin i Milutin. Iz Deževske doline u svet su krenula dva srpska cara – Dušan Silni i Uroš Nejaki, piše "Politika".
Foto: SPC
Sveti Sava
Ostaci Saborne crkve Nemanjića otkriveni su sasvim slučajno, 1981. godine, dok su seljaci orali njivu, pa naišli na neki čudan kamen. Usledila su arheološka istraživanja i sada napola otkriveni zidovi sa tragovima živopisa i nekropole sa nadgrobnim spomenicima iz 13. i 14. veka svedoče o događajima pre osam vekova. Na stotinak metara od ostataka crkve i sada, mada zapuštena, postoji Kraljeva česma, koju narod zove „voda cara Simeona”. Nemanjini dvori, krunski posed Nemanjića, po pretpostavci istoričara trebalo bi da su u blizini.
BONUS VIDEO: Ponoćna liturgija u hramu Svetog Save: Vaskrs 2025
U svečanoj atmosferi Trojice-Sergijeve lavre, u prisustvu patrijarha Kirila i uglednih jerarha, srpski patrijarh ovenčan je visokim priznanjem za doprinos bogoslovlju i bratstvu dva naroda koje povezuje viševekovna duhovna veza.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
Sabrat Osovice upokojio se svega nekoliko sati nakon što je služio Svetu božanstvenu liturgiju, a njegov monaški i sveštenički put bio je neraskidivo vezan za ovu svetinju.
U vatrenoj stihiji na Vračaru dugogodišnji upravnik Patrijaršijskog dvora zadobio je opekotine na oko 30 odsto tela i teško oštećenje pluća usled udisanja dima
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Prema hrišćanskom učenju, čovek je pozvan da čuva svoj jezik od zlih reči, osude i proklinjanja, a roditeljska ljubav ne bi trebalo da se pretvori u ponižavanje i osuđivanje deteta.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Patrijarh Porfirije služio je liturgiju u Hramu Svetog Save, a u nadahnutoj besedi poslao je snažnu poruku o veri, jedinstvu i večnosti svetosavskog nasleđa - blagočestivim vernicima koji su se sabrali da u molitvi proslave ime utemeljitelja Srpske Pravoslavne Crkve.
Služeći liturgiju u hramu Svetog Atinogena, patrijarh srpski Porfirije poručio je da je snaga onih koji su se borili pre vek i po proisticala iz vere i spremnosti na žrtvu.
Patrijarh Porfirije i episkop Irinej govorili su o nadi, vaskrsenju i pobedi vere na praznik Spaljivanja moštiju Svetog Save pred hiljadama vernika okupljenih u Hramu na Vračaru.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.