Kroz ovaj proces dete uči kako da postane odgovorna, saosećajna i kompetentna osoba koja može pozitivno doprineti svojoj zajednici i živeti ispunjen život.
Vaspitanje je složen i dinamičan proces koji zahteva pažnju, strpljenje i prilagodljivost roditelja ili staratelja, ali i vaspitača. Usmeren je ka holističkom razvoju deteta, uključujući fizičke, emocionalne, intelektualne, moralne i socijalne dimenzije.
Kroz ovaj proces dete uči kako da postane odgovorna, saosećajna i kompetentna osoba koja može pozitivno doprineti svojoj zajednici i živeti ispunjen život.
Vaspitanje je sveobuhvatan proces kroz koji roditelji, staratelji ili odgajatelji podučavaju i usmeravaju decu kako bi se razvile u samostalne, odgovorne i društveno svesne osobe. Ovaj proces obuhvata fizički, emocionalni, intelektualni i moralni razvoj deteta, uz posebnu pažnju na socijalizaciju i usvajanje kulturnih normi. Cilj odgoja jeste da pomogne detetu da izraste u osobu sposobnu da vodi ispunjen, zadovoljan i produktivan život, dok istovremeno doprinosi zajednici. Zato metode vaspitanja imaju za cilj da obuhvate različite pristupe i tehnike koje roditelji koriste kako bi potakli razvoj djece na zdrav i pozitivan način. Ove metode su osmišljene da pomognu deci da steknu neophodne veštine, vrednosti i ponašanja koja će im omogućiti uspešno snalaženje u životu.
Evo detaljnijeg pregleda ključnih metoda vaspitanja:
Pozitivno roditeljstvo: Fokusiranje na pohvale i pozitivno osnaživanje, umesto na kazne, kako bi se podstaklo poželjno ponašanje.
Model ponašanja: Roditelji svojim primerom pokazuju detetu kako treba da se ponaša, kao uzori u moralnom i društvenom ponašanju.
Komunikacija: Otvorena i iskrena komunikacija koja omogućava detetu da izrazi svoje misli i osećaje, te da razvije sposobnost slušanja i razumevanja drugih.
Disciplina: Dosledno postavljanje granica i pravila koja pomažu detetu da razvije samokontrolu i razume posledice svojih postupaka.
shutterstock.com/Red Stock
Dakle, vaspitanje je složen i dinamičan proces koji zahteva pažnju, strpljenje i prilagodljivost roditelja ili staratelja, ali i odgajatelja. Usmeren je ka holističkom razvoju deteta, uključujući fizičke, emocionalne, intelektualne, moralne i socijalne dimenzije. Kroz ovaj proces dete uči kako da postane odgovorna, saosećajna i kompetentna osoba koja može pozitivno doprineti svojoj zajednici i živeti ispunjen život.
Vaspitanje je proces kroz koji se deca, od strane roditelja ili staratelja, podučavaju i usmeravaju kako bi razvili svoje fizičke, emocionalne, intelektualne i moralne sposobnosti. Ovaj proces uključuje pružanje ljubavi, podrške i discipline, kao i poticanje obrazovanja i socijalizacije. Cilj vaspitanja je pomoći detetu da izraste u samostalnu, odgovornu i društveno svesnu osobu, sposobnu da doprinese zajednici i živi ispunjen i zadovoljan život.
Evo nekoliko ključnih aspekata vaspitanja:
Fizičko vaspitanje: Obezbeđivanje adekvatne ishrane, zdravstvene zaštite i fizičke aktivnosti.
Emocionalno vaspitanje: Pružanje ljubavi, sigurnosti i podrške, razvijanje emocionalne inteligencije.
Intelektualno vaspitanje: Podsicanje obrazovanja, kritičkog mišljenja i radoznalosti.
Moralno vaspitanje: Podučavanje vrednostima, etici i odgovornosti.
Socijalno vaspitanje: Podsticanje socijalnih veština, komunikacije i saradnje sa drugima.
U islamu, uloga roditelja u vaspitanju dece izuzetno je važna i obuhvata ne samo fizičke i emocionalne potrebe, već i duhovnu brigu.
"O vi koji verujete, sebe i porodice svoje čuvajte od vatre čije će gorivo ljudi i kamenje biti, i o kojoj će se meleki strogi i snažni brinuti, koji se onome što im Alah zapovedi neće opirati, i koji će ono što im se naredi izvršiti".
Šta to znači?
“O vi koji verujete, sebe i porodice svoje čuvajte od vatre”, dakle, naredite samima sebi, svojim ženama, deci, braći, rodbini, poslužiteljima i poslužiteljkama da Alahu budu pokorni, odnosno zabranite sebi i svima koji su skrenuli sa pravog puta da greše Alahu. Takođe, podučite ih i odgajajte ih. Brinite se o njima po Alahovim propisima, naređujte im da ih izvršavaju i pomažite im u tome. Kada vidite da neko greši prema Alahu izgrdite ga i odvratite od toga. To je obaveza svakog muslimana da upozna one koji su pod njegovom nadležnošću s onim šta im je Alah naredio i šta im je zabranio.
ST/Petar Divac
Kuran
Ovaj ajet naglašava odgovornost vernika da štite sebe i svoje porodice od moralnih i duhovnih opasnosti, što uključuje i pravilno vaspitavanje i učenje islamskih vrednosti.
Samilost roditelja prema deci temeljna je komponenta zdravog roditeljstva koja doprinosi emocionalnom, socijalnom i moralnom razvoju deteta. Kroz razumijevanje, podršku, pozitivno ohrabrivanje i izgradnju sigurnog okruženja roditelji pomažu deci da razviju osećaj sigurnosti, samopouzdanja i emocionalne stabilnosti.
U islamskom kontekstu, samilosno roditeljstvo naglašeno je kroz primere Poslanika Muhammeda i njegove savete o važnosti ljubavi i nežnosti prema djeci. Kroz samilost, roditelji ne samo da pomažu deci da rastu i razvijaju se, već i oblikuju temelje za sretne i ispunjene živote.
Beseda mitropolita šumadijskog u Ralji otvorila je pitanja bez lakih odgovora: gde počinje prava ljubav, zašto bez Boga nema istinskog odnosa među ljudima i kako se vera proverava tek onda kada naiđe na greh drugoga.
Sam čin rađanja deteta nije samo biološki događaj, već duboko duhovni podvig, jer se kroz njega žena udostojava da postane saradnik Božiji u delu stvaranja.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Centar je takođe saopštio da je u njegovim obrazovnim programima u istom periodu učestvovalo 1.300 studenata, što potvrđuje njegovu sve značajniju ulogu u kulturnom povezivanju i obrazovanju.
Muslimanske žene širom sveta nose različite vrste odeće – dok jedne hidžabom pokrivaju glavu, kosu i vrat, neke nose nikab od glave do pete sa otvorom za oči ili, pak, burku koja nema čak ni takav otvor, već samo jedva prozirnu mrežicu.
Poruka iz sure El-Asr, izdvojena za 30. decembar u knjizi „Kuran – 365 odabranih ajeta za svakodnevno čitanje“, podseća kako vera, dobra dela, istina i strpljenje mogu promeniti tok naših izbora.
U ajetima 99:1-8 krije se univerzalna poruka: nijedno delo, koliko god sitno, ne prolazi neprimećeno, a Sudnji dan donosi konačnu meru za svaku ljudsku odluku.
Poljoprivrednik iz Portugala, otac sedmoro dece i čovek koji je druge vodio ka krštenju, tek na pragu 101. godine ostvario je ličnu duhovnu želju koja ga nije napuštala od mladosti.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
U besedi za 30. utorak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o veri koja ne skreće pred opasnošću i o čoveku koji ne vodi narod snagom, već potpunim oslanjanjem na Boga.
Pravoslavni vernici danas slave Svetog proroka Danila po starom kalendaru, dok se po novom proslavlja Sveta mučenica Anisija Solunska. Katolici i muslimani ovaj dan provode u redovnim molitvama, dok Jevreji obeležavaju Asarah B’Tevet, dan strogog posta, žalosti i pokajanja.