U današnje vreme sahrane se često organizuju u skladu sa praktičnim okolnostima - dolaskom porodice, dostupnošću sveštenika, administrativnim procedurama i drugim životnim razlozima, pa se zbog toga opelo i pogreb ne obavljaju uvek istog dana nakon smrti.
Ipak, manje je poznato da prema pravilu Srpske pravoslavne crkve, pokojnika bi trebalo sahraniti trećeg dana nakon upokojenja. Ovaj dan se u crkvenoj tradiciji ne uzima slučajno, već ima i liturgijsko i duhovno utemeljenje.
Shutterstock/Ground Picture
Duša trećeg dana ide na prvo poklonjenje Hristu
Naime, prema crkvenom verovanju, od trenutka smrti do trećeg dana, odnosno do sahrane, čovekova duša obilazi ona mesta za koja je tokom života bila najviše vezana. To su najčešće ona mesta na kojima je ona najviše i činila dobra dela. U pratnji anđela čuvara, ona to prolazi velikim brzinama, ona je bestelesna, i ne postoji nikakav način da ona komunicira sa onima koji su na zemlji.
Kako se račina dan upokojenja
Otac Stefan Rajčić jednom prilikom je objasnio kako se računa dan upokojenja.
- Ukoliko se duša upokoji do 17 časova određenog dana, taj dan se računa kao prvi dan upokojenja, ako se upokojila posle tog vremena, kao prvi dan upokojenja uzima se sledeći. Recimo, ako se duša upokojila u ponedeljak do 17 časova, ponedeljak je prvi dan upokojenja. Međutim, ukoliko se duša upokojila posle 17 časova, počeo je novi bogoslužni ciklus i kao prvi dan upokojenja uzima se utorak. To je za ljude zbunjujuće, ali svaki sveštenik to će objasniti - istakao je otac Stefan.
Najprostije rečeno, u prva tri dana od smrti, duša se postepeno odvaja od tela i zemaljskog života.
Treći dan se smatra trenutkom kada se to razdvajanje u potpunosti završava i kada duša, u društvu svog anđela čuvara, odlazi na prvo poklonjenje Hristu, pa se tada i vrši opelo kao molitveni ispraćaj i predanje duše Bogu.
AI/U.S.
Pokojnika bi trebalo sahraniti treći dan od upokojenja
Upravo zbog toga se ovaj dan uzima kao prirodan i crkveno uobličen trenutak za pogreb.
Pored toga, treći dan ima i snažnu hrišćansku simboliku, jer se vezuje za Vaskrsenje Gospoda Isusa Hrista, koje se dogodilo trećeg dana nakon raspeća. Time i sahrana dobija dublji smisao - nadu u vaskrsenje i veru da smrt nije kraj, već prelazak u večni život.
Naravno, Crkva poznaje i opravdane izuzetke.
- U toplim krajevima, kao i za one koji su umrli od zaraznih bolesti, dopušta se da opelo bude obavljeno i ranije, nakon što se dobije uverenje o smrti i bude izdata odgovarajuća potvrda od lekara, a u slučaju iznenadne i nasilne smrti i od građanskih vlasti. Crkveni Tipik zabranjuje da se opelo obavlja u prvi dan Vaskrsa i Božića - navedeno je na sajtu "Svetosavlje".
Nakon transplantacije jetre u Istanbulu, uprkos ogromnoj žrtvi prijatelja koji je pokušao da mu spasi život donacijom organa, jerej Bogdan Stjepanović okončao je svoj ovozemaljski život.
U hramu Preobraženja Gospodnjeg u Žabaru služeni su zaupokojena liturgija i opelo protojereju-stavroforu Milunu Aleksiću, svešteniku koji je ostavio dubok trag u životu vernog naroda i Eparhije šumadijske.
Okruženi porodicama i prijateljima, mladi oficiri želeli su da upravo sa patrijarhom Porfirijem podele jedan od najvažnijih trenutaka u svom životu i prime njegov očinski blagoslov.
Na praznik Presvete Bogorodice Trojeručice, svetinja na Kosovu i Metohiji dobila je prvog monaha Simeona. Mitropolit Teodosije govorio je o isceliteljskoj sili Bogorodice i obnovi monaškog života, uz podsećanje na vezu sa Hilandarom.
Njegovo ime povezano je sa najvažnijim događajima iz biblijske istorije, a posebno sa blagovešću koju je doneo Presvetoj Bogorodici o rođenju Gospoda Isusa Hrista.
Zbog izgradnje Hidroelektrane „Mratinje“ svetinja iz 16. veka morala je da bude rastavljena i preneta na novu lokaciju, zajedno sa dragocenim freskama, riznicom i svedočanstvima o srpskoj duhovnoj baštini.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Gotovo četiri decenije otac Slobodan bio je oslonac parohijanima, predvodio sveštenstvo kao arhijerejski namesnik i ostavio snažan trag u crkvenom životu.
Oproštaj od poštovanog monaha biće upriličen 21. aprila u Petrovaradinu, gde će biti služene zaupokojena Liturgija i opelo, dok će njegovo telo biti položeno u manastiru Grgeteg, uz prisustvo vernika, sveštenstva i monaštva.
Protojerej-stavrofor Žarko Uskoković podizao je svetinje i u godinama rata čuvao narod i nadu, ostajući na svom mestu onda kada je bilo najteže i najneizvesnije.
Starac iz Optine podsetio je da se put ka Hristu ne pokazuje samo molitvom i ličnom pobožnošću, već i spremnošću da sa ljubavlju nosimo slabosti i teškoće svojih bližnjih.
Policija sumnjiči 29-godišnjeg muškarca za krađu iz Sabornog hrama Svete Trojice, a pažnju javnosti privukao je snimak na kojem se vidi njegova navodna ravnodušnost dok zna da ga neko snima.
Istoričar Boris Stojkovski i osnivač fondacije Lazarica Aleksandar Avramov svedoče o tragovima pisanog nasleđa ostroškog čudotvorca u vatikanskim arhivima, dok pitanje njihove dostupnosti i dalje nema zvaničan odgovor.