Studija pod nazivom Globalna verska slika, objavljena u ponedeljak 9. juna, drugo je izdanje ovog demografskog izveštaja o religijama, koje "Pew Research Center" sprovodi od 2010. godine.
Muslimani su najbrže rastuća verska grupa na svetu, a odmah iza njih su osobe koje se izjašnjavaju kao verski neopredeljene, pokazuje nova studija istraživačkog centra "Pew Research Center", koja meri promene u globalnoj verskoj populaciji između 2010. i 2020. godine.
Hrišćanstvo je u tom periodu poraslo za 122 miliona vernika, ali je u ukupnom udelu u svetskoj populaciji zabeležen pad. Ipak, hrišćanstvo ostaje najveća religija na svetu, sa 2,3 milijarde vernika - što čini skoro 29% svetske populacije.
Studija pod nazivom Globalna verska slika, objavljena u ponedeljak 9. juna, drugo je izdanje ovog demografskog izveštaja o religijama, koje "Pew Research Center" sprovodi od 2010. godine.
- Posmatramo demografske karakteristike ovih grupa: njihovu starosnu strukturu, broj dece koju rađaju, nivo obrazovanja, jer sve to utiče na buduću veličinu verskih zajednica - rekao je demograf Konrad Heket, viši istraživač u "Pew Research Centeru", za agenciju RNS.
Izveštaj pokazuje kako su verska distanciranost i demografski rast oblikovali globalni verski pejzaž.
Muslimansko stanovništvo poraslo je za 347 miliona ljudi u periodu od deset godina - više nego sve ostale verske grupe zajedno - pre svega usled prirodnog demografskog rasta.
- Muslimani rađaju više dece nego što ih umire. Veoma mali deo porasta muslimanske populacije potiče od prelaska odraslih u islam ili napuštanja islama - objasnio je Heket.
Pročitajte još...
Schutterstock/EvaL Miko Related keyw/Takaeshiro/zoe beci
Istraživači su koristili oko 2.700 izvora podataka, uključujući nacionalne popise, demografske i populacione ankete i registre stanovništva, kako bi zabeležili versku pripadnost 100.000 ljudi u 201 zemlji. Iako su se pitanja razlikovala od jedne do druge ankete, većina ispitanika je odgovarala na pitanje sa kojom se religijom identifikuju.
Studija je analizirala verske podatke zajedno sa statistikom o plodnosti, smrtnosti i starosnoj strukturi, kako bi se sagledale promene između 2010. i 2020. godine. Takođe je zabeleženo da je pandemija COVID-19 usporila prikupljanje određenih podataka.
Muslimani su najviše koncentrisani u regionima sa visokom stopom rasta populacije, kao što su Bliski istok i Severna Afrika, gde čine 94,2% stanovništva, kao i u podsaharskoj Africi, gde ih ima 33%. Najveći rast muslimanske populacije zabeležen je u azijsko-pacifičkom regionu, koji je dom najveće muslimanske populacije, sa povećanjem od 16,2% u navedenoj deceniji, javlja "npr".
shutterstock.com/gary yim
S druge strane, udeo hrišćana u svetskoj populaciji smanjen je za 1,8%, uglavnom zato što je rast broja stanovnika među nehrišćanima bio veći. Hrišćanstvo beleži pad u Evropi, Severnoj i Latinskoj Americi, Australiji i Novom Zelandu.
Uprkos tome, hrišćanstvo i dalje ostaje najrasprostranjenija religija po geografiji i dominantna vera u većem delu sveta, osim u azijsko-pacifičkom regionu i na Bliskom istoku-Severnoj Africi.
Posebno je zanimljivo da su religijski neopredeljeni sada treća najveća grupa u svetu, iza hrišćana i muslimana, i čine 24,2% svetske populacije.
- Ovakav obrazac je naročito prisutan u evropskim i severnoameričkim zemljama, kao i u Australiji i Novom Zelandu, gde mnogi koji su odrasli kao hrišćani više se ne izjašnjavaju kao pripadnici bilo koje religije - stoji u izveštaju.
Shutterstock/Anton Gvozdikov
Odustajanje od religije ima veliki uticaj na smanjenje procenta hrišćana u svetu.
- Mnogi koji su odrasli kao hrišćani, u odraslom dobu se više ne identifikuju ni sa jednom religijom - dodao je Heket.
Ovo je prvi put da je "Pew" pratio promene u verskoj pripadnosti, prikupljajući podatke iz 117 zemalja od osoba uzrasta od 18 do 54 godine, o veri u kojoj su rođeni i veri koju su izabrali kao odrasli.
U Severnoj Americi, broj religijski neopredeljenih povećao se za 13 procentnih poena između 2010. i 2020. godine, dostigavši 30,2%. U Latinskoj Americi i na Karibima taj broj porastao je za 4,1 poen, dok je u Evropi povećan za 6,6 procentnih poena, dostigavši 25,3%.
Azijsko-pacifički region ima najveći broj osoba bez verske pripadnosti - čak 78% svih "nones" (kako se često nazivaju) živi u tom regionu. Većina njih, 67%, živi u Kini. Ipak, Heket je naglasio da je složenost religioznosti u Kini teško izmeriti, i da je "Pew" dodatno istraživao tu temu.
Budisti su još jedna grupa pogođena religijskim napuštanjem, naročito u istočnoj Aziji, gde je između 2010. i 2020. više ljudi napustilo budizam nego što ih je u njega prešlo. Budizam je jedina velika religija koja je zabeležila pad u broju pripadnika - 19 miliona manje u odnosu na prethodnu deceniju.
Međutim, u studiji se navodi da brojke o budistima ne odražavaju u potpunosti uticaj budističke vere, jer mnogi ispitanici koji praktikuju budizam ne identifikuju se nužno kao budisti.
Hindusi, koji čine 14,9% svetske populacije, četvrta su najveća religijska grupa. Ogromna većina hindusa (95%) živi u Indiji. Između 2010. i 2020. broj hindusa porastao je za 62% u regionu Bliskog istoka i Severne Afrike, pretežno zahvaljujući migraciji. U Severnoj Americi broj hindusa porastao je za 55%.
Jevreji, najmanja religijska grupa obuhvaćena istraživanjem, povećali su broj pripadnika za 6% između 2010. i 2020. - sa oko 14 na 15 miliona ljudi. Jevreji čine 0,2% svetske populacije, što je praktično nepromenjeno tokom prethodnih deset godina. Najveći broj njih, čak 45,9%, živi u Izraelu - što je najveći procenat jevrejske populacije u jednoj zemlji.
BONUS VIDEO: ČUDA I ISCELJENJA SVETE KSENIJE PETROGRADSKE
Zbog povezanosti mesijanskog judaizma sa Isusom, sve glavne grane tradicionalnog judaizma (pravoslavni, konzervativni, reformski i rekonstrukcionistički) odbacuju mesijanski judaizam kao oblik judaizma
Obred Havdale se izvodi subotom uveče, po završetku Šabata, što je trenutak kada nastupi noć - odnosno kada na nebu postanu vidljive tri srednje zvezde.
Naravno, neki elementi judaizma - poput svešteničkog porekla - prate očevu liniju. Ali što se tiče samog pripadanja narodu Izraela - sve polazi od majke, ili konverzije.
Glavni vojni imam i potpukovnik Vojske Srbije govori o povratku verskih službenika u vojsku i otkriva zašto je mir mnogo više od običnog pozdrava i zašto veruje da većina ljudi u Srbiji nosi dobro u sebi.
Na današnji dan sećamo se osvećenja Jerusalimskog hrama Vaskrsenja – svetinje nad svetinjama. Mesto Hristovog raspeća i Vaskrsenja postalo je srce hrišćanskog sveta.
U vremenima tuge, klevete i unutrašnjih borbi, ne traži snagu u sebi, već u Gospodu. Jer kako reče otac Mihailo – „trpi i istrpi, ali najviše se čuvaj očajanja.“
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Vlasnik ove zgrade dobio je viziju da izgradi kuću molitve za sve narode sa sedam spratova, pri čemu svaki sprat priča posebnu priču i ima svoju simboliku.
Muslimani širom sveta ritualno žrtvuju različite životinje. Tradicionalno je taj čin obavezan ako osoba poseduje bogatstvo koje nadilazi njene potrebe.
U starom kvartu svetog grada, ovaj zanatlija održava porodičnu tradiciju u svojoj radnji, gde se naizgled neprimetni materijali pretvaraju u priče o veri, istoriji i kulturi tri religije.
U svojim kamenim blokovima ova drevna svetinja čuva molitve i nade vernika iz judaizma, hrišćanstva i islama, svedočeći o neprekidnoj duhovnoj povezanosti koja premošćuje vreme i prostor.
Glavni vojni imam i potpukovnik Vojske Srbije govori o povratku verskih službenika u vojsku i otkriva zašto je mir mnogo više od običnog pozdrava i zašto veruje da većina ljudi u Srbiji nosi dobro u sebi.
Ajeti iz knjige "The Qur’an – 365 Selections For Daily Reading" za 8. oktobar otkrivaju fascinantnu moć Stvoritelja – od formiranja života u materici do harmonije neba i zemlje, podsećajući na savršenstvo Njegove mudrosti.
Na današnji dan sećamo se osvećenja Jerusalimskog hrama Vaskrsenja – svetinje nad svetinjama. Mesto Hristovog raspeća i Vaskrsenja postalo je srce hrišćanskog sveta.
U vremenima tuge, klevete i unutrašnjih borbi, ne traži snagu u sebi, već u Gospodu. Jer kako reče otac Mihailo – „trpi i istrpi, ali najviše se čuvaj očajanja.“
Nedavni primer iz Amerike pokreće pitanje koje mnogi vernici smatraju nemogućim: kako ostati veran Hristovom učenju i Svetim kanonima u vremenu duhovne dekadencije i relativizacije vere?
Dokumentarac otkriva neprolazni kosovski zavet, borbu naroda i svetinja, i višegodišnji rad humanitarne organizacije "Svi za Kosmet", koja menja živote ljudi i čuva srpsku duhovnost.
Ova tradicionalna poslastica nekada je bila simbol porodičnih nedeljnih ručkova posle liturgije - priprema se lako, od sastojaka koje svaka kuća ima, a ukusom greje dušu.
U svojoj Besedi za 18. Četvrtak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako molitva oslobađa, rađa ljubav i vodi vernika do spoznaje Trojstva – istine Oca, Sina i Duha Svetoga – u srcu koje je očišćeno od greha.