U starom kvartu svetog grada, ovaj zanatlija održava porodičnu tradiciju u svojoj radnji, gde se naizgled neprimetni materijali pretvaraju u priče o veri, istoriji i kulturi tri religije.
U starom hrišćanskom delu drevnog Jerusalima, u lavirintu uskih, kaldrmisanih ulica, nalazi se jedna mala radnja, neprimetna na prvi pogled, ali sa istorijom koja se prostire kroz vekove. Ta radnja, bogato ukrašena tekstilom, svilenim tkaninama i vezenim platnima sa zlatnim nitima, vlasništvo je Bilala Abu Khalafa, trgovca tekstilom, čije ime odzvanja daleko izvan granica ovog svetog grada.
Shutterstock
Bilal Abu Khalaf u svojoj porodičnoj radnji
Bilal Abu Khalaf je treća generacija trgovaca tekstilom u svojoj porodici. Njegova radnja, smeštena u blizini Crkve Svetog groba, svedoči o tradiciji koja traje već decenijama, a koju Bilal čuva sa posebnom pažnjom i ljubavlju. Njegov asortiman tkanina uključuje prefinjene, ručno tkane svile iz Sirije i Maroka, kao i unikatne vezene tkanine koje pronalaze put do domova i hramova svih triju monoteističkih religija: hrišćanstva, islama i judaizma. Kupci iz celog sveta, od hrišćanskih sveštenika i jevrejskih rabina do muslimanskih imama, dolaze kod Bilala kako bi pronašli tkanine koje će im pomoći da izraze svoju veru kroz lepotu i tradiciju.
„Kažu da na svetu postoji sto blagoslova, a devedeset i devet je u Jerusalimu. Samo je jedan preostao da luta po ostatku sveta,“ kaže Bilal, s ponosom ističući posebnost svog grada. Njegova radnja nije samo mesto trgovine, već i kutak istorije, u kojem se prošlost susreće sa sadašnjošću na svakom koraku.
Shutterstock
Bilal Abu Khalaf u svojoj porodičnoj radnji
Dok Bilal priprema sveže skuvanu kafu za posetioce, govori o tkaninama kao o živim bićima, sa sopstvenim karakterima i pričama. „Ovo ovde je čista svila iz Damaska,“ kaže dok pokazuje na delikatnu tkaninu sa zlatnim nitima, dodajući da je potrebno 45 dana da se napravi samo deset metara ovog umetničkog dela.
U radnji Bilala Abu Khalafa, vreme kao da stoji. Posetioci, bilo da su hodočasnici ili turisti, ambasadori ili obični prolaznici, ostaju zatečeni lepotom tkanina koje prenose duh Jerusalima, grada u kojem se ukrštaju istorija, vera i kultura. I dok šetate pored svilenih materijala i pažljivo izrađenih odeždi za sveštena lica, osećate duboku povezanost sa prošlošću. Prošlost koja živi u svakoj niti, u svakom zlatnom ukrasu.
Ali, danas, u 2024. godini, Aftimos ulica, nekada preplavljena turistima i hodočasnicima, gotovo je prazna. Od oktobra 2023. godine, ulica je obavijena tišinom, koja je strana ovom drevnom mestu. „Jerusalim danas plače,“ tiho izgovara Bilal sa tugom u očima, dok setno gleda u daljinu. Iako je preživeo mnoge teške trenutke, nikada u svom životu nije doživeo takvu tišinu u Jerusalimu kao u proteklih deset meseci. Ipak, uprkos svemu, Bilal zadržava nadu i veru u lepšu budućnost.
Bilalov put kao trgovca tekstilom nije bio unapred zacrtan. Iako je studirao političke nauke u Kairu i radio u francuskom konzulatu u Jerusalimu, srce ga je povuklo nazad ka porodičnom poslu. Fasciniran tkaninama od malih nogu, Bilal je ostavio kancelarijski posao i posvetio se porodičnoj tradiciji, proučavajući zanat tkanja u Jordanu, Siriji i Maroku. „Fasciniran sam svetom tkanina,“ kaže Bilal sa osmehom, „one su više od materijala – one su deo naše kulture, naše istorije.“
Shutterstock
Bilal Abu Khalaf u svojoj porodičnoj radnji
Bilalova radnja je svedočanstvo o vremenu koje prolazi, ali i o nepromenljivim vrednostima. Svaka tkanina koju prodaje nosi sa sobom priču o mestu odakle potiče, o ljudima koji su je napravili, i o kulturi koju prenosi. U svetu gde su mnoge stvari prolazne, Bilal čuva plamen tradicije, povezujući prošlost i budućnost kroz umetnost tkanja.
U trenucima tuge porodica često ne zna kako da postupi. Sveštenici podsećaju na značaj molitve i dostojanstvenog oproštaja, uz redosled koraka koji se preporučuje nakon upokojenja.
U opširnom saopštenju Eparhija navodi da su brojni problemi, od odnosa institucija prema Srbima do ugrožavanja crkvenih objekata i prava vernika, doveli do nesigurnosti među srpskom zajednicom na Kosovu i Metohiji.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve Patrijarh Porfirije snimio je uvodne i završne kadrove filma "Sveti Sava", koji donosi svedočenja, prizore svetinja i nepoznate detalje o nasleđu prvog srpskog arhiepiskopa.
Na dan njegovog praznika vernici se sećaju svetitelja koji je kroz molitvu, smirenje i istrajnost osnovao Veliku Lavru na Svetoj Gori i ostavio neizbrisiv trag u istoriji pravoslavnog monaštva.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
U svojim kamenim blokovima ova drevna svetinja čuva molitve i nade vernika iz judaizma, hrišćanstva i islama, svedočeći o neprekidnoj duhovnoj povezanosti koja premošćuje vreme i prostor.
Nakon godina duhovnog traganja i formacije, zaređen je za sveštenika Katoličke crkve u Zagrebu, u slavlju koje je okupilo Crkvu sa pet kontinenata i snažnoj poruci o pozivu koji menja život iz temelja.
Francuska časna sestra povređena na Brdu Sion, reagovale vlasti i međunarodne institucije; upozorenja na rastuću netrpeljivost i nove tenzije u Jerusalimu dodatno pojačavaju zabrinutost javnosti.
Malo je onih koji znaju kako su lanci iz jerusalimske i rimske tamnice postali jedna od najpoštovanijih hrišćanskih relikvija i zašto se upravo u njima prepoznaje poruka da prava sloboda ne zavisi od zidova ni od ključeva.
Potomci Aronovih sinova vekovima čuvaju drevnu tradiciju, imaju posebne počasti u bogoslužbenom životu judaizma, ali i stroga pravila koja ih razlikuju od drugih vernika.
Od gematrije i mističnih tumačenja do svetih tekstova i običaja, brojevi u jevrejskoj tradiciji nisu samo oznake količine već nose duboku simboliku koja otkriva pogled judaizma na stvaranje, veru, čoveka i zajednicu.
Istoričar Boris Stojkovski i osnivač fondacije Lazarica Aleksandar Avramov svedoče o tragovima pisanog nasleđa ostroškog čudotvorca u vatikanskim arhivima, dok pitanje njihove dostupnosti i dalje nema zvaničan odgovor.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Neočekivani susret na ulici postao je povod da iguman Manastira Podmaine progovori o iskušenjima, veri i načinu na koji hrišćanin treba da odgovori na neprijatnosti.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Patlidžan, tikvica, paprika, paradajz i mleveno meso pretvaraju se u neodoljivu musaku sa zapečenim prelivom od jaja i sira, a priprema je jednostavna i idealna za porodičnu trpezu.
Od molitve pred polazak do posete drevnim pravoslavnim hramovima širom Evrope, ovaj vodič otkriva kako vernici mogu da sačuvaju duhovnu vezu i tokom najbezbrižnijih dana u godini.
Privedeni Viktorija i Igor tvrdili su da nisu znali da je takav čin zabranjen u nekadašnjoj hrišćanskoj svetinji, dok turske vlasti proveravaju okolnosti događaja i odlučuju o eventualnim daljim merama.