U starom kvartu svetog grada, ovaj zanatlija održava porodičnu tradiciju u svojoj radnji, gde se naizgled neprimetni materijali pretvaraju u priče o veri, istoriji i kulturi tri religije.
U starom hrišćanskom delu drevnog Jerusalima, u lavirintu uskih, kaldrmisanih ulica, nalazi se jedna mala radnja, neprimetna na prvi pogled, ali sa istorijom koja se prostire kroz vekove. Ta radnja, bogato ukrašena tekstilom, svilenim tkaninama i vezenim platnima sa zlatnim nitima, vlasništvo je Bilala Abu Khalafa, trgovca tekstilom, čije ime odzvanja daleko izvan granica ovog svetog grada.
Shutterstock
Bilal Abu Khalaf u svojoj porodičnoj radnji
Bilal Abu Khalaf je treća generacija trgovaca tekstilom u svojoj porodici. Njegova radnja, smeštena u blizini Crkve Svetog groba, svedoči o tradiciji koja traje već decenijama, a koju Bilal čuva sa posebnom pažnjom i ljubavlju. Njegov asortiman tkanina uključuje prefinjene, ručno tkane svile iz Sirije i Maroka, kao i unikatne vezene tkanine koje pronalaze put do domova i hramova svih triju monoteističkih religija: hrišćanstva, islama i judaizma. Kupci iz celog sveta, od hrišćanskih sveštenika i jevrejskih rabina do muslimanskih imama, dolaze kod Bilala kako bi pronašli tkanine koje će im pomoći da izraze svoju veru kroz lepotu i tradiciju.
„Kažu da na svetu postoji sto blagoslova, a devedeset i devet je u Jerusalimu. Samo je jedan preostao da luta po ostatku sveta,“ kaže Bilal, s ponosom ističući posebnost svog grada. Njegova radnja nije samo mesto trgovine, već i kutak istorije, u kojem se prošlost susreće sa sadašnjošću na svakom koraku.
Shutterstock
Bilal Abu Khalaf u svojoj porodičnoj radnji
Dok Bilal priprema sveže skuvanu kafu za posetioce, govori o tkaninama kao o živim bićima, sa sopstvenim karakterima i pričama. „Ovo ovde je čista svila iz Damaska,“ kaže dok pokazuje na delikatnu tkaninu sa zlatnim nitima, dodajući da je potrebno 45 dana da se napravi samo deset metara ovog umetničkog dela.
U radnji Bilala Abu Khalafa, vreme kao da stoji. Posetioci, bilo da su hodočasnici ili turisti, ambasadori ili obični prolaznici, ostaju zatečeni lepotom tkanina koje prenose duh Jerusalima, grada u kojem se ukrštaju istorija, vera i kultura. I dok šetate pored svilenih materijala i pažljivo izrađenih odeždi za sveštena lica, osećate duboku povezanost sa prošlošću. Prošlost koja živi u svakoj niti, u svakom zlatnom ukrasu.
Ali, danas, u 2024. godini, Aftimos ulica, nekada preplavljena turistima i hodočasnicima, gotovo je prazna. Od oktobra 2023. godine, ulica je obavijena tišinom, koja je strana ovom drevnom mestu. „Jerusalim danas plače,“ tiho izgovara Bilal sa tugom u očima, dok setno gleda u daljinu. Iako je preživeo mnoge teške trenutke, nikada u svom životu nije doživeo takvu tišinu u Jerusalimu kao u proteklih deset meseci. Ipak, uprkos svemu, Bilal zadržava nadu i veru u lepšu budućnost.
Bilalov put kao trgovca tekstilom nije bio unapred zacrtan. Iako je studirao političke nauke u Kairu i radio u francuskom konzulatu u Jerusalimu, srce ga je povuklo nazad ka porodičnom poslu. Fasciniran tkaninama od malih nogu, Bilal je ostavio kancelarijski posao i posvetio se porodičnoj tradiciji, proučavajući zanat tkanja u Jordanu, Siriji i Maroku. „Fasciniran sam svetom tkanina,“ kaže Bilal sa osmehom, „one su više od materijala – one su deo naše kulture, naše istorije.“
Shutterstock
Bilal Abu Khalaf u svojoj porodičnoj radnji
Bilalova radnja je svedočanstvo o vremenu koje prolazi, ali i o nepromenljivim vrednostima. Svaka tkanina koju prodaje nosi sa sobom priču o mestu odakle potiče, o ljudima koji su je napravili, i o kulturi koju prenosi. U svetu gde su mnoge stvari prolazne, Bilal čuva plamen tradicije, povezujući prošlost i budućnost kroz umetnost tkanja.
Pravoslavni vernici danas slave Svetog mučenika Bonifatija po starom kalendaru, dok se po novom liturgijski obeležava Obrezanje Gospodnje. Katolici slave blagdan Marije Bogorodice, a Jevreji i muslimani ovaj dan provode u redovnim molitvama.
Poglavar SPC u svom obraćanju istakao primer mirenja braće nad moštima Svetog Simeona i podsetio da kroz duhovno nasleđe našeg prosvetitelja narod može pronaći put u složenim civilizacijskim i istorijskim iskušenjima.
Predanje kaže da je Sveti Bonifacije na Badnje veče posekao Hrast groma, pod kojim su pagani prinosili ljudske žrtve, što je zauvek promenilo tok jedne stare tradicije.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
U svojim kamenim blokovima ova drevna svetinja čuva molitve i nade vernika iz judaizma, hrišćanstva i islama, svedočeći o neprekidnoj duhovnoj povezanosti koja premošćuje vreme i prostor.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Tokom istorijskog obraćanja u Knesetu, američki predsednik javno je govorio o Ivankinoj odluci da promeni veru, povezujući porodičnu priču sa političkim savezom između SAD i Izraela.
Oboje su živeli u nevinosti sve dok Eva nije podlegla iskušenju zlog zmijskog zavodnika i okusila zabranjeni plod, a zatim joj se pridružio i Adam. Tada su spoznali svoju nagost i prekrili se smokvinim lišćem.
Predanje kaže da je Sveti Bonifacije na Badnje veče posekao Hrast groma, pod kojim su pagani prinosili ljudske žrtve, što je zauvek promenilo tok jedne stare tradicije.
U katoličkoj tradiciji 31. decembar nosi više od odbrojavanja sekundi do Nove godine - nosi priču o Svetom Silvestru koji je oblikovao veru, odnos Crkve i vlasti i sudbinu Rimskog carstva
Poruka iz sure El-Asr, izdvojena za 30. decembar u knjizi „Kuran – 365 odabranih ajeta za svakodnevno čitanje“, podseća kako vera, dobra dela, istina i strpljenje mogu promeniti tok naših izbora.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
U katoličkoj tradiciji 31. decembar nosi više od odbrojavanja sekundi do Nove godine - nosi priču o Svetom Silvestru koji je oblikovao veru, odnos Crkve i vlasti i sudbinu Rimskog carstva
Pitanje koje svake zime deli vernike dobija jasan odgovor sveštenika koji, bez popuštanja veri ali i bez straha od radosti, objašnjava gde je prava granica.