Duhovna riznica 13.08.2024 | 23:37

ZID PLAČA U JERUSALIMU SPAJA TRI VERE: Mesto molitve na kom se dodiruju nebo i zemlja

Izvor: Religija
Autor: Saša Tošić
ZID PLAČA U JERUSALIMU SPAJA TRI VERE: Mesto molitve na kom se dodiruju nebo i zemlja
Marco Brivio / imageBROKER / Profimedia

U svojim kamenim blokovima ova drevna svetinja čuva molitve i nade vernika iz judaizma, hrišćanstva i islama, svedočeći o neprekidnoj duhovnoj povezanosti koja premošćuje vreme i prostor.

U srcu starog Jerusalima, između kamenih ulica i drevnih zdanja, uzdiže se vekovna svetinja značajna za judаizam, hrišćanstvo i islam. Zid plača, kako ga najčešće nazivaju hrišćani, za Jevreje je poznat kao Zapadni zid, dok ga u islamu nazivaju Burakov zid. Ovo mesto ne samo da svedoči o višemilenijskoj istoriji već i o dubokoj duhovnoj povezanosti koja se proteže kroz tri religije poput zlatne niti koja vezuje nebo i zemlju.

Christian Offenberg / imageBROKER / Profimedia
 

Kroz uske ulice starog Jerusalima, gde se prošlost i sadašnjost neprekidno susreću, uzdiže se ovaj svetionik vere - zid, preostali deo velikog Drugog hrama, sagrađenog u doba kralja Iroda, koji nosi u sebi vekove istorije, duhovne borbe, tuge i nade. Njegovo kamenje, čvrsto uklesano u zemlju, svedoči kako su mnogi dolazili ovde, klečeći pred Bogom, tražeći utehu i milost.

Za Jevreje Zapadni zid je najdublji izraz njihove vere i veze sa Bogom. To je mesto gde su vekovima oplakivali uništenje Hrama i izražavali nadu u njegovu obnovu. Zid nije samo deo prošlosti, već živi simbol vere u budućnost, mesto gde se suze pretaču u molitve, a molitve u nadu. Svaki kamen nosi priču o upornoj veri, o istrajnosti naroda da ostane povezan sa svojim Stvoriteljem, čak i u najtežim trenucima.

Schoening / imageBROKER / Profimedia
U judeizmu se najčešće koristi naziv Zapadni zid, u hrišćanstvu Zid plača, a u islamu Burakov zid

U hrišćanskoj tradiciji Jerusalim je mesto susreta Boga i čoveka, a Zid plača deo tog svetog mozaika. Hrišćanski hodočasnici dolaze ovde, videći u Zidu mesto gde se prošlost Hristovog života u Jerusalimu prepliće sa njihovim molitvama i nadom za budućnost. Zid je za njih simbol susreta, mesto gde molitve dopiru do neba, gde se vera obnavlja u tišini kamenih blokova.

Za muslimane Zid plača je deo šireg kompleksa Haram el Šarif, svetog mesta gde se nalaze Kupola na Steni i El Aksa džamija. Prema islamskom predanju, prorok Muhamed je tokom svog noćnog putovanja privezao svoje mitsko biće Burak uz ovaj zid pre nego što se uzdigao na nebo. Iako Zid nema isti centralni značaj kao u judaizmu, on je deo svetog pejzaža Jerusalima, mesto gde se nebo i zemlja susreću u svetosti.

Cosmo Condina / robertharding / Profimedia
Vernici dolaze na Zid plača da bi među kamene pukotine ostavili svoje molitvene želje na malim ceduljicama

Mnogi vernici, bez obzira na veru, dolaze na Zid plača da bi ostavili svoje molitvene želje na malim ceduljicama, pažljivo ih smestivši među kamene pukotine. Ove ceduljice nose molitve za zdravlje, sreću, oproštaj i mir. Svaka ceduljica je poput suze, delić duše koji ostaje u Zidu, moleći se da pronađe put do nebeskog trona.

Zid plača nije samo kamenje, već mesto susreta između prošlosti i budućnosti, između ljudi i Boga. On nosi u sebi vekove istorije, molitvi i vere, povezujući tri velike religije u zajedničkoj čežnji za duhovnim jedinstvom. Zid ostaje svedok ljudske nade i potrebe za božanskim, mesto gde su duše pronašle utehu, a molitve put do neba.