ON JE BIO JEDAN OD NAJUČENIJIH SVETITELJA: Sutra je Sveti Grigorije Bogoslov
Iako je celog života bio slabog zdravlja, ipak je doživeo osamdesetu godinu.
U svojim kamenim blokovima ova drevna svetinja čuva molitve i nade vernika iz judaizma, hrišćanstva i islama, svedočeći o neprekidnoj duhovnoj povezanosti koja premošćuje vreme i prostor.
U srcu starog Jerusalima, između kamenih ulica i drevnih zdanja, uzdiže se vekovna svetinja značajna za judаizam, hrišćanstvo i islam. Zid plača, kako ga najčešće nazivaju hrišćani, za Jevreje je poznat kao Zapadni zid, dok ga u islamu nazivaju Burakov zid. Ovo mesto ne samo da svedoči o višemilenijskoj istoriji već i o dubokoj duhovnoj povezanosti koja se proteže kroz tri religije poput zlatne niti koja vezuje nebo i zemlju.
Kroz uske ulice starog Jerusalima, gde se prošlost i sadašnjost neprekidno susreću, uzdiže se ovaj svetionik vere - zid, preostali deo velikog Drugog hrama, sagrađenog u doba kralja Iroda, koji nosi u sebi vekove istorije, duhovne borbe, tuge i nade. Njegovo kamenje, čvrsto uklesano u zemlju, svedoči kako su mnogi dolazili ovde, klečeći pred Bogom, tražeći utehu i milost.
Za Jevreje Zapadni zid je najdublji izraz njihove vere i veze sa Bogom. To je mesto gde su vekovima oplakivali uništenje Hrama i izražavali nadu u njegovu obnovu. Zid nije samo deo prošlosti, već živi simbol vere u budućnost, mesto gde se suze pretaču u molitve, a molitve u nadu. Svaki kamen nosi priču o upornoj veri, o istrajnosti naroda da ostane povezan sa svojim Stvoriteljem, čak i u najtežim trenucima.
U hrišćanskoj tradiciji Jerusalim je mesto susreta Boga i čoveka, a Zid plača deo tog svetog mozaika. Hrišćanski hodočasnici dolaze ovde, videći u Zidu mesto gde se prošlost Hristovog života u Jerusalimu prepliće sa njihovim molitvama i nadom za budućnost. Zid je za njih simbol susreta, mesto gde molitve dopiru do neba, gde se vera obnavlja u tišini kamenih blokova.
Za muslimane Zid plača je deo šireg kompleksa Haram el Šarif, svetog mesta gde se nalaze Kupola na Steni i El Aksa džamija. Prema islamskom predanju, prorok Muhamed je tokom svog noćnog putovanja privezao svoje mitsko biće Burak uz ovaj zid pre nego što se uzdigao na nebo. Iako Zid nema isti centralni značaj kao u judaizmu, on je deo svetog pejzaža Jerusalima, mesto gde se nebo i zemlja susreću u svetosti.
Mnogi vernici, bez obzira na veru, dolaze na Zid plača da bi ostavili svoje molitvene želje na malim ceduljicama, pažljivo ih smestivši među kamene pukotine. Ove ceduljice nose molitve za zdravlje, sreću, oproštaj i mir. Svaka ceduljica je poput suze, delić duše koji ostaje u Zidu, moleći se da pronađe put do nebeskog trona.
Zid plača nije samo kamenje, već mesto susreta između prošlosti i budućnosti, između ljudi i Boga. On nosi u sebi vekove istorije, molitvi i vere, povezujući tri velike religije u zajedničkoj čežnji za duhovnim jedinstvom. Zid ostaje svedok ljudske nade i potrebe za božanskim, mesto gde su duše pronašle utehu, a molitve put do neba.



Dok švajcarske vlasti nastavljaju istragu i proces identifikacije poginulih, patrijarh Rumunije je pozvao na molitvu, podsećajući na snagu hrišćanske vere u trenucima najveće boli.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Oboje su živeli u nevinosti sve dok Eva nije podlegla iskušenju zlog zmijskog zavodnika i okusila zabranjeni plod, a zatim joj se pridružio i Adam. Tada su spoznali svoju nagost i prekrili se smokvinim lišćem.
Za takve trenutke donosimo nekoliko kratkih molitvi.
Potpuno je nemoguće da oni koji žive vrlinski nemaju mnogo neprijatelja, isticao je svetitelj.
Sveti oci često ističu da je vezivanje za snove duhovno opasno, jer može voditi u prelest
Parasto se može služiti u hramu, na grobu, ali i u domu porodice, u zavisnosti od okolnosti i mogućnosti vernika.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za petak Sedmice bludnog sina otkriva da se daleko od očiju drugih, u srcu, rađa ono što može pokvariti reči i dela.
Dekan Bogoslovskog fakulteta u Foči upozorava da je reč o smišljenom potezu koji prevazilazi administraciju i zadire u samu suštinu vere i identiteta.
Bez znanja bratstva prepisani groblje i temelji crkve, dok se zemljište nadomak manastira prodaje za izgradnju hotela i motela.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnu Kseniju Petrogradsku po starom i Svetog Fotija Velikog po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetog Pavla Mikija i drugove mučenike, dok u judaizmu i islamu danas nema velikog verskog praznika.
Reči pustinjaka iz 6. veka nude jednostavan odgovor na pitanje zašto nemir opstaje i kako se prekida bez borbe sa samim sobom.
Odluka gradske vlasti i Mitropolije otvorila je put ka izgradnji crkve posvećene Ostroškom Čudotvorcu, kao trajnom mestu sabiranja i nade u Podgorici.