ČUDESNO ISCELJENJE DETETA U EGIPTU! Poznati hodža posle ovoga prešao u hrišćanstvo
Iako su neki pokušali da pripišu čudo Svetom Đorđu, kome se i muslimani mole, hodža je bio uveren da je snaga krsta izlečila njegovu ćerku.
Muslimani širom sveta ritualno žrtvuju različite životinje. Tradicionalno je taj čin obavezan ako osoba poseduje bogatstvo koje nadilazi njene potrebe.
Veruje se da je prorok Ibrahim usnio san koji je doživeo kao poruku od Alaha. Alah je od njega tražio da žrtvuje sina Ismaila kao čin pokornosti.
Kad je to preneo sinu, Ismail je prihvatio sudbinu i tražio od oca da posluša zapovest.
Dok se Ibrahim spremao da ubije sina, Alah ga je zaustavio i dao mu ovna da ga žrtvuje umesto njega.
Muslimani širom sveta ritualno žrtvuju različite životinje. Tradicionalno je taj čin obavezan ako osoba poseduje bogatstvo koje nadilazi njene potrebe.

Istorija islama ima mnogo toga zajedničkog sa judaizmom i hrišćanstvom.
Jevrejska sveti tekstovi navode razna žrtvovanja, svako sa određenim vremenom i mestom, kaže rabin Geri Somers, šef akademske službe na koledžu Leo Bek u Velikoj Britaniji.
- Danas ne sprovodimo te žrtve zato što hram u kom su se rituali odvijali više ne postoji. Umesto toga, mi se prisećamo žrtava kroz molitve - kaže.
Rabin doktor Bredli Šavit Artson je potpredsednik Američkog jevrejskog univerziteta i predsedavajući Ziglerove škole rabinskih studija.
- Uništenjem Drugog hrama od Rimljana, žrtvovanje životinja više nije bilo dozvoljeno u judaizmu. Mnogi veruju da je ono sada trajno zabranjeno, dok drugi veruju da će posle dolaska Mesije ono biti vraćeno - objašnjava on.
Hram se odnosi na Hramsku goru, gde se trenutno nalazi džamija Al Aksa, u Starom gradu Jerusalimu.
Jevreji se mole ponovnoj izgradnji hrama, verujući da jednom kad on bude bio podignut, mogu da se vrate praksi žrtvovanja životinja.
I dok većina Jevreja ne praktikuje žrtvovanje životinja zbog odsustva hrama, neke grupe u Jerusalimu, poput Samarićana, i dalje podnose žrtve tokom Pashe.
Drugi doniraju ekvivalentne troškove žrtvovanju životinje.
Bilo da je ovca, bivo, krava ili koza, žrtvovana životinja mora da bude verski prihvatljiva ili „košer".
Doktor Artson pojašnjava:
- Samo košer životinje su dozvoljene za klanje, od kojih se neke spaljuju na oltaru, neke se daju porodicama sveštenika, a neke jedu slavljenici sami i njihove porodice.
Iako direktna žrtvovanja nisu česta, upražnjavanje mesa ostaje ključno za mnoge praznike.
Jevrejski rituali za žrtvovanje životinja variraju u skladu sa svrhom žrtvovanja.
Ranije su tri hodočasna praznika u judaizmu - Pesah (Pasha), Šavout (Praznik sedmica) i Sukot (Praznik šatora) - bila značajna kao događaji sa žrtvovanjem životinja.
Rabin Geri Somers, šef akademske službe na koledžu Leo Bek u Velikoj Britaniji, objašnjava da su i drugi praznici kao što su Roš hašana (jevrejska Nova godina) i Jom kipur (Dan pokajanja) obuhvatali žrtvovanje životinja.
Priča o žrtvovanju proroka Abrahama pojavljuje se i u jevrejskim svetim tekstovima.
Međutim, zapovest da se izvrši žrtvovanje životinje došla je kasnije i bila je neznatno drugačija za Jevreje.
Hrišćanstvo ima korene u judaizmu, a jevrejski sveti tekstovi imaju mnogo toga zajedničkog sa Starim zavetom iz Biblije.
- Knjige iz Starog zaveta, naročito Levitska 17 i Ponovljeni zakoni, detaljno opisuju kako treba sprovoditi žrtvovanje životinja - obično ujutro i uveče, i tokom raznih praznika - kaže doktor Prošanto T. Rebeiro, pastor katoličke crkve Kafrul u Daki.
U to vreme, životinjske žrtve su se prinosile u nadi da će se dobiti pokajanje i oproštaj za negativne pojave. Ali ta praksa se više ne sprovodi u okviru verskih običaja zato što se smrt Isusa Hrista doživljava kao najveća žrtva.
Isus se u hrišćanstvu smatra „jagnjem Božjim". Iako ne postoje verske odredbe za žrtvu, u mnogim slučajevima „ako neko nešto obeća Bogu, žrtvovanje životinja se sprovodi na drugačiji način".
Pored jevrejske veze, nije postojala tradicija žrtvovanja životinja u hrišćanstvu u ime Tvorca, naglašava doktor Rebeiro. Međutim, ne postoji ograničenje u upražnjavanju mesa.
U mnogim zemljama, tradicija je jesti jagnje tokom jevrejskog praznika Pasha, a Rebeiro napominje da je tokom njegovog boravka u Italiji, jedenje jagnjeta pre Uskrsa bilo praktično obavezno.
Međutim, u hrišćanstvu ne postoji običaj Kurbana - jevrejske tradicije žrtvovanja životinje u verske svrhe, piše BBC.
Iako su neki pokušali da pripišu čudo Svetom Đorđu, kome se i muslimani mole, hodža je bio uveren da je snaga krsta izlečila njegovu ćerku. Njegove mudrosti su neprolazne i siguran putokaz ka spasenju i očuvanju našeg tela i duše od raznih stradanja. Priča o bludnom sinu, poznata i kao priča o izgubljenom sinu, jedna je od najpoznatijih Isusovih priča i govori o mlađem sinu koji od oca uzima svoj deo imanja i onda ga gubi zbog rasipnog života. Nisu sva iskušenja ista po karakteru. Neka nailaze na ljude podvižnike, druga na bestidne ljude…, govorio je Sveti Isak Sirin.

Hrišćanstvo

ČUDESNO ISCELJENJE DETETA U EGIPTU! Poznati hodža posle ovoga prešao u hrišćanstvo
OVE REČI SVETOG JUSTINA ĆELIJSKOG BUDE IZ STANJA RAVNODUŠNOSTI! Snažna poruka svetitelja: Braćo i ljudi, trgnite se
DANAS JE POČELA SEDMICA BLUDNOG SINA, KOJI JE DOSTOJEVSKOM PROMENIO ŽIVOT: Kako je čuveni pisac od Bogoborca osuđenog na smrt postao predani hrišćanin
SVETI ISAK SIRIN: "Iskušenja bestidnika"!
Studija pod nazivom Globalna verska slika, objavljena u ponedeljak 9. juna, drugo je izdanje ovog demografskog izveštaja o religijama, koje "Pew Research Center" sprovodi od 2010. godine.
Vlasnik ove zgrade dobio je viziju da izgradi kuću molitve za sve narode sa sedam spratova, pri čemu svaki sprat priča posebnu priču i ima svoju simboliku.
U starom kvartu svetog grada, ovaj zanatlija održava porodičnu tradiciju u svojoj radnji, gde se naizgled neprimetni materijali pretvaraju u priče o veri, istoriji i kulturi tri religije.
U svojim kamenim blokovima ova drevna svetinja čuva molitve i nade vernika iz judaizma, hrišćanstva i islama, svedočeći o neprekidnoj duhovnoj povezanosti koja premošćuje vreme i prostor.
Dete još pre rođenja, prema predanju, nosi pečat duhovnog stanja onih koji ga donose na svet.
Priča o mučeničkom kraju jednog vladara, o spletkama velmoža, izdaji Dušana i o netljenim moštima koje i danas privlače vernike iz celog sveta.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u svojoj besedi za 25. ponedeljak po Duhovima govori o univerzalnoj snazi ljubavi i pomirenju koja gradi novog čoveka u Crkvi Božjoj, nadilazeći granice naroda, vere i običaja.
Dirljiva priča optinskog starca o oficiru koji je preživeo metak koji je probio odelo, ali nije oštetio papirić sa psalmom i ikonu Svetog Nikolaja.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u svojoj besedi za 25. ponedeljak po Duhovima govori o univerzalnoj snazi ljubavi i pomirenju koja gradi novog čoveka u Crkvi Božjoj, nadilazeći granice naroda, vere i običaja.
Dirljiva priča optinskog starca o oficiru koji je preživeo metak koji je probio odelo, ali nije oštetio papirić sa psalmom i ikonu Svetog Nikolaja.
Ajeti 57:9-10 inspirišu islamske vernike da razumeju snagu svojih dela i kako materijalna sredstva i lična hrabrost grade trajni pečat u životima drugih.