ČUDESNO ISCELJENJE DETETA U EGIPTU! Poznati hodža posle ovoga prešao u hrišćanstvo
Iako su neki pokušali da pripišu čudo Svetom Đorđu, kome se i muslimani mole, hodža je bio uveren da je snaga krsta izlečila njegovu ćerku.
Muslimani širom sveta ritualno žrtvuju različite životinje. Tradicionalno je taj čin obavezan ako osoba poseduje bogatstvo koje nadilazi njene potrebe.
Veruje se da je prorok Ibrahim usnio san koji je doživeo kao poruku od Alaha. Alah je od njega tražio da žrtvuje sina Ismaila kao čin pokornosti.
Kad je to preneo sinu, Ismail je prihvatio sudbinu i tražio od oca da posluša zapovest.
Dok se Ibrahim spremao da ubije sina, Alah ga je zaustavio i dao mu ovna da ga žrtvuje umesto njega.
Muslimani širom sveta ritualno žrtvuju različite životinje. Tradicionalno je taj čin obavezan ako osoba poseduje bogatstvo koje nadilazi njene potrebe.

Istorija islama ima mnogo toga zajedničkog sa judaizmom i hrišćanstvom.
Jevrejska sveti tekstovi navode razna žrtvovanja, svako sa određenim vremenom i mestom, kaže rabin Geri Somers, šef akademske službe na koledžu Leo Bek u Velikoj Britaniji.
- Danas ne sprovodimo te žrtve zato što hram u kom su se rituali odvijali više ne postoji. Umesto toga, mi se prisećamo žrtava kroz molitve - kaže.
Rabin doktor Bredli Šavit Artson je potpredsednik Američkog jevrejskog univerziteta i predsedavajući Ziglerove škole rabinskih studija.
- Uništenjem Drugog hrama od Rimljana, žrtvovanje životinja više nije bilo dozvoljeno u judaizmu. Mnogi veruju da je ono sada trajno zabranjeno, dok drugi veruju da će posle dolaska Mesije ono biti vraćeno - objašnjava on.
Hram se odnosi na Hramsku goru, gde se trenutno nalazi džamija Al Aksa, u Starom gradu Jerusalimu.
Jevreji se mole ponovnoj izgradnji hrama, verujući da jednom kad on bude bio podignut, mogu da se vrate praksi žrtvovanja životinja.
I dok većina Jevreja ne praktikuje žrtvovanje životinja zbog odsustva hrama, neke grupe u Jerusalimu, poput Samarićana, i dalje podnose žrtve tokom Pashe.
Drugi doniraju ekvivalentne troškove žrtvovanju životinje.
Bilo da je ovca, bivo, krava ili koza, žrtvovana životinja mora da bude verski prihvatljiva ili „košer".
Doktor Artson pojašnjava:
- Samo košer životinje su dozvoljene za klanje, od kojih se neke spaljuju na oltaru, neke se daju porodicama sveštenika, a neke jedu slavljenici sami i njihove porodice.
Iako direktna žrtvovanja nisu česta, upražnjavanje mesa ostaje ključno za mnoge praznike.
Jevrejski rituali za žrtvovanje životinja variraju u skladu sa svrhom žrtvovanja.
Ranije su tri hodočasna praznika u judaizmu - Pesah (Pasha), Šavout (Praznik sedmica) i Sukot (Praznik šatora) - bila značajna kao događaji sa žrtvovanjem životinja.
Rabin Geri Somers, šef akademske službe na koledžu Leo Bek u Velikoj Britaniji, objašnjava da su i drugi praznici kao što su Roš hašana (jevrejska Nova godina) i Jom kipur (Dan pokajanja) obuhvatali žrtvovanje životinja.
Priča o žrtvovanju proroka Abrahama pojavljuje se i u jevrejskim svetim tekstovima.
Međutim, zapovest da se izvrši žrtvovanje životinje došla je kasnije i bila je neznatno drugačija za Jevreje.
Hrišćanstvo ima korene u judaizmu, a jevrejski sveti tekstovi imaju mnogo toga zajedničkog sa Starim zavetom iz Biblije.
- Knjige iz Starog zaveta, naročito Levitska 17 i Ponovljeni zakoni, detaljno opisuju kako treba sprovoditi žrtvovanje životinja - obično ujutro i uveče, i tokom raznih praznika - kaže doktor Prošanto T. Rebeiro, pastor katoličke crkve Kafrul u Daki.
U to vreme, životinjske žrtve su se prinosile u nadi da će se dobiti pokajanje i oproštaj za negativne pojave. Ali ta praksa se više ne sprovodi u okviru verskih običaja zato što se smrt Isusa Hrista doživljava kao najveća žrtva.
Isus se u hrišćanstvu smatra „jagnjem Božjim". Iako ne postoje verske odredbe za žrtvu, u mnogim slučajevima „ako neko nešto obeća Bogu, žrtvovanje životinja se sprovodi na drugačiji način".
Pored jevrejske veze, nije postojala tradicija žrtvovanja životinja u hrišćanstvu u ime Tvorca, naglašava doktor Rebeiro. Međutim, ne postoji ograničenje u upražnjavanju mesa.
U mnogim zemljama, tradicija je jesti jagnje tokom jevrejskog praznika Pasha, a Rebeiro napominje da je tokom njegovog boravka u Italiji, jedenje jagnjeta pre Uskrsa bilo praktično obavezno.
Međutim, u hrišćanstvu ne postoji običaj Kurbana - jevrejske tradicije žrtvovanja životinje u verske svrhe, piše BBC.
Iako su neki pokušali da pripišu čudo Svetom Đorđu, kome se i muslimani mole, hodža je bio uveren da je snaga krsta izlečila njegovu ćerku. Njegove mudrosti su neprolazne i siguran putokaz ka spasenju i očuvanju našeg tela i duše od raznih stradanja. Priča o bludnom sinu, poznata i kao priča o izgubljenom sinu, jedna je od najpoznatijih Isusovih priča i govori o mlađem sinu koji od oca uzima svoj deo imanja i onda ga gubi zbog rasipnog života. Nisu sva iskušenja ista po karakteru. Neka nailaze na ljude podvižnike, druga na bestidne ljude…, govorio je Sveti Isak Sirin.

Hrišćanstvo

ČUDESNO ISCELJENJE DETETA U EGIPTU! Poznati hodža posle ovoga prešao u hrišćanstvo
OVE REČI SVETOG JUSTINA ĆELIJSKOG BUDE IZ STANJA RAVNODUŠNOSTI! Snažna poruka svetitelja: Braćo i ljudi, trgnite se
DANAS JE POČELA SEDMICA BLUDNOG SINA, KOJI JE DOSTOJEVSKOM PROMENIO ŽIVOT: Kako je čuveni pisac od Bogoborca osuđenog na smrt postao predani hrišćanin
SVETI ISAK SIRIN: "Iskušenja bestidnika"!
Studija pod nazivom Globalna verska slika, objavljena u ponedeljak 9. juna, drugo je izdanje ovog demografskog izveštaja o religijama, koje "Pew Research Center" sprovodi od 2010. godine.
Vlasnik ove zgrade dobio je viziju da izgradi kuću molitve za sve narode sa sedam spratova, pri čemu svaki sprat priča posebnu priču i ima svoju simboliku.
U starom kvartu svetog grada, ovaj zanatlija održava porodičnu tradiciju u svojoj radnji, gde se naizgled neprimetni materijali pretvaraju u priče o veri, istoriji i kulturi tri religije.
U svojim kamenim blokovima ova drevna svetinja čuva molitve i nade vernika iz judaizma, hrišćanstva i islama, svedočeći o neprekidnoj duhovnoj povezanosti koja premošćuje vreme i prostor.
Netaknuta priroda i isposnica Svetog Zosima nalaze se u jedinstvenoj celini koja sada dobija i dodatnu međunarodnu važnost.
Govoreći o ženi uhvaćenoj u preljubi, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava koliko je lako osuditi, a koliko teško zaviriti u sopstvenu savest – i zašto Bog ne presuđuje kao ljudi.
Pouka ave Doroteja otkriva zašto uzdržanje od hrane nema snagu ako jezik osuđuje, pogled luta, a dela ostaju bez kontrole i kako bez unutrašnje discipline nema istinskog podviga.
Pouka čuvara kivota Svetog Vasilija Ostroškog slikovito pokazuje zašto selektivni post vodi duhovnom “utapanju” i podseća da vera zahteva doslednost od početka do kraja.
U bolnici u Bostonu, pred prognozom bez nade, roditelji su izabrali molitvu umesto očaja, a ono što je usledilo promenilo je pogled jednog racionalnog naučnika na granice medicine, vere i onoga što nazivamo nemogućim.
U trenutku očaja mislila je da je ostala sama, a onda je saznala da je patrijarh intervenisao kod Boga, a ne kod ljudi.
U selu Vasta crkva iz 12. veka odoleva vremenu i ljudskim rukama, dok njeni listovi i grane stvaraju neponovljiv spoj vere, prirode i istorije.
Dekan Bogoslovskog fakulteta u Foči upozorava da je reč o smišljenom potezu koji prevazilazi administraciju i zadire u samu suštinu vere i identiteta.
Ovaj sveti period traje sedam nedelja i predstavlja vreme duhovne pripreme, pokajanja, molitve i uzdržanja, kako bi vernici dostojno dočekali praznik nad praznicima - Vaskrs.
Od prvog dana posta do Strastne nedelje, vodič kroz bogosluženja, duhovne vežbe, ispovest, pričešće i svakodnevne navike koje pomažu da se pripremite za praznik Vaskrsenja Hristovog.
Uzdržanje od mrsne hrane samo je spoljašnji, vidljivi deo podviga, dok je njegov dublji smisao unutrašnja borba sa sobom, svojim slabostima i strastima.