ČUDESNO ISCELJENJE DETETA U EGIPTU! Poznati hodža posle ovoga prešao u hrišćanstvo
Iako su neki pokušali da pripišu čudo Svetom Đorđu, kome se i muslimani mole, hodža je bio uveren da je snaga krsta izlečila njegovu ćerku.
Muslimani širom sveta ritualno žrtvuju različite životinje. Tradicionalno je taj čin obavezan ako osoba poseduje bogatstvo koje nadilazi njene potrebe.
Veruje se da je prorok Ibrahim usnio san koji je doživeo kao poruku od Alaha. Alah je od njega tražio da žrtvuje sina Ismaila kao čin pokornosti.
Kad je to preneo sinu, Ismail je prihvatio sudbinu i tražio od oca da posluša zapovest.
Dok se Ibrahim spremao da ubije sina, Alah ga je zaustavio i dao mu ovna da ga žrtvuje umesto njega.
Muslimani širom sveta ritualno žrtvuju različite životinje. Tradicionalno je taj čin obavezan ako osoba poseduje bogatstvo koje nadilazi njene potrebe.

Istorija islama ima mnogo toga zajedničkog sa judaizmom i hrišćanstvom.
Jevrejska sveti tekstovi navode razna žrtvovanja, svako sa određenim vremenom i mestom, kaže rabin Geri Somers, šef akademske službe na koledžu Leo Bek u Velikoj Britaniji.
- Danas ne sprovodimo te žrtve zato što hram u kom su se rituali odvijali više ne postoji. Umesto toga, mi se prisećamo žrtava kroz molitve - kaže.
Rabin doktor Bredli Šavit Artson je potpredsednik Američkog jevrejskog univerziteta i predsedavajući Ziglerove škole rabinskih studija.
- Uništenjem Drugog hrama od Rimljana, žrtvovanje životinja više nije bilo dozvoljeno u judaizmu. Mnogi veruju da je ono sada trajno zabranjeno, dok drugi veruju da će posle dolaska Mesije ono biti vraćeno - objašnjava on.
Hram se odnosi na Hramsku goru, gde se trenutno nalazi džamija Al Aksa, u Starom gradu Jerusalimu.
Jevreji se mole ponovnoj izgradnji hrama, verujući da jednom kad on bude bio podignut, mogu da se vrate praksi žrtvovanja životinja.
I dok većina Jevreja ne praktikuje žrtvovanje životinja zbog odsustva hrama, neke grupe u Jerusalimu, poput Samarićana, i dalje podnose žrtve tokom Pashe.
Drugi doniraju ekvivalentne troškove žrtvovanju životinje.
Bilo da je ovca, bivo, krava ili koza, žrtvovana životinja mora da bude verski prihvatljiva ili „košer".
Doktor Artson pojašnjava:
- Samo košer životinje su dozvoljene za klanje, od kojih se neke spaljuju na oltaru, neke se daju porodicama sveštenika, a neke jedu slavljenici sami i njihove porodice.
Iako direktna žrtvovanja nisu česta, upražnjavanje mesa ostaje ključno za mnoge praznike.
Jevrejski rituali za žrtvovanje životinja variraju u skladu sa svrhom žrtvovanja.
Ranije su tri hodočasna praznika u judaizmu - Pesah (Pasha), Šavout (Praznik sedmica) i Sukot (Praznik šatora) - bila značajna kao događaji sa žrtvovanjem životinja.
Rabin Geri Somers, šef akademske službe na koledžu Leo Bek u Velikoj Britaniji, objašnjava da su i drugi praznici kao što su Roš hašana (jevrejska Nova godina) i Jom kipur (Dan pokajanja) obuhvatali žrtvovanje životinja.
Priča o žrtvovanju proroka Abrahama pojavljuje se i u jevrejskim svetim tekstovima.
Međutim, zapovest da se izvrši žrtvovanje životinje došla je kasnije i bila je neznatno drugačija za Jevreje.
Hrišćanstvo ima korene u judaizmu, a jevrejski sveti tekstovi imaju mnogo toga zajedničkog sa Starim zavetom iz Biblije.
- Knjige iz Starog zaveta, naročito Levitska 17 i Ponovljeni zakoni, detaljno opisuju kako treba sprovoditi žrtvovanje životinja - obično ujutro i uveče, i tokom raznih praznika - kaže doktor Prošanto T. Rebeiro, pastor katoličke crkve Kafrul u Daki.
U to vreme, životinjske žrtve su se prinosile u nadi da će se dobiti pokajanje i oproštaj za negativne pojave. Ali ta praksa se više ne sprovodi u okviru verskih običaja zato što se smrt Isusa Hrista doživljava kao najveća žrtva.
Isus se u hrišćanstvu smatra „jagnjem Božjim". Iako ne postoje verske odredbe za žrtvu, u mnogim slučajevima „ako neko nešto obeća Bogu, žrtvovanje životinja se sprovodi na drugačiji način".
Pored jevrejske veze, nije postojala tradicija žrtvovanja životinja u hrišćanstvu u ime Tvorca, naglašava doktor Rebeiro. Međutim, ne postoji ograničenje u upražnjavanju mesa.
U mnogim zemljama, tradicija je jesti jagnje tokom jevrejskog praznika Pasha, a Rebeiro napominje da je tokom njegovog boravka u Italiji, jedenje jagnjeta pre Uskrsa bilo praktično obavezno.
Međutim, u hrišćanstvu ne postoji običaj Kurbana - jevrejske tradicije žrtvovanja životinje u verske svrhe, piše BBC.
Iako su neki pokušali da pripišu čudo Svetom Đorđu, kome se i muslimani mole, hodža je bio uveren da je snaga krsta izlečila njegovu ćerku. Njegove mudrosti su neprolazne i siguran putokaz ka spasenju i očuvanju našeg tela i duše od raznih stradanja. Priča o bludnom sinu, poznata i kao priča o izgubljenom sinu, jedna je od najpoznatijih Isusovih priča i govori o mlađem sinu koji od oca uzima svoj deo imanja i onda ga gubi zbog rasipnog života. Nisu sva iskušenja ista po karakteru. Neka nailaze na ljude podvižnike, druga na bestidne ljude…, govorio je Sveti Isak Sirin.

Hrišćanstvo

ČUDESNO ISCELJENJE DETETA U EGIPTU! Poznati hodža posle ovoga prešao u hrišćanstvo
OVE REČI SVETOG JUSTINA ĆELIJSKOG BUDE IZ STANJA RAVNODUŠNOSTI! Snažna poruka svetitelja: Braćo i ljudi, trgnite se
DANAS JE POČELA SEDMICA BLUDNOG SINA, KOJI JE DOSTOJEVSKOM PROMENIO ŽIVOT: Kako je čuveni pisac od Bogoborca osuđenog na smrt postao predani hrišćanin
SVETI ISAK SIRIN: "Iskušenja bestidnika"!
Studija pod nazivom Globalna verska slika, objavljena u ponedeljak 9. juna, drugo je izdanje ovog demografskog izveštaja o religijama, koje "Pew Research Center" sprovodi od 2010. godine.
Vlasnik ove zgrade dobio je viziju da izgradi kuću molitve za sve narode sa sedam spratova, pri čemu svaki sprat priča posebnu priču i ima svoju simboliku.
U starom kvartu svetog grada, ovaj zanatlija održava porodičnu tradiciju u svojoj radnji, gde se naizgled neprimetni materijali pretvaraju u priče o veri, istoriji i kulturi tri religije.
U svojim kamenim blokovima ova drevna svetinja čuva molitve i nade vernika iz judaizma, hrišćanstva i islama, svedočeći o neprekidnoj duhovnoj povezanosti koja premošćuje vreme i prostor.
Dok se kumovi sve češće biraju po interesu i trenutnoj koristi, poruka blaženopočivšeg patrijarha Pavla vraća pažnju na ono što se ne vidi na prvi pogled.
Isti svetitelj, različiti praznici: Šta Crkva zapravo obeležava na „zimske“ i „letnje“ datume
Veliki pravoslavni duhovnik upozoravao je da najveća opasnost ne dolazi od tuđe osude, već od trenutka kada čovek počne da utišava istinu u sebi zarad prihvatanja okoline.
Društvene mreže i viralne objave sve češće određuju šta "sme", a šta "ne sme" da se radi na praznike, stvarajući nova pravila koja se predstavljaju kao tradicija.
Otvarajući predavanje igumana Jefrema, patrijarh srpski saopštio blagu vest da se boravak Časnog pojasa produžava zbog velikog broja vernika koji danima pristižu iz cele Srbije i regiona.
Od ranog jutra kolone vernika slivale su se ka tumanskoj svetinji na presvlačenje moštiju Svetog Zosima, dok je posle liturgije ogromna litija krenula kroz šumu ka isposnici svetitelja.
Od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save slivala se nepregledna reka vernog naroda, dok je jedna od najvećih svetinja pravoslavlja prvi put posle više vekova proneta ulicama prestonice.
Čudotvorni pojas svečano je dočekan u porti Vaznesenjske crkve u Beogradu, uz najviše crkvene počasti i more vernika koje je ispunilo centar prestonice.
Društvene mreže i viralne objave sve češće određuju šta "sme", a šta "ne sme" da se radi na praznike, stvarajući nova pravila koja se predstavljaju kao tradicija.
Hiljade vernika iz Srbije i regiona u tišini i molitvi čekale su ispred Hrama Svetog Save da se poklone velikoj svetinji, dok je patrijarh Porfirije tokom noći obilazio redove, razgovarao sa okupljenima i blagosiljao narod.
U njemu se spajaju jednostavni sastojci, mirisi bakinog šporeta i sezonsko voće, koje svako parče čini jedinstvenim doživljajem.