Printskrin/SchutterstockDevojčicu je bila na samrti kad kojoj je otac stavio krst na jastuk
Iako su neki pokušali da pripišu čudo Svetom Đorđu, kome se i muslimani mole, hodža je bio uveren da je snaga krsta izlečila njegovu ćerku.
Poznati egipatski hodža, čije ime iz sigurnosnih razloga nije otkriveno, postao je hrišćanin nakon čudesnog isceljenja svoje male ćerke od neizlečive bolesti. On je, kako tvrdi, doživeo čudo koje ga je potpuno promenilo.
Naime, hodžina ćerka bila je teško bolesna, a lekari su dali veoma sumornu prognozu, govoreći da je jedina opcija kući čekati neizbežnu smrt. Hodža je obišao brojne bolnice i stručnjake u Egiptu i inostranstvu, ali svi su se složili da lečenje neće imati efekta. Očajan, svakodnevno se molio Alahu za pomoć.
Jednog dana, njegov prijatelj mu je savetovao da stavi krst na jastuk njegove bolesne ćerke. Iako je u početku bio protiv toga, hodža je odlučio da proba i, u tišini, postavio krst pored nje. Nekoliko dana kasnije, ćerka je pala u komu, a porodica je već bila spremna na najgore.
Profimedia
Hodža veruje da mu je krst izlečio ćerkicu
Međutim, jedne noći, dok je tužno držao ruku svoje ćerke, hodža je primetio zaslepljujuću svetlost koja je izlazila iz krsta. Ubrzo je, za njegovu veliku radost, ćerka otvorila oči i progovorila, tražeći hranu. Svi u kući su bili zapanjeni, a vest o čudu brzo se proširila.
Iako su neki pokušali da pripišu čudo Svetom Đorđu, kome se i muslimani mole, hodža je bio uveren da je snaga krsta izlečila njegovu ćerku. Lekari su bili šokirani njenim iznenadnim oporavkom, koji nije mogao da bude objašnjen.
schoterstock
Devojčicu je bila na samrti kad kojoj je otac stavio krst na jastuk
Nekoliko dana nakon ovog čuda, bivši hodža je odlučio da pređe u hrišćanstvo, uprkos otporu svoje žene koja se bojala za sigurnost njihove porodice. Odluka je bila konačna, a hodža je zajedno sa porodicom napustio Egipat i preselio se u drugu zemlju. Danas, bivši hodža studira pravoslavnu teologiju, a njegova priča o obraćenju i čudesnom izlečenju nastavlja da izaziva pažnju u široj zajednici.
Inače, događaj se zbio 2020. godine, a priču sa sajta logoslovo.ru preneta je i na sajt manastira Klisine.
Sveti Teofan podseća da je tajna odnosa među osobama Trojice upravo u ovoj tajni Bogojavljenja postala jasna. Bog Otac govori sa neba, Bog Sin je prisutan kroz svoje krštenje, a Bog Duh Sveti silazi na Njega. Ovaj trenutak je takođe potvrda da je spasenje moguće jedino kroz Gospoda Isusa Hrista, uz blagodat Svetog Duha i po volji Boga Oca.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mučenike Manuila, Savela i Ismaila po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sabor Svetih dvanaest apostola (Pavlovdan). Katolička crkva obeležava spomendan Rimskih prvomučenika, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Sveti Manuil, Savel i Ismail bili su Persijanci, sinovi oca neznabošca i majke hrišćanke, koja ih je odmalena vaspitala u duhu Jevanđelja i privela svetom krštenju.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Pravoslavna svetinja koja već petnaest vekova čuva mošti Svete Katarine suočava se s ozbiljnom pravnom nepravdom u Egiptu, dok glasovi iz pravoslavnog sveta, UNESCO i Ujedinjenih nacija pozivaju na hitnu međunarodnu zaštitu ovog duhovnog svetionika.
Jedno od najstarijih hrišćanskih svetih mesta našlo se na udaru pravne bitke i verskog ekstremizma, a pravoslavni svet apeluje na sabornost, međunarodnu zaštitu i ozbiljan institucionalni odgovor.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mučenike Manuila, Savela i Ismaila po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sabor Svetih dvanaest apostola (Pavlovdan). Katolička crkva obeležava spomendan Rimskih prvomučenika, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Recept monahinje Atanasije Rašić iz knjige "Ko posti, dušu gosti" spaja krompir, šargarepu, celer i karfiol sa mirisnim sosom od paradajza i belog luka u jednostavno, zasitno jelo koje se lako priprema i dugo pamti.
Crkveno predanje razlikuje ličnu molitvu za takve osobe od liturgijskog pominjanja, a ljubav prema njima ostaje poziv da se za njihovo dobro i spasenje ne prestaje moliti.