Jedno od najstarijih hrišćanskih svetih mesta našlo se na udaru pravne bitke i verskog ekstremizma, a pravoslavni svet apeluje na sabornost, međunarodnu zaštitu i ozbiljan institucionalni odgovor.
Glasne i oštre reakcije na sudsku odluku kojom se omogućuje gašenje najstarijeg hrišćanskog manastira na svetu, na biblijskoj gori Sinaj, neprestano stižu iz svih krajeva pravoslavnog sveta. U svim reakcijama ističe se potreba za sabornošću u ovim teškim trenucima za pravoslavnu crkvu, kao i poziv na usklađeno delovanje pomesnih crkava, crkvenih velikodostojnika i svetovnih vlasti.
Jasne reči upozorenja i oštru retoriku upotrebio je mitropolit mesinski Hrizostom, javno reagujući na dešavanja u vezi sa manastirom Svete Katarine na Sinaju, povodom nedavne odluke egipatskog suda kojom se dovodi u pitanje vlasništvo manastira nad značajnim delovima njegove imovine.
Wikipedia
Manastir Svete Katarine na Sinaju
Govoreći za televizijski kanal SKAI, ovaj arhijerej je naglasio da se ovde ne radi samo o pravnom pitanju, već o ozbiljnom narušavanju verskih sloboda, koje je, kako tvrdi, rezultat delovanja ekstremnih islamskih grupa koje već godinama pokušavaju da oslabe pravoslavno prisustvo na Sinajskom poluostrvu.
"Sve je počelo od Muslimanskog bratstva"
Mitropolit Hrizostom je nedvosmisleno izjavio:
– Nažalost, iza svega stoji jedna ekstremistička islamska organizacija koja osporava vlasništvo monaha nad manastirom i njegovim svetinjama. Koji spomenik danas u svetu ima vlasnički list? Budimo realni – nijedan. Sve je to pokrenuto od Muslimanskog bratstva.
Ova izjava osvetljava često zanemarenu pozadinu slučaja – pravni napadi počinju nakon pada režima Hosnija Mubaraka i uklapaju se u širu strategiju slabljenja hrišćanske prisutnosti na geostrateški važnim područjima.
Manastir kao duhovni i društveni stub
Mitropolit Hrizostom je istakao da manastir nije samo verski centar, već i važno socijalno i ekonomsko uporište za lokalno stanovništvo:
– Manastir izdržava Beduine, obezbeđuje im domove i oni ga poštuju. Ne postoji nikakva podela po tim osnovama.
Ova izjava pobija sve tvrdnje o društvenim tenzijama ili otuđenosti, potvrđujući da manastir decenijama predstavlja primer suživota i međusobnog poštovanja među verskim zajednicama.
Mitropolit je otkrio da je grčka strana postigla dogovor sa egipatskom vladom o svim ključnim pitanjima u vezi sa pravnim statusom manastira. Dogovor je bio usklađen sa nadležnim službama, komisijama i političkim predstavnicima obe države, a ostalo je samo da egipatski ministar pravde formalno potpiše dokument.
Kako je naveo:
– Tim potpisom bili bi obezbeđeni i manastir i njegova imovina, zemljište i sve što se smatralo nerazjašnjenim.
Međutim, sudska odluka preduhitrila je ovu saglasnost, izazvavši diplomatski vakuum i pravni presedan.
Poziv na sabranost i institucionalnu ozbiljnost
Na kraju, mitropolit Hrizostom uputio je apel za manje ishitrene reakcije i više institucionalne odgovornosti:
– Potrebno je da budemo sabrani u svojim reakcijama kad se suočavamo sa ovakvim stvarima, naročito u oblastima u koje je teško pristupiti zbog jezičkih barijera. Ne mislim da svi znamo arapski i da možemo da čitamo originalne presude.
Ova izjava ukazuje na potrebu za stručnim pravnim i diplomatskim koracima, kako javnost ne bi bila vođena neproverenim informacijama ili prenaglašenim interpretacijama.
Stefan_Sutka/Shutterstock
Manastir Svete Katarine na Sinaju
Potrebna je internacionalizacija i pravna zaštita
Portal religija.rs podseća da manastir na Sinaju, kao spomenik svetske kulturne baštine, zahteva zaštitu međunarodnog prava. Uloga UNESKO-a je od presudnog značaja u očuvanju duhovnog karaktera manastira, dok se od svih pomesnih pravoslavnih crkava i od grčke države, posredstvom Ministarstva spoljnih poslova, očekuje da iskoristi sve međunarodne mehanizme i forume. Jer, Sinaj nije samo manastir – on je deo vere i istorijskog pamćenja pravoslavnog naroda. I ne sme biti prepušten bez reakcije.
U samom manastiru posebno je zanimljiva kapela Svetog Trifuna, manastirska kosturnica u kojoj se mogu videtu stotine lobanja i kostiju u kriptama iza rešetaka.
Uprkos diplomatskim obećanjima i molbama crkvene zajednice, odluka egipatskih vlasti da ugase Manastir Svete Katarine na Sinaju pokrenula je pitanje odgovornosti pravoslavnih patrijaršija, dok međunarodna zajednica ostaje gotovo nema.
Manastir posvećen Svetoj Katarini, na mestu gde se po Svetom pismu Gospod javio Mojsiju, suočava se s pravnim i političkim pritiscima — dok se svet pita da li će sveta vatra vere opstati pred izazovima modernog sveta.
Govoreći o ulozi Časnog Krsta u Vaskršnjem postu, službenik EUO Mitropolije crnogorsko-primorske poručio je da hrišćanski put podrazumeva odricanje, praštanje i smirenje – vrednosti koje savremeno društvo sve češće potiskuje.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu prepodobnomučenicu Evdokiju po starom i Prepodobnog Benedikta Nursijskog po novom kalendaru. Katolici slave spomendan Svete Matilde, muslimani su u mesecu ramazana, dok Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
U petak devedesetjednogodišnji nastojatelj manastira Svete Katarine se povlači sa funkcije, nakon burnih dana, međunarodnih pritisaka i unutrašnjih sukoba oko budućnosti jedne od najvažnijih pravoslavnih svetinja.
Oci manastira Svete Katarine na Sinaju tvrde da su nasilno izbačeni iz svete obitelji, da su im polomljeni vrata i prozori, dok je arhiepiskop Damjan i njegovi saradnici sve to posmatrao sa podsmehom.
Veći deo bratstva manastira na Sinaju samoinicijativno je izabrao novu upravu i zatražio priznanje Jerusalimske patrijaršije, dok arhiepiskop Damjan, uz podršku grčke države, pokreće žalbu Vaseljenskoj patrijaršiji.
Najveća odgovornost, kako se navodi, leži na grčkom Ministarstvu prosvete i veroispovesti, ali i na Generalnom sekretarijatu za verska pitanja.Manastir Svete Katarine.
Vernici iz Rusije, Belorusije i Ukrajine dobijaju stalno mesto bogosluženja u Emiratima, uz punu saglasnost Antiohijske patrijaršije, pod čijom jurisdikcijom se nalazi ova teritorija.
U srcu Starog grada u Jerusalimu, oci Svetog groba svakodnevno štite hramove i vernike, dok molitva i Božija zaštita čuvaju njihove živote i tradiciju koja traje od apostolskih vremena.
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Dok istraživanja beleže rast broja onih koji se izjašnjavaju kao vernici, otac Vasilije podseća na razliku između spoljašnje discipline i istinskog preobražaja i pobožnosti.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.
Duhovni vođa srpskog naroda traži hitnu intervenciju međunarodne zajednice kako bi se sprečila primena zakona koji preti školama, bolnicama i opstanku srpskog naroda.