U samom manastiru posebno je zanimljiva kapela Svetog Trifuna, manastirska kosturnica u kojoj se mogu videtu stotine lobanja i kostiju u kriptama iza rešetaka.
Manastir Svete Katarine je sagrađen na mestu ispod Sinajske gore, u Egiptu, gde se prema Starom zavetu Gospod obratio proroku Mojsiju oko 1400. godine pre Hrista, kod nesagorive kupine i dao mu ploče sa 10 Božijih zapovesti.
Mojsije je tu, na mestu sadašnjeg manastira, video plameni oganj u žbunu kupine koji gori, a ne sagoreva, i čuo je glas anđela Božijeg: „Mojsije! Mojsije! Izuj obuću svoju s nogu svojih, jer je mesto gde stojiš sveta zemlja“.
printskrin /YT/Movieclips
Mojsije
U okviru manastira nalazi se i bunar, gde je Mojsije prvi put video i upoznao svoju ženu.
Kupinov žbun je jedinstven u svetu. Pokušavali su ljudi da presade njegove mladice na neko drugo mesto, ali se nigde nisu primile. Delovi nesagorive kupine su slati na analize u relevantne laboratorije, gde je utvrđeno da je kupina verovatno stara koliko i Mojsije.
Godine 330. na ovom mestu carica Jelena, majka cara Konstantina Velikog, podigla je kapelu posvećenu Bogorodici. Uz ovu kapelu odlukom cara Justinijana I (rođen u selu pored Leskovca), (527-565), i carice Teodore, gradi se crkva, trobrodna bazilika od crvenog granita kojim obiluju sinajske planine.
Carica Jelena, poštovana svetiteljka
Printskrin/SPC
Carica Jelena i Konstantin
Ova svetiteljka jednako je poštovana i među pravoslavcima i među katolicima, a njeno ime se među vernicima izgovara s posebnim pijetetom.
Majka Svetog cara Konstantina uputila se na hodočašće u Svetu zemlju kad je već duboko zagazila u starost, želevši da se pokloni najvećim svetinjama hrišćanstva.
Na ovaj, u to vreme zaista zahtevan put, krenula je po sinovljevoj želji. Naime, kad se Konstantin I Veliki teško razboleo i kad je, kako se veruje, isceljen pošto je kršten, smatrao je da nije dostojan da ode na hodočašće, pa je zamolio majku da to učini umesto njega.U ime svog sina podigla je crkvu Hristovog rođenja u Vitlejemu, a mesto na kom je Bogorodica spustila malenog Isusa obeležila je 14-krakom zvezdom.
Tokom boravka u Svetoj zemlji carica Jelena tragala je za Časnim krstom na kom je bio razapet Isus Hristos. Danas opstaju dve verzije o pronalasku jedne od najvećih svetinja u hrišćanstvu.
Po jednoj od njih, carica Jelena je zahvaljujući Božjom promišlju imala viziju gde se na Golgoti nalazi Časni krst i on je upravo zahvajujući tome i pronađen. Po drugoj, danima je hodala po Jerusalimu i kad je na Golgoti ugledala paganski hram, naredila je da ga sruše, jer je pretpostavljala da se tu krije ono za čim je neumitno tragala.
Vekovima manastir Svete Katarine čuva brojne srpske tragove. Tu je naš prvi psaltir, ćirilični zapisi, srpski igumani i monasi koji su manastir čuvali, brojni darovi naših kraljeva i vladara.
YT/You Asked For It
Kosturnica
U samom manastiru posebno je zanimljiva kapela Svetog Trifuna, manastirska kosturnica u kojoj se mogu videtu stotine lobanja i kostiju u kriptama iza rešetaka.
Međutim, jedne mošti smeštene na sredini prostorije posebno privlače pažnju svih.
YT/You Asked For It
Mošti starca koji se upokojio na stolici
U pitanju su mošti starca Stefana, Srbina koji se upokojio sedeći na maloj stolici sa brojanicom u ruci.
Kako se predstavio Gospodu, tako je i položen u stakleni sanduk, držeći brojanice i sedeći na hoklici 580. godine.
Freskopis manastira Sopoćani je toliko lep i nikoga ne ostavlja ravnodušnim, a sa neizmernom lepotom istog su se složili istoričari umetnosti 60-ih godina prošlog veka.
Manastir Jovanje, smešten u Ovčarsko-kablarskoj klisuri, postoji još od pre boja na Kosovu 1389. godine, a današnja crkva, posvećena Svetom Jovanu Krstitelju, podignuta je 1957. godine. Poznat je po čudotvornoj ikoni Majke Božje Brzopomoćnice, koju je 1939. godine donio arhimandrit Serafim Rus, a za koju se veruje da pomaže ženama koje žele, a ne mogu da imaju decu.
Sačuvan freskopis, među kojima je najpoznatija ktitorska kompozicija sa despotom Stefanom, zajedno sa "Resavskom školom", koja je obuhvatala prepisivačku sekciju u manastiru, čine ovaj kompleks jednim od najvažnijih kulturnih spomenika Srbije.
Smešten na šest kilometara od centra grada sadrži monaške ćelije isklesane u stenama, kuhinju, dvospratni podzemni grad i tajne pregrade dizajnirane za hitne slučajeve.
Od Začeća Svetog Jovana Preteče do Svetog Luke, porodični praznici nižu se tokom celog meseca, a jedan od najpoznatijih datuma ove godine pada u sredu i obeležava se uz post na ulju.
U besedi za 18. sedmicu po Duhovima, svetitelj podseća na Hristove reči „Ja sam vaskrsenje i život“ i govori o razlici između nade u buduće vaskrsenje tela i potrebe da se unutrašnji život probudi još ovde, dok za to imamo vremena.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog Evmenija Gortinskog i Svetu mučenicu Ariadnu po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Pokrov Presvete Bogorodice. Katolička crkva obeležava Svetu Tereziju od Dete Isusa, Jevreji obeležavaju Hol ha-Moed, peti dan Sukota, dok muslimani nemaju veliki praznik
Na današnji dan sećamo se osvećenja Jerusalimskog hrama Vaskrsenja – svetinje nad svetinjama. Mesto Hristovog raspeća i Vaskrsenja postalo je srce hrišćanskog sveta.
Ukoliko se optužbe za blokadu potvrde, pitanje prevazilazi unutrašnje sukobe bratstva i postaje problem međunarodne zaštite jednog od najstarijih i najznačajnijih manastira u hrišćanskoj istoriji.
Vozdviženje Časnog krsta je crkveni i narodni praznik kojim se proslavlja događaj tokom kojeg je car Konstantin uzdigao (vozdigao) krst u Rimu u čast pobede nad carom Maksencijem.
Na današnji dan praznujemo osvećenje preslavnog i prevelikog hrama u Jerusalimu, ne onog što ga car Solomon podigao na gori Moriji, nego onog što ga je car Konstantin sagradio sa majkom Jelenom, i tako očistio i obnovio sveto mesto, oskvrnavljeno neznabožačkim bezbožjem.
U besedi za 18. sedmicu po Duhovima, svetitelj podseća na Hristove reči „Ja sam vaskrsenje i život“ i govori o razlici između nade u buduće vaskrsenje tela i potrebe da se unutrašnji život probudi još ovde, dok za to imamo vremena.
Da li je dovoljno da čoveku bude žao zbog učinjenog ili se od njega traži mnogo dublja promena? Svetogorski starac ukazuje gde počinje istinsko preobraženje i čemu ono vodi.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Jedna kratka pouka ruskog svetitelja govori o trenutku kada razgovor prestaje da bude razgovor i postaje borba za prevlast u kojoj na kraju svi nešto izgube.