U samom manastiru posebno je zanimljiva kapela Svetog Trifuna, manastirska kosturnica u kojoj se mogu videtu stotine lobanja i kostiju u kriptama iza rešetaka.
Manastir Svete Katarine je sagrađen na mestu ispod Sinajske gore, u Egiptu, gde se prema Starom zavetu Gospod obratio proroku Mojsiju oko 1400. godine pre Hrista, kod nesagorive kupine i dao mu ploče sa 10 Božijih zapovesti.
Mojsije je tu, na mestu sadašnjeg manastira, video plameni oganj u žbunu kupine koji gori, a ne sagoreva, i čuo je glas anđela Božijeg: „Mojsije! Mojsije! Izuj obuću svoju s nogu svojih, jer je mesto gde stojiš sveta zemlja“.
printskrin /YT/Movieclips
Mojsije
U okviru manastira nalazi se i bunar, gde je Mojsije prvi put video i upoznao svoju ženu.
Kupinov žbun je jedinstven u svetu. Pokušavali su ljudi da presade njegove mladice na neko drugo mesto, ali se nigde nisu primile. Delovi nesagorive kupine su slati na analize u relevantne laboratorije, gde je utvrđeno da je kupina verovatno stara koliko i Mojsije.
Godine 330. na ovom mestu carica Jelena, majka cara Konstantina Velikog, podigla je kapelu posvećenu Bogorodici. Uz ovu kapelu odlukom cara Justinijana I (rođen u selu pored Leskovca), (527-565), i carice Teodore, gradi se crkva, trobrodna bazilika od crvenog granita kojim obiluju sinajske planine.
Carica Jelena, poštovana svetiteljka
Printskrin/SPC
Carica Jelena i Konstantin
Ova svetiteljka jednako je poštovana i među pravoslavcima i među katolicima, a njeno ime se među vernicima izgovara s posebnim pijetetom.
Majka Svetog cara Konstantina uputila se na hodočašće u Svetu zemlju kad je već duboko zagazila u starost, želevši da se pokloni najvećim svetinjama hrišćanstva.
Na ovaj, u to vreme zaista zahtevan put, krenula je po sinovljevoj želji. Naime, kad se Konstantin I Veliki teško razboleo i kad je, kako se veruje, isceljen pošto je kršten, smatrao je da nije dostojan da ode na hodočašće, pa je zamolio majku da to učini umesto njega.U ime svog sina podigla je crkvu Hristovog rođenja u Vitlejemu, a mesto na kom je Bogorodica spustila malenog Isusa obeležila je 14-krakom zvezdom.
Tokom boravka u Svetoj zemlji carica Jelena tragala je za Časnim krstom na kom je bio razapet Isus Hristos. Danas opstaju dve verzije o pronalasku jedne od najvećih svetinja u hrišćanstvu.
Po jednoj od njih, carica Jelena je zahvaljujući Božjom promišlju imala viziju gde se na Golgoti nalazi Časni krst i on je upravo zahvajujući tome i pronađen. Po drugoj, danima je hodala po Jerusalimu i kad je na Golgoti ugledala paganski hram, naredila je da ga sruše, jer je pretpostavljala da se tu krije ono za čim je neumitno tragala.
Vekovima manastir Svete Katarine čuva brojne srpske tragove. Tu je naš prvi psaltir, ćirilični zapisi, srpski igumani i monasi koji su manastir čuvali, brojni darovi naših kraljeva i vladara.
YT/You Asked For It
Kosturnica
U samom manastiru posebno je zanimljiva kapela Svetog Trifuna, manastirska kosturnica u kojoj se mogu videtu stotine lobanja i kostiju u kriptama iza rešetaka.
Međutim, jedne mošti smeštene na sredini prostorije posebno privlače pažnju svih.
YT/You Asked For It
Mošti starca koji se upokojio na stolici
U pitanju su mošti starca Stefana, Srbina koji se upokojio sedeći na maloj stolici sa brojanicom u ruci.
Kako se predstavio Gospodu, tako je i položen u stakleni sanduk, držeći brojanice i sedeći na hoklici 580. godine.
Freskopis manastira Sopoćani je toliko lep i nikoga ne ostavlja ravnodušnim, a sa neizmernom lepotom istog su se složili istoričari umetnosti 60-ih godina prošlog veka.
Manastir Jovanje, smešten u Ovčarsko-kablarskoj klisuri, postoji još od pre boja na Kosovu 1389. godine, a današnja crkva, posvećena Svetom Jovanu Krstitelju, podignuta je 1957. godine. Poznat je po čudotvornoj ikoni Majke Božje Brzopomoćnice, koju je 1939. godine donio arhimandrit Serafim Rus, a za koju se veruje da pomaže ženama koje žele, a ne mogu da imaju decu.
Sačuvan freskopis, među kojima je najpoznatija ktitorska kompozicija sa despotom Stefanom, zajedno sa "Resavskom školom", koja je obuhvatala prepisivačku sekciju u manastiru, čine ovaj kompleks jednim od najvažnijih kulturnih spomenika Srbije.
Smešten na šest kilometara od centra grada sadrži monaške ćelije isklesane u stenama, kuhinju, dvospratni podzemni grad i tajne pregrade dizajnirane za hitne slučajeve.
Veliki duhovnik 20. veka govorio je o iskušenjima koja prete Crkvi i vernicima, upozoravajući da se put vere može sačuvati jedino duhovnom budnošću, molitvom i istrajnošću, uprkos pritiscima savremenog društva.
Počinilac je neprimetno odneo srebrnu figuru iz Sen Žermen de Prea, jednog od najvažnijih simbola francuske istorije, dok vlasti upozoravaju da su crkve širom zemlje sve češće meta organizovanih krađa.
Zaupokojenom liturgijom i opelom u manastiru u Gornjem Dragljevcu ispraćen protojerej Bogdan Stjepanović; beseda jeromonaha Nikolaja obeležila oproštajnu službu.
Mitropolit australijsko-novozelandski upozorava da se borba za ljudsko srce vodi svakodnevno, između pada i obnove, a Crkvu vidi kao mesto duhovne odluke i preobražaja života.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Ukoliko se optužbe za blokadu potvrde, pitanje prevazilazi unutrašnje sukobe bratstva i postaje problem međunarodne zaštite jednog od najstarijih i najznačajnijih manastira u hrišćanskoj istoriji.
Veliki duhovnik 20. veka govorio je o iskušenjima koja prete Crkvi i vernicima, upozoravajući da se put vere može sačuvati jedino duhovnom budnošću, molitvom i istrajnošću, uprkos pritiscima savremenog društva.
Portal Religija.rs objavljuje faksimil odluke kojom je Hrvatska zaštitila "slavu", "krsnicu" i "krsno ime", uz običaje i simbole vekovima vezane za srpsku pravoslavnu tradiciju.
U besedi za 5. sedmicu po Vaskrsu Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako se čovek od Boga ne odvaja naglo, već postepeno, kroz neprimetne zamene koje slabe unutrašnju vernost i vode u duhovnu prevaru.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
U pravoslavnoj tradiciji hleb je svetinja koja se poštuje kao plod rada i blagoslova. Iz tog odnosa nastali su starinski recepti poput uštipaka od bajatog hleba koji vraćaju miris doma i podsećaju na vreme bez bacanja hrane.