Printscreen/YouTube/BalkanTripTVDespot Stefan u jednoj ruci drži poveljuj, a u drugoj model manastira
Sačuvan freskopis, među kojima je najpoznatija ktitorska kompozicija sa despotom Stefanom, zajedno sa "Resavskom školom", koja je obuhvatala prepisivačku sekciju u manastiru, čine ovaj kompleks jednim od najvažnijih kulturnih spomenika Srbije.
Despotovac ponosno čuva manastir Manasiju - duhovni dragulj grada, vanvremenskog izgleda, i nepomerljiv temelj vere predaka, koja se prenosi na mlađe naraštaje u nedogled. Iznikao svega dva kilometra severozapadno od grada, krasi predeo kraj rečice Resave po kojoj je nosio ime kroz čitav srednji vek.
Zaštićen grandioznim bedemima sa 11 kula, od kojih je najmasivnija – donžon kula poznata kao Despotova kula, i opasan rovovima ovaj dar srpskom rodu je zadužio despot Stefan Lazarević između 1407. i 1418. godine.
Manastirsku crkvu, posvećenu Svetoj Trojici, je krasio izvanredan živopis (završen 1418. godine), koji je vremenom uništavan. Od nekadašnjih 2.000 metara kvadratnih živopisa, sačuvano je svega 700 metara kvadratnih. Iako oštećen, smatra se za najlepši među moravskim spomenicima i ubraja među najbolje u starom srpskom slikarstvu uopšte. Akteri kompozicija zadivljuju svojom monumentalnošću, raskošnom odećom, prefinjenim likovima i pokretima. Sve ovo zograf je najlepše utkao u prikaz Svetih ratnika.
Monah Simeon freskom od izuzetne važnosti smatra onu na samom ulazu u svetinju - iznad vrata. Predstavlja ruku Gospodnju koja drži decu.
- To je ruka Gospoda u raju, koja drži duše spašenih.Tako su je grčki freskopisici predstavili i unikatna je, jer takvog prikaza nema u drugim manastirima. Sa leve strane se nalazi prikaz cara Davida, a prekoputa i sa desne strane je Solomon, njegov sin. Takođe, ispod ruke Božije nalazi se prikaz Isusa Hrista kako leži, ali ne spava, pored je anđeo koji drži krst, a levo je Presveta Bogorodica - ističe otac Simeon.
youtube/printscreen/BalkanTrip TV
Monah Simeon
Objašnjavajući prikaz na zidu on skreće pažnju na neobičan, a evidentno faleći detalj nadomak Bogorordice.
- Beli krug iznad Bogorodice su Turci napravili kopljima. Stajalo je tu Božije oko/Svevideće oko, a pljačkaši nisu hteli da ih Bog gleda dok haraju svetinjom. Mislili su da će se tako zaštititi od njegovog pogleda - otkriva monah.
Printscreen/YouTube/BalkanTripTV
Uništeno Svevideće oko
Od očuvanih fresaka je najpoznatija ktitorska kompozicija na kojoj Despot Stefan u jednoj ruci drži poveljuj, a u drugoj model manastira.
youtube/printscreen/BalkanTrip TV
Despot Stefan u jednoj ruci drži poveljuj, a u drugoj model manastira.
Resavska škola
Pored manastirske crkve i utvrđenja, u Manasiji su delimično sačuvani ostaci stare trpezarije i biblioteke. U biblioteci se nalazila prepisivačka radionica u kojoj su rađene brojne knjige za crkvene potrebe.
“Resavsko pisanje” je bilo veoma cenjeno i dugo je služilo za uzor kasnijim prepisivačima.
Jedan od glavnih rukovodilaca Resavske škole bio je Konstantin Filosof, potonji pisac žitija despota Stefana Lazarevića.
Pojam "Resavska škola" ranije je bio u upotrebi kao sinonim za učenike sklone prepisivanju na testovima. Međutim, prava Resavska škola, koju je u svojoj zadužbini osnovao despot Stefan, odigrala je ključnu ulogu u očuvanju mnogih značajnih knjiga. Naime, despot je doveo učene monahe u manastir Manasiju i organizovao prepisivačku delatnost.
Nakon što su jednom generalu lekari rekli da operaciju na srcu ne žele da izvedu zbog komplikovanosti, on je spas potražio od Svetog Vasilija Ostroškog.
Manastir Jovanje, smešten u Ovčarsko-kablarskoj klisuri, postoji još od pre boja na Kosovu 1389. godine, a današnja crkva, posvećena Svetom Jovanu Krstitelju, podignuta je 1957. godine. Poznat je po čudotvornoj ikoni Majke Božje Brzopomoćnice, koju je 1939. godine donio arhimandrit Serafim Rus, a za koju se veruje da pomaže ženama koje žele, a ne mogu da imaju decu.
Hodočasnici se za put pripremaju postom i molitvom, uvek odlaze s blagoslovom srpskog patrijarha, a najbolji period da se poseti Jerusalim je na Preobraženje Hristovo
U Hramu Vaskrsenja raspravljalo se o ograničenju pristupa hodočasnicima tokom silaska Svetog Ognja, kadrovskim promenama na svetim mestima i sve većim izazovima koje donosi rat u Svetoj zemlji.
Kako je naglasio, to se pre svega može postići ulaganjem u porodicu, zasnovanu na stabilnoj zajednici između muškarca i žene, "malo, ali pravo društvo, a pre svega građansko društvo".
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Izgradnja konaka trajala je od 2021. do 2025. godine, a objekat je opremljen dvokrevetnim, četvorokrevetnim, petokrevetnim i višekrevetnim sobama. Sve sobe imaju sopstvena kupatila i klimatizaciju.
U vremenu kada turizam potiskuje duhovnost, jedan pravoslavni monah postao je stub zajednice – simbol nade i utehe za meštane, turiste i hodočasnike koji svakodnevno dolaze do ove bele svetinje između neba i mora.
Prema lokalnom predanju, Sveti Rafail, Sveti Nikola i Sveta Irina i danas čine čuda. Verujući svedoče da im se svetitelji javljaju u vidu monaha ili prosjaka, ohrabruju ih i upućuju da dođu u manastir na poklonjenje.
Hodočasnici se za put pripremaju postom i molitvom, uvek odlaze s blagoslovom srpskog patrijarha, a najbolji period da se poseti Jerusalim je na Preobraženje Hristovo
U Hramu Vaskrsenja raspravljalo se o ograničenju pristupa hodočasnicima tokom silaska Svetog Ognja, kadrovskim promenama na svetim mestima i sve većim izazovima koje donosi rat u Svetoj zemlji.
Njegove duhovite opaske, britke dosetke i nenametljive poruke, izrečene s blagim osmehom i dubokom verom, ostale su zapamćene i prepričavaju se i danas. i.
Otkrijte kako se priprema ovo starinsko jelo koje je generacijama krasilo trpeze prizrenskih domaćinstava – jednostavni sastojci, bogat ukus i sećanja koja ne blede.
Tokom posete manastiru u Suroti, Elena Georgiadou zabeležila je neobjašnjivu svetlost iznad groba jednog od najvoljenijih svetitelja našeg vremena. Njena objava na društvenoj mreži rasplamsala je veru i izazvala snažne emocije među pravoslavnim vernicima.