Printscreen/YouTube/BalkanTripTVDespot Stefan u jednoj ruci drži poveljuj, a u drugoj model manastira
Sačuvan freskopis, među kojima je najpoznatija ktitorska kompozicija sa despotom Stefanom, zajedno sa "Resavskom školom", koja je obuhvatala prepisivačku sekciju u manastiru, čine ovaj kompleks jednim od najvažnijih kulturnih spomenika Srbije.
Despotovac ponosno čuva manastir Manasiju - duhovni dragulj grada, vanvremenskog izgleda, i nepomerljiv temelj vere predaka, koja se prenosi na mlađe naraštaje u nedogled. Iznikao svega dva kilometra severozapadno od grada, krasi predeo kraj rečice Resave po kojoj je nosio ime kroz čitav srednji vek.
Zaštićen grandioznim bedemima sa 11 kula, od kojih je najmasivnija – donžon kula poznata kao Despotova kula, i opasan rovovima ovaj dar srpskom rodu je zadužio despot Stefan Lazarević između 1407. i 1418. godine.
Manastirsku crkvu, posvećenu Svetoj Trojici, je krasio izvanredan živopis (završen 1418. godine), koji je vremenom uništavan. Od nekadašnjih 2.000 metara kvadratnih živopisa, sačuvano je svega 700 metara kvadratnih. Iako oštećen, smatra se za najlepši među moravskim spomenicima i ubraja među najbolje u starom srpskom slikarstvu uopšte. Akteri kompozicija zadivljuju svojom monumentalnošću, raskošnom odećom, prefinjenim likovima i pokretima. Sve ovo zograf je najlepše utkao u prikaz Svetih ratnika.
Monah Simeon freskom od izuzetne važnosti smatra onu na samom ulazu u svetinju - iznad vrata. Predstavlja ruku Gospodnju koja drži decu.
- To je ruka Gospoda u raju, koja drži duše spašenih.Tako su je grčki freskopisici predstavili i unikatna je, jer takvog prikaza nema u drugim manastirima. Sa leve strane se nalazi prikaz cara Davida, a prekoputa i sa desne strane je Solomon, njegov sin. Takođe, ispod ruke Božije nalazi se prikaz Isusa Hrista kako leži, ali ne spava, pored je anđeo koji drži krst, a levo je Presveta Bogorodica - ističe otac Simeon.
youtube/printscreen/BalkanTrip TV
Monah Simeon
Objašnjavajući prikaz na zidu on skreće pažnju na neobičan, a evidentno faleći detalj nadomak Bogorordice.
- Beli krug iznad Bogorodice su Turci napravili kopljima. Stajalo je tu Božije oko/Svevideće oko, a pljačkaši nisu hteli da ih Bog gleda dok haraju svetinjom. Mislili su da će se tako zaštititi od njegovog pogleda - otkriva monah.
Printscreen/YouTube/BalkanTripTV
Uništeno Svevideće oko
Od očuvanih fresaka je najpoznatija ktitorska kompozicija na kojoj Despot Stefan u jednoj ruci drži poveljuj, a u drugoj model manastira.
youtube/printscreen/BalkanTrip TV
Despot Stefan u jednoj ruci drži poveljuj, a u drugoj model manastira.
Resavska škola
Pored manastirske crkve i utvrđenja, u Manasiji su delimično sačuvani ostaci stare trpezarije i biblioteke. U biblioteci se nalazila prepisivačka radionica u kojoj su rađene brojne knjige za crkvene potrebe.
“Resavsko pisanje” je bilo veoma cenjeno i dugo je služilo za uzor kasnijim prepisivačima.
Jedan od glavnih rukovodilaca Resavske škole bio je Konstantin Filosof, potonji pisac žitija despota Stefana Lazarevića.
Pojam "Resavska škola" ranije je bio u upotrebi kao sinonim za učenike sklone prepisivanju na testovima. Međutim, prava Resavska škola, koju je u svojoj zadužbini osnovao despot Stefan, odigrala je ključnu ulogu u očuvanju mnogih značajnih knjiga. Naime, despot je doveo učene monahe u manastir Manasiju i organizovao prepisivačku delatnost.
Nakon što su jednom generalu lekari rekli da operaciju na srcu ne žele da izvedu zbog komplikovanosti, on je spas potražio od Svetog Vasilija Ostroškog.
Manastir Jovanje, smešten u Ovčarsko-kablarskoj klisuri, postoji još od pre boja na Kosovu 1389. godine, a današnja crkva, posvećena Svetom Jovanu Krstitelju, podignuta je 1957. godine. Poznat je po čudotvornoj ikoni Majke Božje Brzopomoćnice, koju je 1939. godine donio arhimandrit Serafim Rus, a za koju se veruje da pomaže ženama koje žele, a ne mogu da imaju decu.
Mitropolit budimljansko-nikšićki svedoči o tome dok su meštani i sveštenstvo pokušavali da sačuvaju mir i svetinju, dok je gradonačelnik Berana sa koalicionim partnerima sprovodio nasilnu akciju uklanjanja spomenika Pavlu Đurišiću.
Dok su nekada imena za decu birana po imenima bakama i dekama, svetiteljima ili značajnim datumima, danas su inspiracija postali influenseri, pop kultura i globalni trendovi.
Dok svet fokusira pažnju na samit sa Trampom, ruski predsednik u Ankoražu polaže cveće sovjetskim pilotima i razgovara o molitvi za mir, osvetljavajući vekovnu duhovnu povezanost Rusije i Aljaske.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Turski izvori Privinu Glavu pominju sredinom 16. veka i to pod imenom "Pribiglava", a navedeno je i da je u pitanju bogat manastir sa vinogradima, njivama i velikim zemljišnim posedom.
Dok su nekada imena za decu birana po imenima bakama i dekama, svetiteljima ili značajnim datumima, danas su inspiracija postali influenseri, pop kultura i globalni trendovi.
Dok svet fokusira pažnju na samit sa Trampom, ruski predsednik u Ankoražu polaže cveće sovjetskim pilotima i razgovara o molitvi za mir, osvetljavajući vekovnu duhovnu povezanost Rusije i Aljaske.
U besedi za 10. subotu po Duhovima, jedan od najvećih duhovnika 20. veka upozorava da i životinje prepoznaju svog gospodara, dok mnogi ljudi ostaju slepi za prisustvo Božje ljubavi, gubeći svoje pravo ljudsko i duhovno dostojanstvo.
Sigurno ste mnogo puta čuli kako neko od vaših poznanika za nekog kaže „ma to je metuzalem“, misleći na stariju osobu, ali sigurno niste imali podatak zašto se baš taj termin koristi i – ko ili šta je bio „metuzalem“?
Dok je plamen uništavao okolinu crkve u Patrasu, hram i mošti svetitelja iz 20. veka ostali su neoštećeni – meštani tvrde da je u pitanju čudotvorna intervencija Svetog Gervazija.
Jelo koje se tradicionalno priprema s mesom i mladim zelenilom, ima i svoju posnu varijantu koja očarava svakog ko želi da oseti autentičan duh Kosova i Metohije i toplinu domaće kuhinje.
U besedi za 10. subotu po Duhovima, jedan od najvećih duhovnika 20. veka upozorava da i životinje prepoznaju svog gospodara, dok mnogi ljudi ostaju slepi za prisustvo Božje ljubavi, gubeći svoje pravo ljudsko i duhovno dostojanstvo.