Printscreen/YouTube/BalkanTripTVDespot Stefan u jednoj ruci drži poveljuj, a u drugoj model manastira
Sačuvan freskopis, među kojima je najpoznatija ktitorska kompozicija sa despotom Stefanom, zajedno sa "Resavskom školom", koja je obuhvatala prepisivačku sekciju u manastiru, čine ovaj kompleks jednim od najvažnijih kulturnih spomenika Srbije.
Despotovac ponosno čuva manastir Manasiju - duhovni dragulj grada, vanvremenskog izgleda, i nepomerljiv temelj vere predaka, koja se prenosi na mlađe naraštaje u nedogled. Iznikao svega dva kilometra severozapadno od grada, krasi predeo kraj rečice Resave po kojoj je nosio ime kroz čitav srednji vek.
Zaštićen grandioznim bedemima sa 11 kula, od kojih je najmasivnija – donžon kula poznata kao Despotova kula, i opasan rovovima ovaj dar srpskom rodu je zadužio despot Stefan Lazarević između 1407. i 1418. godine.
Manastirsku crkvu, posvećenu Svetoj Trojici, je krasio izvanredan živopis (završen 1418. godine), koji je vremenom uništavan. Od nekadašnjih 2.000 metara kvadratnih živopisa, sačuvano je svega 700 metara kvadratnih. Iako oštećen, smatra se za najlepši među moravskim spomenicima i ubraja među najbolje u starom srpskom slikarstvu uopšte. Akteri kompozicija zadivljuju svojom monumentalnošću, raskošnom odećom, prefinjenim likovima i pokretima. Sve ovo zograf je najlepše utkao u prikaz Svetih ratnika.
Monah Simeon freskom od izuzetne važnosti smatra onu na samom ulazu u svetinju - iznad vrata. Predstavlja ruku Gospodnju koja drži decu.
- To je ruka Gospoda u raju, koja drži duše spašenih.Tako su je grčki freskopisici predstavili i unikatna je, jer takvog prikaza nema u drugim manastirima. Sa leve strane se nalazi prikaz cara Davida, a prekoputa i sa desne strane je Solomon, njegov sin. Takođe, ispod ruke Božije nalazi se prikaz Isusa Hrista kako leži, ali ne spava, pored je anđeo koji drži krst, a levo je Presveta Bogorodica - ističe otac Simeon.
youtube/printscreen/BalkanTrip TV
Monah Simeon
Objašnjavajući prikaz na zidu on skreće pažnju na neobičan, a evidentno faleći detalj nadomak Bogorordice.
- Beli krug iznad Bogorodice su Turci napravili kopljima. Stajalo je tu Božije oko/Svevideće oko, a pljačkaši nisu hteli da ih Bog gleda dok haraju svetinjom. Mislili su da će se tako zaštititi od njegovog pogleda - otkriva monah.
Printscreen/YouTube/BalkanTripTV
Uništeno Svevideće oko
Od očuvanih fresaka je najpoznatija ktitorska kompozicija na kojoj Despot Stefan u jednoj ruci drži poveljuj, a u drugoj model manastira.
youtube/printscreen/BalkanTrip TV
Despot Stefan u jednoj ruci drži poveljuj, a u drugoj model manastira.
Resavska škola
Pored manastirske crkve i utvrđenja, u Manasiji su delimično sačuvani ostaci stare trpezarije i biblioteke. U biblioteci se nalazila prepisivačka radionica u kojoj su rađene brojne knjige za crkvene potrebe.
“Resavsko pisanje” je bilo veoma cenjeno i dugo je služilo za uzor kasnijim prepisivačima.
Jedan od glavnih rukovodilaca Resavske škole bio je Konstantin Filosof, potonji pisac žitija despota Stefana Lazarevića.
Pojam "Resavska škola" ranije je bio u upotrebi kao sinonim za učenike sklone prepisivanju na testovima. Međutim, prava Resavska škola, koju je u svojoj zadužbini osnovao despot Stefan, odigrala je ključnu ulogu u očuvanju mnogih značajnih knjiga. Naime, despot je doveo učene monahe u manastir Manasiju i organizovao prepisivačku delatnost.
Nakon što su jednom generalu lekari rekli da operaciju na srcu ne žele da izvedu zbog komplikovanosti, on je spas potražio od Svetog Vasilija Ostroškog.
Manastir Jovanje, smešten u Ovčarsko-kablarskoj klisuri, postoji još od pre boja na Kosovu 1389. godine, a današnja crkva, posvećena Svetom Jovanu Krstitelju, podignuta je 1957. godine. Poznat je po čudotvornoj ikoni Majke Božje Brzopomoćnice, koju je 1939. godine donio arhimandrit Serafim Rus, a za koju se veruje da pomaže ženama koje žele, a ne mogu da imaju decu.
Bivši državni tužilac Arizone i novoimenovani ambasador SAD u Srbiji primio je blagoslov episkopa losanđeleskog i zapadnoameričkog pred početak diplomatske misije – emotivan susret u Finiksu ispunjen duhovnim i narodnim jedinstvom.
Nova pravna odredba, koja uskoro stupa na snagu, izazvala je masovne pobune hrišćanske zajednice u Arunačal Pradešu, dok kritičari upozoravaju na ozbiljne posledice po verska i ljudska prava.
Iako mnogi veruju da crveni konac štiti od zlih sila, ruski naučnik tvrdi da nas duboka duhovna dimenzija ovog okultnog simbola može odvesti na pogrešan put.
Ukrajinske vlasti nasilno ušle u hram, uklonile mošti svetitelja i izazvale međunarodne reakcije. Zahtev upućen UN-u – hoće li svetska zajednica zaštititi ovo pravoslavno nasleđe?
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Nakon četiri godine pravnih bitki, manastir Odhigitrija je uspešno iselio stočare koji su odbijali napustiti zemljište, dok je otac Parfenios razjasnio optužbe na račun manastira.
U Drenskom Rebru, na mestu od istorijskog značaja, obavljen je sveti čin monašenja sestara Stefanide i Lidije. Njihov postrig ne označava samo početak monaškog puta, već i postavljanje temelja prvog pravoslavnog manastira u Sloveniji, donoseći novu nadu pravoslavnim vernicima u ovoj zemlji.
Iako mnogi veruju da crveni konac štiti od zlih sila, ruski naučnik tvrdi da nas duboka duhovna dimenzija ovog okultnog simbola može odvesti na pogrešan put.
Ukrajinske vlasti nasilno ušle u hram, uklonile mošti svetitelja i izazvale međunarodne reakcije. Zahtev upućen UN-u – hoće li svetska zajednica zaštititi ovo pravoslavno nasleđe?
Pravoslavlje uči da je brak zajednica ljubavi, u kojoj oba partnera, kroz međusobnu podršku i poštovanje, imaju ulogu da rastu i postignu duhovnu zrelost.
Primećujući teške okolnosti u kojima ljudi odrastaju, kao i ekonomsku krizu, mati Serafima dodaje da je svaki novi dan i mala uspešna borba dokaz postojanja heroja današnjice.
Svetinja podignuta na mestu stradanja, postaje simbol molitve i sabornosti – mitropolit kruševački osveštao poslednji krst, a prve liturgije uskoro će odjeknuti sa Bagdale.
Nekada simbol topline bakine kuhinje, danas duhovna gozba i u dane posta – sa suvim voćem, orasima i medom, sutlijaš ostaje poslastica koja spaja prošlost i sadašnjost, podsećajući nas na lepotu jednostavnih darova.
Nakon cenzurisanja božićnih čestitki i dekoracija, još jedan veliki hrišćanski praznik postaje meta političke korektnosti – britanska škola otkazala proslavu praznika Vaskrsenja Hristovog, dok se širom Evrope beleže slični slučajevi potiskivanja hrišćanskih tradicija pod plaštom neutralnosti.