Printscreen/YouTube/BalkanTripTVDespot Stefan u jednoj ruci drži poveljuj, a u drugoj model manastira
Sačuvan freskopis, među kojima je najpoznatija ktitorska kompozicija sa despotom Stefanom, zajedno sa "Resavskom školom", koja je obuhvatala prepisivačku sekciju u manastiru, čine ovaj kompleks jednim od najvažnijih kulturnih spomenika Srbije.
Despotovac ponosno čuva manastir Manasiju - duhovni dragulj grada, vanvremenskog izgleda, i nepomerljiv temelj vere predaka, koja se prenosi na mlađe naraštaje u nedogled. Iznikao svega dva kilometra severozapadno od grada, krasi predeo kraj rečice Resave po kojoj je nosio ime kroz čitav srednji vek.
Zaštićen grandioznim bedemima sa 11 kula, od kojih je najmasivnija – donžon kula poznata kao Despotova kula, i opasan rovovima ovaj dar srpskom rodu je zadužio despot Stefan Lazarević između 1407. i 1418. godine.
Manastirsku crkvu, posvećenu Svetoj Trojici, je krasio izvanredan živopis (završen 1418. godine), koji je vremenom uništavan. Od nekadašnjih 2.000 metara kvadratnih živopisa, sačuvano je svega 700 metara kvadratnih. Iako oštećen, smatra se za najlepši među moravskim spomenicima i ubraja među najbolje u starom srpskom slikarstvu uopšte. Akteri kompozicija zadivljuju svojom monumentalnošću, raskošnom odećom, prefinjenim likovima i pokretima. Sve ovo zograf je najlepše utkao u prikaz Svetih ratnika.
Monah Simeon freskom od izuzetne važnosti smatra onu na samom ulazu u svetinju - iznad vrata. Predstavlja ruku Gospodnju koja drži decu.
- To je ruka Gospoda u raju, koja drži duše spašenih.Tako su je grčki freskopisici predstavili i unikatna je, jer takvog prikaza nema u drugim manastirima. Sa leve strane se nalazi prikaz cara Davida, a prekoputa i sa desne strane je Solomon, njegov sin. Takođe, ispod ruke Božije nalazi se prikaz Isusa Hrista kako leži, ali ne spava, pored je anđeo koji drži krst, a levo je Presveta Bogorodica - ističe otac Simeon.
youtube/printscreen/BalkanTrip TV
Monah Simeon
Objašnjavajući prikaz na zidu on skreće pažnju na neobičan, a evidentno faleći detalj nadomak Bogorordice.
- Beli krug iznad Bogorodice su Turci napravili kopljima. Stajalo je tu Božije oko/Svevideće oko, a pljačkaši nisu hteli da ih Bog gleda dok haraju svetinjom. Mislili su da će se tako zaštititi od njegovog pogleda - otkriva monah.
Printscreen/YouTube/BalkanTripTV
Uništeno Svevideće oko
Od očuvanih fresaka je najpoznatija ktitorska kompozicija na kojoj Despot Stefan u jednoj ruci drži poveljuj, a u drugoj model manastira.
youtube/printscreen/BalkanTrip TV
Despot Stefan u jednoj ruci drži poveljuj, a u drugoj model manastira.
Resavska škola
Pored manastirske crkve i utvrđenja, u Manasiji su delimično sačuvani ostaci stare trpezarije i biblioteke. U biblioteci se nalazila prepisivačka radionica u kojoj su rađene brojne knjige za crkvene potrebe.
“Resavsko pisanje” je bilo veoma cenjeno i dugo je služilo za uzor kasnijim prepisivačima.
Jedan od glavnih rukovodilaca Resavske škole bio je Konstantin Filosof, potonji pisac žitija despota Stefana Lazarevića.
Pojam "Resavska škola" ranije je bio u upotrebi kao sinonim za učenike sklone prepisivanju na testovima. Međutim, prava Resavska škola, koju je u svojoj zadužbini osnovao despot Stefan, odigrala je ključnu ulogu u očuvanju mnogih značajnih knjiga. Naime, despot je doveo učene monahe u manastir Manasiju i organizovao prepisivačku delatnost.
Nakon što su jednom generalu lekari rekli da operaciju na srcu ne žele da izvedu zbog komplikovanosti, on je spas potražio od Svetog Vasilija Ostroškog.
Manastir Jovanje, smešten u Ovčarsko-kablarskoj klisuri, postoji još od pre boja na Kosovu 1389. godine, a današnja crkva, posvećena Svetom Jovanu Krstitelju, podignuta je 1957. godine. Poznat je po čudotvornoj ikoni Majke Božje Brzopomoćnice, koju je 1939. godine donio arhimandrit Serafim Rus, a za koju se veruje da pomaže ženama koje žele, a ne mogu da imaju decu.
Ajeti 50:15-16, izdvojeni za 15. novembar, podsećaju na neprekidnu Božiju pažnju i moć stvaranja, izazivajući razmišljanje o odgovornosti, sudbini i unutrašnjem životu svakog čoveka.
Od modelinga i Jutjuba do neočekivane hirotonije, brzog raščinjenja i hapšenja koje je otvorilo „Pandorinu kutiju“ - šta krije telefon oca Partenija i kako bi njegovi podaci mogli da razotkriju čitavu kriminalnu strukturu.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Ukoliko se optužbe za blokadu potvrde, pitanje prevazilazi unutrašnje sukobe bratstva i postaje problem međunarodne zaštite jednog od najstarijih i najznačajnijih manastira u hrišćanskoj istoriji.
Gest oca Gavrila i Džemila-efendije Destanovića postao je simbol zajedništva u Lukocrevu, gde putevi ne povezuju samo bogomolje, već i ljude različitih vera.
Od modelinga i Jutjuba do neočekivane hirotonije, brzog raščinjenja i hapšenja koje je otvorilo „Pandorinu kutiju“ - šta krije telefon oca Partenija i kako bi njegovi podaci mogli da razotkriju čitavu kriminalnu strukturu.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
Vernici im se obraćaju u trenucima bolesti, straha i nevolja — njihovo besplatno služenje i zagovor kod Hrista donose zdravlje, utehu i snagu za životne borbe.
Tribina o AI tehnologiji u Crkvi izazvala je oštre reakcije monaha svetinje kraj Golupca, koji tvrde da su kritike zlonamerne i da dodatno remete crkveno jedinstvo.