ZAŠTO SU RATOVI NA SVE STRANE, A LJUDI NIKAD VIŠE NE ČEZNU ZA MIROM: Arhimandrit Sava kaže da je, ipak, do nas
Nikada više ljudi ne govori o potrebi za mirom, a paradoksalno, nikada više nismo bili okruženi sukobima, ratovima i nasiljem.
Ukoliko se optužbe za blokadu potvrde, pitanje prevazilazi unutrašnje sukobe bratstva i postaje problem međunarodne zaštite jednog od najstarijih i najznačajnijih manastira u hrišćanskoj istoriji.
Iguman i arhiepiskop Sinaja, gospodin Damijan, saopštio je da se čuveni manastir Svete Katarine u Sinaju nalazi u svojevrsnoj opsadi. Prema njegovim rečima, lokalne vlasti, "postupajući po naređenjima" sprečavaju unošenje osnovnih potrepština hrane, lekova i odeće, uprkos naporima grčkog ambasadora u Kairu.
Ova dramatična izjava dodatno zaoštrava već napetu situaciju u manastiru, nakon nedavnih optužbi monaha na račun nasilnih postupaka i narušavanja pravila Sinajskog bratstva.
U snažnom i potresnom obraćanju on je naglasio:
- Bez lekova, bez hrane, bez odeće. Pod naređenjima samozvanog monaha Isihija Mohameda i lokalnog naoružanog biznismena Antonija Kazamije, policija ne dozvoljava da u manastir uđe ništa od osnovnih potrepština, uprkos naporima grčkog ambasadora koji je uz nas. Upućujem vapaj uvažnoj vladi Egipta da obezbedi slobodan ulaz hrane, lekova, odeće i svega što nam je potrebno za opstanak. Mi smo slobodni opsednuti u manastiru kojem smo posvetili svoje živote i vodimo poslednju borbu za njegovu budućnost.

Izraz "slobodni opsednuti" koji je upotrebio arhiepiskop evocira osećaj potpune izolacije, ali i pokušava da pokrene savest pravoslavnih vernika širom sveta.
Njegova izjava otvara krizu sa više dimenzija:
Slika manastira koji ostaje bez hrane i lekova ne ugrožava samo život i sigurnost monaha, već i očuvanje dragocenih rukopisa, ikona i drugih neprocenjivih svetinja koje se u njemu čuvaju.
Arhiepiskop Damijan uputio je jasan apel egipatskoj vladi da se stanje normalizuje i omogući slobodan pristup manastiru. Kako je naglasio, radi se o "poslednjoj borbi" za opstanak ovog svetog mesta.
Ukoliko se optužbe za blokadu potvrde, pitanje prevazilazi unutrašnje sukobe bratstva i postaje problem međunarodne zaštite jednog od najstarijih i najznačajnijih manastira u hrišćanskoj istoriji, javlja "vimaorthodoxias":
BONUS VIDEO: Voda od tamjana pomogla je mnogima: Da je napravite kod kuće trebaju vam samo dva sastojka
Nikada više ljudi ne govori o potrebi za mirom, a paradoksalno, nikada više nismo bili okruženi sukobima, ratovima i nasiljem.
U praksi, poslušnost pomaže čoveku da se oslobodi egoizma i samovolje. Kroz nju se uči smirenje, vera i poverenje.
Pravoslavna crkva ne govori o gordosti samo kao o pogrešnom stavu, već kao o smrtnom grehu - duhovnom stanju koje, ako se ne leči, vodi čoveka ka propasti.
Od svetih hramova do naših domova – saznajte kako pravilno kađenje i izgovorena molitva donose duhovni mir, štite prostor i prizivaju Svetoga Duha.
Manastir posvećen Svetoj Katarini, na mestu gde se po Svetom pismu Gospod javio Mojsiju, suočava se s pravnim i političkim pritiscima — dok se svet pita da li će sveta vatra vere opstati pred izazovima modernog sveta.
Oci manastira Svete Katarine na Sinaju tvrde da su nasilno izbačeni iz svete obitelji, da su im polomljeni vrata i prozori, dok je arhiepiskop Damjan i njegovi saradnici sve to posmatrao sa podsmehom.
Gest oca Gavrila i Džemila-efendije Destanovića postao je simbol zajedništva u Lukocrevu, gde putevi ne povezuju samo bogomolje, već i ljude različitih vera.
Najveća odgovornost, kako se navodi, leži na grčkom Ministarstvu prosvete i veroispovesti, ali i na Generalnom sekretarijatu za verska pitanja.Manastir Svete Katarine.
Oslanjajući se na logiku da je prvi stvoren čovek ujedno morao biti i prvi koji je umro, ljudi su uvereni da je Adam prvi i umro.
Svetogorski duhovnik objasnio je da, kada se reči pretvore u teret, treba posegnuti za jednostavnost koja razbija strah i vraća mir u molitvu.
U besedi za sredu 4. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Žički i Ohridski objašnjava kako se čovekov unutrašnji pogled može neprimetno zamutiti i zašto to utiče na njegovu sposobnost da prepozna istinu.
Svetogorski starac opisuje zašto se vera ne gubi odjednom, nego polako, i zašto se povratak ne dešava preko noći, već kroz godine borbe i upornosti.
Maramice ostaju na ovom mestu sedam dana, a zatim se zakopavaju i muka večno ostaje u zemlji.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Smisao i značaj ovog praznika, dana koji povezuje Vaskrsenje i dolazak Svetog Duha, objašnjava teolog Branislav Ilić.
U besedi za sredu 4. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Žički i Ohridski objašnjava kako se čovekov unutrašnji pogled može neprimetno zamutiti i zašto to utiče na njegovu sposobnost da prepozna istinu.
Jednostavna riba iz atonskih kuhinja otkriva kako se od nekoliko osnovnih namirnica pravi jelo koje spaja post, tradiciju i miris Mediterana