Na praznik Uspenja Presvete Bogorodice, Čajniče je ponovo postalo središte vernog naroda, okupljenog pred čudotvornim likom Majke Božje, za koji se veruje da vekovima daruje isceljenja, utehu i snagu.
U varoši poznatoj po svojoj duhovnoj tradiciji i dubokoj pobožnosti – Čajniču, avgustovski dani obeleženi su svečanom molitvom i duhovnim svetlom, kada pobožni narod proslavlja veliki praznik Uspenja Presvete Bogorodice. Ove godine, proslava je održana u obnovljenom hramu Presvete Bogorodice, koji ponosno čuva jednu od najznačajnijih svetinja ovih prostora – Čudotvornu ikonu Presvete Bogorodice Čajničku, poznatu kao „Krasnica“.
SPC
Čudotvoran ikona Čajnička Krasnica
Molitveno sabranje uoči praznika
Večernje bogosluženje uoči praznika, sa petohlebnicom, služili su čajnički parosi protojerej Dragiša Simić i jerej Damjan Radović, uz đakone, dok je molitveno prisustvovao i mitropolit dabrobosanski Hrizostom. Pobožnost i pažnja okupljenih vernika osetila se u svakom gestu, svakom poklonu i tišini molitve, pripremajući srca za glavni praznični dan.
Foto: SPC
Večernje bogosluženje sa petohlebnicom
Liturgija i praznična radost
Na sam dan praznika, svetu liturgiju služio je mitropolit Hrizostom, uz sasluženje istaknutih sveštenih lica. Liturgijsko slavlje uveličao je i predivni hor Sveti novomučenik Stanko Ostroški iz Nikšića, čije pojanje osvetljava duše prisutnih i vodi ih ka istinskoj molitvenoj kontemplaciji.
Litija ulicama Čajniča
Kao vrhunac prazničnog dana, vernici su učestvovali u litiji kroz grad Čajniče, koji Uspenje Presvete Bogorodice slavi i kao svoju krsnu slavu. Kum ovogodišnje krsne slave bio je jerej Damjan Radović sa svojom porodicom, a kumstvo za narednu godinu preuzela je porodica Prijović iz Čajniča. Ovaj običaj, duboko ukorenjen u tradiciji, pokazuje koliko pobožnost i zajedništvo oblikuju život varoši i učvršćuju vezu naroda sa svojom svetinjom.
Foto: SPC
Predanje o Čajničkoj Krasnici
Centralna tačka proslave u Čajniču je, naravno, čudotvorna ikona Presvete Bogorodice Čajničke. Prema predanju, ona potiče iz svetog Jerusalima i, kao jedna od mnogobrojnih ikona koje je naslikao sam Sveti Apostol i Evanđelist Luka, čuva neizmernu duhovnu moć i blagodat. Prednja strana ikone prikazuje Presvetu Bogorodicu sa Bogomladencem Hristom, dok se na zadnjoj strani nalazi lik Svetog Jovana Krstitelja.
Ikona je u Srbiju doneta od strane svetog kralja Uroša Milutina, koji ju je čuvao na svom dvoru kao zaštitnicu Nemanjićkog doma, a potom položio u manastir Banju kod Priboja. Iako je manastir kasnije spaljen i opljačkan, sveta ikona preživela je vatru i zlostavljanja, i čudesno sačuvana preneta je u grad Čajniče. Od tada, kroz vekove, ona je duhovna zaštitnica i utočište pobožnog naroda, pružajući utehu, izlečenje i nadu u svim životnim nevoljama.
Foto: SPC
Svedočanstva o čudima
Njena čudesna dejstva poznata su kroz mnogа сведочанства vernika. Jedna od njih govori o mladom dečaku iz Bosne čije su oči bile teško obolele, a lekari nisu mogli pomoći. Njegova majka, vođena snom, odvela ga je u Čajniče pred ikonu, i molitve pred svetim likom učinile su čudo – dečak je ozdravio. Druga priča se odnosi na Persu, slabunjavu devojku, koju su pavte njenog pokojnog oca sveštenika donete pred ikonu izlečile od misteriozne bolesti koja je trajala nedeljama, omogućivši joj da živi punim životom. Još jedno čudo, koje je zapisao sveštenik Jovan Jovanović, govori o dečaku iz Rogatice koji je onemeo, a pred čudotvornom ikonom progovorio, obradivši ne samo svoju porodicu, već i sve prisutne.
Foto: SPC
Pobožni narod, kroz vekove, ukrašavao je ikonu skupocenim darovima, potvrđujući veru u neprolaznu moć i milost Presvete Bogorodice. Čak i u periodima ratova i progona, kada su Italijani i ustaše uništavali crkve i otimali dragocenosti, sveta ikona preživela je bezbedno, čuvajući blagodet za verne, a prisustvo Božije ljubavi ostalo je neiskvareno.
Molitva pred ikonom Majke Božje Čajničke
Sveti vladika Nikolaj Žički napisao je molitvu koja se čita pred čudotvornom Čajničkom ikonom:
„Presveta Bogorodice, Darodarilice, spasi nas. Tebe slavimo, Darodarilicu, koja si čudesima mnogim proslavila Sina Svojega i Sebe, Djevo Bogomati; osveti nas slavom Tvojom neizrečenom, Darodarilice, i spasi duše naše.
Čajniče se raduje Tebi, Bogoradovana, kao dragocenoj riznici nebeskih darova; obdari i nas milošću Svojom, Darodarilice, i isprosi nam blagodat Duha Svetoga što istinom prosvećuje i osvećuje duše naše.
Darove daruješ svakome ko ime Tvoje sa verom i nadom spominje, i svakome ko se pred likom Tvojim čudotvornim moli: slepima vid, raslabljenima snagu, bezdetnim potomstvo, tužnima utehu, pokajnim očišćenje. Stoga Te u ljubavi proslavljamo, Darodarilice, i pod Tvoju zaštitu duše naše stavljamo.
Nebeska slavo i Čajnička pohvalo, raduje se! Iz Tvoga devičkog tela zasijala je Radost svemu svetu; neka i iz Tvoje čudesne Ikone sija radost svima nama, koji se Tebi vazda radujemo i iz dubine duše kličemo: Raduj se, Zoro našega spasenja! Raduj se, Darodarilice, obraduj sve nas svakim dobrim darom. Amin“.
Danas, Čajniče ostaje živo sveto središte pravoslavlja u ovom kraju, mesto okupljanja svih vernih koji traže duhovno isceljenje, ohrabrenje i pomoć u životnim nevoljama. Uspenje Presvete Bogorodice u Čajniču nije samo liturgijsko slavlje, već neprekidna molitvena povezanost naroda sa Nebom, kroz čudesni lik Majke Božje, koja i dalje daruje svetlost, mir i blagodat svima koji joj pristupaju sa verom i ljubavlju.
Dragocena relikvija iz Muzeja Srpske pravoslavne crkve stigla je u hram Svetog Simeona Mirotočivog; vernici će moći da prisustvuju svakodnevnim liturgijama i molitvama za bolesne do 3. septembra.
Praznik poznat i kao Bogorodična Pasha, otkriva tajnu večnog života kroz mir i nevinost Presvete Bogorodice, čudesno uznesenje Njene duše i snagu vere koja nas vodi ka vaskrsenju.
Na praznik Uspenja Presvete Bogorodice, u manastiru Rakovica, poglavar SPC pozvao vernike da iz primera Bogorodice i Hrista nauče smirenje i ljubav, ali i da pokažu odgovornost prema majkama, sestrama i kćerima.
Na hramovnoj slavi Uspenja Presvete Bogorodice u Krajini održana je litija, pomen postradalim borcima i dodela crkvenih odlikovanja, među kojima i orden Kralja Milutina.
Druga slava manastira Svetog Arhangela Gavrila privukla verne iz okoline i šire, uz dirljive besede, pevanje poja i zajednički slavski ručak, dok Sveti Kirijak blagosilja svakoga ko kroči u svetinju.
Otkrijte kako da pripremite starinski kolač „na kašike“, sa mirisom kakaa i domaćih jaja, koji spaja generacije, unosi toplinu u vaš dom i postaje nezaobilazna poslastica uz popodnevnu kafu ili prazničnu trpezu.
Čudo u Vlahernskom hramu postalo je temelj jedne od najmoćnijih ikona — simbola zastupništva Majke Božje, anđela i svetih, koji i danas uliva veru i nadu hrišćanima širom sveta.
U vremenu kada sve manje slušamo, a prečesto zaboravljamo na poštovanje, arhimandrit Stefan podseća: pazite kako govorite majci – jer reč upućena majci, ide pravo Bogu.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Podnaslov: U celosti prenosimo rukom pisano svedočanstvo Borjanke Vraneš, rođene Savić, o Božijem daru koji je dva veka pratio njenu porodicu – od Stare Hercegovine i Istočne Bosne, kroz gubitke i stradanja, sve do Tumana, gde i danas donosi veru i utehu.
Manastir, poznat po ikoni staroj 500 godina i obnovljen nakon Drugog svetskog rata, postao je mesto duhovnog isceljenja, a igumanija Ekatarina, koja je tu provela pola veka, pričala je o hiljadama žena koje su zahvaljujući molitvama ispred ikone postale majke.
Druga slava manastira Svetog Arhangela Gavrila privukla verne iz okoline i šire, uz dirljive besede, pevanje poja i zajednički slavski ručak, dok Sveti Kirijak blagosilja svakoga ko kroči u svetinju.
Devedeset i jedna godina nakon atentata u Marseju, verni narod, potomci kraljevske porodice i učenici iz Topole okupili su se pod svodovima svetinje da se pomole za pokoj duše kralja Aleksandra
Natpisi "4. korpus" i "1981", ispisani na zidu uz sedište Eparhije zahumsko-hercegovačke i primorske, Generalni konzulat Srbije i kulturne institucije, izazvali su talas zabrinutosti i pozive da se počinioci što pre pronađu.
U temišvarskoj Sabornoj crkvi, uz molitve hiljada vernika i prisustvo arhijereja iz Srbije i Rumunije, svečano je proslavljen novi svetitelj čiji je kult godinama živeo u narodu — a sada je zauzeo mesto među svetima Crkve.
Na današnji dan sećamo se osvećenja Jerusalimskog hrama Vaskrsenja – svetinje nad svetinjama. Mesto Hristovog raspeća i Vaskrsenja postalo je srce hrišćanskog sveta.
U vremenima tuge, klevete i unutrašnjih borbi, ne traži snagu u sebi, već u Gospodu. Jer kako reče otac Mihailo – „trpi i istrpi, ali najviše se čuvaj očajanja.“
Nedavni primer iz Amerike pokreće pitanje koje mnogi vernici smatraju nemogućim: kako ostati veran Hristovom učenju i Svetim kanonima u vremenu duhovne dekadencije i relativizacije vere?
Dokumentarac otkriva neprolazni kosovski zavet, borbu naroda i svetinja, i višegodišnji rad humanitarne organizacije "Svi za Kosmet", koja menja živote ljudi i čuva srpsku duhovnost.
U vremenu kada mnogi beže od tišine i sopstvenih misli, pouka jednog od najznačajnijih hrišćanskih svetitelja pokazuje kako se upravo u trenucima unutrašnje borbe rađa snaga koja nadvladava očaj.
Natpisi "4. korpus" i "1981", ispisani na zidu uz sedište Eparhije zahumsko-hercegovačke i primorske, Generalni konzulat Srbije i kulturne institucije, izazvali su talas zabrinutosti i pozive da se počinioci što pre pronađu.