Na praznik Uspenja Presvete Bogorodice, Čajniče je ponovo postalo središte vernog naroda, okupljenog pred čudotvornim likom Majke Božje, za koji se veruje da vekovima daruje isceljenja, utehu i snagu.
U varoši poznatoj po svojoj duhovnoj tradiciji i dubokoj pobožnosti – Čajniču, avgustovski dani obeleženi su svečanom molitvom i duhovnim svetlom, kada pobožni narod proslavlja veliki praznik Uspenja Presvete Bogorodice. Ove godine, proslava je održana u obnovljenom hramu Presvete Bogorodice, koji ponosno čuva jednu od najznačajnijih svetinja ovih prostora – Čudotvornu ikonu Presvete Bogorodice Čajničku, poznatu kao „Krasnica“.
SPC
Čudotvoran ikona Čajnička Krasnica
Molitveno sabranje uoči praznika
Večernje bogosluženje uoči praznika, sa petohlebnicom, služili su čajnički parosi protojerej Dragiša Simić i jerej Damjan Radović, uz đakone, dok je molitveno prisustvovao i mitropolit dabrobosanski Hrizostom. Pobožnost i pažnja okupljenih vernika osetila se u svakom gestu, svakom poklonu i tišini molitve, pripremajući srca za glavni praznični dan.
Foto: SPC
Večernje bogosluženje sa petohlebnicom
Liturgija i praznična radost
Na sam dan praznika, svetu liturgiju služio je mitropolit Hrizostom, uz sasluženje istaknutih sveštenih lica. Liturgijsko slavlje uveličao je i predivni hor Sveti novomučenik Stanko Ostroški iz Nikšića, čije pojanje osvetljava duše prisutnih i vodi ih ka istinskoj molitvenoj kontemplaciji.
Litija ulicama Čajniča
Kao vrhunac prazničnog dana, vernici su učestvovali u litiji kroz grad Čajniče, koji Uspenje Presvete Bogorodice slavi i kao svoju krsnu slavu. Kum ovogodišnje krsne slave bio je jerej Damjan Radović sa svojom porodicom, a kumstvo za narednu godinu preuzela je porodica Prijović iz Čajniča. Ovaj običaj, duboko ukorenjen u tradiciji, pokazuje koliko pobožnost i zajedništvo oblikuju život varoši i učvršćuju vezu naroda sa svojom svetinjom.
Foto: SPC
Predanje o Čajničkoj Krasnici
Centralna tačka proslave u Čajniču je, naravno, čudotvorna ikona Presvete Bogorodice Čajničke. Prema predanju, ona potiče iz svetog Jerusalima i, kao jedna od mnogobrojnih ikona koje je naslikao sam Sveti Apostol i Evanđelist Luka, čuva neizmernu duhovnu moć i blagodat. Prednja strana ikone prikazuje Presvetu Bogorodicu sa Bogomladencem Hristom, dok se na zadnjoj strani nalazi lik Svetog Jovana Krstitelja.
Ikona je u Srbiju doneta od strane svetog kralja Uroša Milutina, koji ju je čuvao na svom dvoru kao zaštitnicu Nemanjićkog doma, a potom položio u manastir Banju kod Priboja. Iako je manastir kasnije spaljen i opljačkan, sveta ikona preživela je vatru i zlostavljanja, i čudesno sačuvana preneta je u grad Čajniče. Od tada, kroz vekove, ona je duhovna zaštitnica i utočište pobožnog naroda, pružajući utehu, izlečenje i nadu u svim životnim nevoljama.
Foto: SPC
Svedočanstva o čudima
Njena čudesna dejstva poznata su kroz mnogа сведочанства vernika. Jedna od njih govori o mladom dečaku iz Bosne čije su oči bile teško obolele, a lekari nisu mogli pomoći. Njegova majka, vođena snom, odvela ga je u Čajniče pred ikonu, i molitve pred svetim likom učinile su čudo – dečak je ozdravio. Druga priča se odnosi na Persu, slabunjavu devojku, koju su pavte njenog pokojnog oca sveštenika donete pred ikonu izlečile od misteriozne bolesti koja je trajala nedeljama, omogućivši joj da živi punim životom. Još jedno čudo, koje je zapisao sveštenik Jovan Jovanović, govori o dečaku iz Rogatice koji je onemeo, a pred čudotvornom ikonom progovorio, obradivši ne samo svoju porodicu, već i sve prisutne.
Foto: SPC
Pobožni narod, kroz vekove, ukrašavao je ikonu skupocenim darovima, potvrđujući veru u neprolaznu moć i milost Presvete Bogorodice. Čak i u periodima ratova i progona, kada su Italijani i ustaše uništavali crkve i otimali dragocenosti, sveta ikona preživela je bezbedno, čuvajući blagodet za verne, a prisustvo Božije ljubavi ostalo je neiskvareno.
Molitva pred ikonom Majke Božje Čajničke
Sveti vladika Nikolaj Žički napisao je molitvu koja se čita pred čudotvornom Čajničkom ikonom:
„Presveta Bogorodice, Darodarilice, spasi nas. Tebe slavimo, Darodarilicu, koja si čudesima mnogim proslavila Sina Svojega i Sebe, Djevo Bogomati; osveti nas slavom Tvojom neizrečenom, Darodarilice, i spasi duše naše.
Čajniče se raduje Tebi, Bogoradovana, kao dragocenoj riznici nebeskih darova; obdari i nas milošću Svojom, Darodarilice, i isprosi nam blagodat Duha Svetoga što istinom prosvećuje i osvećuje duše naše.
Darove daruješ svakome ko ime Tvoje sa verom i nadom spominje, i svakome ko se pred likom Tvojim čudotvornim moli: slepima vid, raslabljenima snagu, bezdetnim potomstvo, tužnima utehu, pokajnim očišćenje. Stoga Te u ljubavi proslavljamo, Darodarilice, i pod Tvoju zaštitu duše naše stavljamo.
Nebeska slavo i Čajnička pohvalo, raduje se! Iz Tvoga devičkog tela zasijala je Radost svemu svetu; neka i iz Tvoje čudesne Ikone sija radost svima nama, koji se Tebi vazda radujemo i iz dubine duše kličemo: Raduj se, Zoro našega spasenja! Raduj se, Darodarilice, obraduj sve nas svakim dobrim darom. Amin“.
Danas, Čajniče ostaje živo sveto središte pravoslavlja u ovom kraju, mesto okupljanja svih vernih koji traže duhovno isceljenje, ohrabrenje i pomoć u životnim nevoljama. Uspenje Presvete Bogorodice u Čajniču nije samo liturgijsko slavlje, već neprekidna molitvena povezanost naroda sa Nebom, kroz čudesni lik Majke Božje, koja i dalje daruje svetlost, mir i blagodat svima koji joj pristupaju sa verom i ljubavlju.
Dragocena relikvija iz Muzeja Srpske pravoslavne crkve stigla je u hram Svetog Simeona Mirotočivog; vernici će moći da prisustvuju svakodnevnim liturgijama i molitvama za bolesne do 3. septembra.
Praznik poznat i kao Bogorodična Pasha, otkriva tajnu večnog života kroz mir i nevinost Presvete Bogorodice, čudesno uznesenje Njene duše i snagu vere koja nas vodi ka vaskrsenju.
Na praznik Uspenja Presvete Bogorodice, u manastiru Rakovica, poglavar SPC pozvao vernike da iz primera Bogorodice i Hrista nauče smirenje i ljubav, ali i da pokažu odgovornost prema majkama, sestrama i kćerima.
Na hramovnoj slavi Uspenja Presvete Bogorodice u Krajini održana je litija, pomen postradalim borcima i dodela crkvenih odlikovanja, među kojima i orden Kralja Milutina.
Dok hrišćanski svet prati obeležavanje 1.700 godina Prvog vaseljenskog sabora, odsustvo dva patrijarhata tumači se kao snažna poruka Carigradskoj patrijaršiji i nagoveštaj tenzija unutar pravoslavlja.
Dok pojedini arhijereji otvoreno zagovaraju da žene bogosluže, vladika zvorničko-tuzlanski upozorava da zapadne ideologije i feminizam prete temelju pravoslavnog predanja.
Sveti apostol i jevanđelist Matej bio je jedan od dvanaestorice Isusovih apostola, nekadašnji carinik iz Kapernauma koji je ostavio sve da bi ga sledio.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Podnaslov: U celosti prenosimo rukom pisano svedočanstvo Borjanke Vraneš, rođene Savić, o Božijem daru koji je dva veka pratio njenu porodicu – od Stare Hercegovine i Istočne Bosne, kroz gubitke i stradanja, sve do Tumana, gde i danas donosi veru i utehu.
Manastir, poznat po ikoni staroj 500 godina i obnovljen nakon Drugog svetskog rata, postao je mesto duhovnog isceljenja, a igumanija Ekatarina, koja je tu provela pola veka, pričala je o hiljadama žena koje su zahvaljujući molitvama ispred ikone postale majke.
Vernici, arhijereji, profesori i đaci okupili su se u crkvi Svetog Save kako bi zajedno proslavili četvrt veka škole koja oblikuje buduće pastire Hristove, uz poruke o veri, životu i službi Dobrog Pastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Bez ulja i bez dodatih masnoća, sa aromatičnim začinima i semenkama, ovi posni krekeri na vodi idealni su za dane posta, a uz humus ili namaz od avokada postaju hranljiv i ukusan obrok.
Reči igumana manastira Podmaine o božićnom postu ruše privid sigurnosti i otvaraju pitanje izbora - između praznog života i života koji kroz pokajanje, Crkvu i duhovnu borbu dobija istinski smisao.