TANJUG AP Vadim Ghirda/wikipedia/Elserbio00/ TANJUG AP Bilal Hussein
Nikada više ljudi ne govori o potrebi za mirom, a paradoksalno, nikada više nismo bili okruženi sukobima, ratovima i nasiljem.
U svakodnevnim razgovorima, na društvenim mrežama, pa čak i u pesmama, ljudi širom sveta ponavljaju da samo čeznu za mirom - mirom u porodici, mirom u duši i mirm u svetu.
Nikada više ljudi ne govori o potrebi za mirom, a paradoksalno, nikada više nismo bili okruženi sukobima, ratovima i nasiljem.
U poslednjih nekoliko godina, svet je svedočio porastu nasilja, oružanih sukoba, političkih kriza i polarizacije među narodima. Od globalnih ratnih žarišta, preko svakodnevnog nasilja na ulicama, do dubokih podela unutar društava - pitanje se logično nameće: kako je moguće da svi čeznu za mirom, a svet tone u sve veći haos?
Ovog problema se dotakao i arhimantrit Sava, iguman manastira Visoki Dečani, u emisiji "Vrlinoslov" na TV Hram i pokušao da objasni ovaj, slobodno se može reći, paradoks.
Maria Paina/Shutterstock, Gorodenkoff/Shutterstock
Danas se svi mole za mir, a mira nigde
- Kao i ljubav, i mir dolazi kao dar od Boga. Mir nije proizvod okolnosti ovoga sveta, jer danas se kao nikada toliko govori o miru, a mira nigde nema. Nikada nije bilo više ratova, nikada nije bilo više nesloge, raznih animoziteta, sukoba među ljudima. Zato je mir Božji upravo ono što dolazi od samog Boga. To je dejstvo Božje, koje se daje bezuslovno i koje zaista postoji u dubini našeg postojanja, ali je pokriveno - istakao je armimandrit Sava pa nastavio:
- Sakriveno je našim nemirnim mislima, strahovima, brigama i žaljenjima zbog onoga što je bilo, brigama šta će biti, kao i osećajem nezahvalnosti prema onome što biva. I zato je čovek u stalnom nekom unutrašnjem sukobu sa sadašnjim trenutkom.
Tanjug Zoran Zestic
Arhimandrit Sava
Objašnjava da je upravo sadašnji trenutak, bez obzira na to koliko ne odgovara nama zbog ovih ili onih razloga, upravo i najlepši, i da bi svi trebalo da ga prihvatimo kao Božji dar.
Objašnjava da kada ne bi bilo tog opiranja i suprotstavljanja onome što je i što ne zavisi od nas, da bi svima bilo bolje.
Kaže da je u tome osnovni problem.
- Onda u čoveku nastaje taj nemir, a samim tim nema ni mira.
Opštežiće se svakako vezuje za drevno monaško predanje, a idioritmijski poredak je karakterističan za prelomne istorijske trenutke, doba pozne Vizantije i period turske vlasti.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve je na početku Velikogospoјinskog posta izrazio zabrinutost zbog nemira i podela i pozvao narod da prekine sukobe i okrene se miru, ljubavi i jedinstvu, uz molitvu Presvetoj Bogorodici da zaštiti sve koji čeznu za mirom.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete mučenice Veru, Nadu i Ljubav i majku im Sofiju po starom kalendaru, dok po novom slave Svetog Grigorija Jermenskog. Katolička crkva obeležava Svetog Jeronima. Jevreji obeležavaju peti dan Sukota, dok muslimani nemaju veliki praznik.
U Rimu za vreme cara Adrijana četiri hrišćanke odbile su da prinesu žrtvu idolskoj boginji Artemidi, a majka je svoje kćeri do poslednjeg trenutka učvršćivala u veri i učila ih da ne pokleknu pred strahom.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Protojerej Aleksej Mitjušin objašnjava da li ovaj čin ima veze sa spasenjem, može li se obaviti nakon sahrane i kako vernici treba da učestvuju u molitvenom ispraćaju pokojnika.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Rumunski duhovnik objašnjava da post, molitva, milostinja i uzdržanje sami po sebi nisu dovoljni, jer je za Boga važno i sa kakvom namerom čovek čini ono što izgleda kao dobro.
Svetom liturgijom počelo je praznovanje, a nakon osvećenja Krsta usledio je kulturno-umetnički program uz nastupe horova i ansambala iz Bele Crkve, Beograda i Raške.