TANJUG AP Vadim Ghirda/wikipedia/Elserbio00/ TANJUG AP Bilal Hussein
Nikada više ljudi ne govori o potrebi za mirom, a paradoksalno, nikada više nismo bili okruženi sukobima, ratovima i nasiljem.
U svakodnevnim razgovorima, na društvenim mrežama, pa čak i u pesmama, ljudi širom sveta ponavljaju da samo čeznu za mirom - mirom u porodici, mirom u duši i mirm u svetu.
Nikada više ljudi ne govori o potrebi za mirom, a paradoksalno, nikada više nismo bili okruženi sukobima, ratovima i nasiljem.
U poslednjih nekoliko godina, svet je svedočio porastu nasilja, oružanih sukoba, političkih kriza i polarizacije među narodima. Od globalnih ratnih žarišta, preko svakodnevnog nasilja na ulicama, do dubokih podela unutar društava - pitanje se logično nameće: kako je moguće da svi čeznu za mirom, a svet tone u sve veći haos?
Ovog problema se dotakao i arhimantrit Sava, iguman manastira Visoki Dečani, u emisiji "Vrlinoslov" na TV Hram i pokušao da objasni ovaj, slobodno se može reći, paradoks.
Maria Paina/Shutterstock, Gorodenkoff/Shutterstock
Danas se svi mole za mir, a mira nigde
- Kao i ljubav, i mir dolazi kao dar od Boga. Mir nije proizvod okolnosti ovoga sveta, jer danas se kao nikada toliko govori o miru, a mira nigde nema. Nikada nije bilo više ratova, nikada nije bilo više nesloge, raznih animoziteta, sukoba među ljudima. Zato je mir Božji upravo ono što dolazi od samog Boga. To je dejstvo Božje, koje se daje bezuslovno i koje zaista postoji u dubini našeg postojanja, ali je pokriveno - istakao je armimandrit Sava pa nastavio:
- Sakriveno je našim nemirnim mislima, strahovima, brigama i žaljenjima zbog onoga što je bilo, brigama šta će biti, kao i osećajem nezahvalnosti prema onome što biva. I zato je čovek u stalnom nekom unutrašnjem sukobu sa sadašnjim trenutkom.
Tanjug Zoran Zestic
Arhimandrit Sava
Objašnjava da je upravo sadašnji trenutak, bez obzira na to koliko ne odgovara nama zbog ovih ili onih razloga, upravo i najlepši, i da bi svi trebalo da ga prihvatimo kao Božji dar.
Objašnjava da kada ne bi bilo tog opiranja i suprotstavljanja onome što je i što ne zavisi od nas, da bi svima bilo bolje.
Kaže da je u tome osnovni problem.
- Onda u čoveku nastaje taj nemir, a samim tim nema ni mira.
Opštežiće se svakako vezuje za drevno monaško predanje, a idioritmijski poredak je karakterističan za prelomne istorijske trenutke, doba pozne Vizantije i period turske vlasti.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve je na početku Velikogospoјinskog posta izrazio zabrinutost zbog nemira i podela i pozvao narod da prekine sukobe i okrene se miru, ljubavi i jedinstvu, uz molitvu Presvetoj Bogorodici da zaštiti sve koji čeznu za mirom.
Podnaslov: U celosti prenosimo rukom pisano svedočanstvo Borjanke Vraneš, rođene Savić, o Božijem daru koji je dva veka pratio njenu porodicu – od Stare Hercegovine i Istočne Bosne, kroz gubitke i stradanja, sve do Tumana, gde i danas donosi veru i utehu.
Verni narod se sabrao u Hramu Svete prepodobne Paraskeve, dok je mitropolit mileševski Atanasije pozivao vernike da u kriznim vremenima jačaju u veri i predaju Gospodu svoje misli i dela.
Sigurno ste mnogo puta čuli kako neko od vaših poznanika za nekog kaže „ma to je metuzalem“, misleći na stariju osobu, ali sigurno niste imali podatak zašto se baš taj termin koristi i – ko ili šta je bio „metuzalem“?
Na praznik Prenosa moštiju Svetog prvomučenika Stefana, poglavar Srpske pravoslavne crkve pred vernicima u Slancima pozvao na smirenje, jedinstvo i ljubav prema bližnjima i neprijateljima.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Podnaslov: U celosti prenosimo rukom pisano svedočanstvo Borjanke Vraneš, rođene Savić, o Božijem daru koji je dva veka pratio njenu porodicu – od Stare Hercegovine i Istočne Bosne, kroz gubitke i stradanja, sve do Tumana, gde i danas donosi veru i utehu.
Sigurno ste mnogo puta čuli kako neko od vaših poznanika za nekog kaže „ma to je metuzalem“, misleći na stariju osobu, ali sigurno niste imali podatak zašto se baš taj termin koristi i – ko ili šta je bio „metuzalem“?
Svetac objašnjava kako nas prazna radoznalost i suvišne informacije neprimetno odvode u gordost, oduzimaju mir srca i zatvaraju put ka spasenju — i kako se od toga možemo zaštititi.
Sigurno ste mnogo puta čuli kako neko od vaših poznanika za nekog kaže „ma to je metuzalem“, misleći na stariju osobu, ali sigurno niste imali podatak zašto se baš taj termin koristi i – ko ili šta je bio „metuzalem“?
Dok je plamen uništavao okolinu crkve u Patrasu, hram i mošti svetitelja iz 20. veka ostali su neoštećeni – meštani tvrde da je u pitanju čudotvorna intervencija Svetog Gervazija.
Poziv na zajedničku molitvu muslimana u centru grada izazvao je burne reakcije i zabrinutost vlasti zbog mogućeg narušavanja verskog mira u jednom od najosetljivijih područja Hercegovine.