TANJUG AP Vadim Ghirda/wikipedia/Elserbio00/ TANJUG AP Bilal Hussein
Nikada više ljudi ne govori o potrebi za mirom, a paradoksalno, nikada više nismo bili okruženi sukobima, ratovima i nasiljem.
U svakodnevnim razgovorima, na društvenim mrežama, pa čak i u pesmama, ljudi širom sveta ponavljaju da samo čeznu za mirom - mirom u porodici, mirom u duši i mirm u svetu.
Nikada više ljudi ne govori o potrebi za mirom, a paradoksalno, nikada više nismo bili okruženi sukobima, ratovima i nasiljem.
U poslednjih nekoliko godina, svet je svedočio porastu nasilja, oružanih sukoba, političkih kriza i polarizacije među narodima. Od globalnih ratnih žarišta, preko svakodnevnog nasilja na ulicama, do dubokih podela unutar društava - pitanje se logično nameće: kako je moguće da svi čeznu za mirom, a svet tone u sve veći haos?
Ovog problema se dotakao i arhimantrit Sava, iguman manastira Visoki Dečani, u emisiji "Vrlinoslov" na TV Hram i pokušao da objasni ovaj, slobodno se može reći, paradoks.
Maria Paina/Shutterstock, Gorodenkoff/Shutterstock
Danas se svi mole za mir, a mira nigde
- Kao i ljubav, i mir dolazi kao dar od Boga. Mir nije proizvod okolnosti ovoga sveta, jer danas se kao nikada toliko govori o miru, a mira nigde nema. Nikada nije bilo više ratova, nikada nije bilo više nesloge, raznih animoziteta, sukoba među ljudima. Zato je mir Božji upravo ono što dolazi od samog Boga. To je dejstvo Božje, koje se daje bezuslovno i koje zaista postoji u dubini našeg postojanja, ali je pokriveno - istakao je armimandrit Sava pa nastavio:
- Sakriveno je našim nemirnim mislima, strahovima, brigama i žaljenjima zbog onoga što je bilo, brigama šta će biti, kao i osećajem nezahvalnosti prema onome što biva. I zato je čovek u stalnom nekom unutrašnjem sukobu sa sadašnjim trenutkom.
Tanjug Zoran Zestic
Arhimandrit Sava
Objašnjava da je upravo sadašnji trenutak, bez obzira na to koliko ne odgovara nama zbog ovih ili onih razloga, upravo i najlepši, i da bi svi trebalo da ga prihvatimo kao Božji dar.
Objašnjava da kada ne bi bilo tog opiranja i suprotstavljanja onome što je i što ne zavisi od nas, da bi svima bilo bolje.
Kaže da je u tome osnovni problem.
- Onda u čoveku nastaje taj nemir, a samim tim nema ni mira.
Opštežiće se svakako vezuje za drevno monaško predanje, a idioritmijski poredak je karakterističan za prelomne istorijske trenutke, doba pozne Vizantije i period turske vlasti.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve je na početku Velikogospoјinskog posta izrazio zabrinutost zbog nemira i podela i pozvao narod da prekine sukobe i okrene se miru, ljubavi i jedinstvu, uz molitvu Presvetoj Bogorodici da zaštiti sve koji čeznu za mirom.
Usred sukoba i nesigurnosti, mali grad na severoistoku Libana dočekao je simbol nade i molitve koji podseća da čak i u najmračnijim vremenima svetlost uvek pobeđuje tamu.
Sutra će se u Manastiru Pokrova Presvete Bogorodice služiti zaupokojena liturgija i opijelo, a vekovna svetinja Gornji Brčeli čuva sećanje na monahinju koja je ostavila dubok duhovni trag.
Dragutin Lalatović i Marinko Jovanović zakoračili su putem poslušnosti, molitve i unutrašnjeg preobražaja u jednoj od najznačajnijih pravoslavnih svetinja u Crnoj Gori
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
U besedi za četvrtak 6. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako krotost, blagočešće i vera opstaju usred tame i nasilja, i poziva vernike da postanu učesnici pobede Hrista nad svim silama zla.
Dok svet strepi pred katastrofama i neizvesnošću, ruski monah i duhovnik otkriva pouku koja pokazuje da vera i unutrašnja predanost mogu stvoriti nevidljivu zaštitu – događaj koji su vlasti pokušale da izbrišu iz istorije.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
U besedi za četvrtak 6. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako krotost, blagočešće i vera opstaju usred tame i nasilja, i poziva vernike da postanu učesnici pobede Hrista nad svim silama zla.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobne oce ubijene u manastiru Svetog Save Osvećenog po starom i Prepodobnog Tita Čudotvorca po novom kalendaru. Katolici slave Svetog Franju Paolskog, dok Jevreji danas slave Pashu, a muslimani nemaju većeg opšteg praznika.
Dok svet strepi pred katastrofama i neizvesnošću, ruski monah i duhovnik otkriva pouku koja pokazuje da vera i unutrašnja predanost mogu stvoriti nevidljivu zaštitu – događaj koji su vlasti pokušale da izbrišu iz istorije.