ČIME GOSPODA NAJVIŠE RADUJEMO, A ČIME DO SRŽI VREĐAMO: Sveti Jovan Kronštatski o Božjoj blagadati i kako se ona gubi
U hrišćanskom poimanju, ništa ne vređa duh svetosti toliko kao skrivena zloba – naročito ona koja se oblači u odeću dobrote.
Pravoslavna duhovnost, odavno ukazuje da čovek nije samo telo i psiha, već i duša, i da su sve tri dimenzije neraskidivo povezane.
U poslednje vreme sve češće se može čuti kako se ljudi žale na osećaj pritiska u grudima, gušenja, nelagode ili napetosti u predelu srca. Iako medicina ima svoje objašnjenje za ovakve simptome – najčešće povezujući ih sa stresom, anksioznošću, problemima sa srcem ili disajnim putevima – sve više se govori i o dubljem, duhovnom uzroku koji moderne dijagnoze često ne obuhvataju.
Savremeni način života – ubrzan tempo, stalna dostupnost, preopterećenost informacijama i život bez unutrašnjeg mira – dovodi do toga da čovek sve ređe zastane i preispita kako mu je zaista u duši. U toj trci, neretko se nagomilavaju razdražljivost, teskoba, potisnuti bes i osećaj nemoći, što ne ostaje bez posledica po telo. Srce – kao fizički, ali i simbolički centar čoveka – često prvo reaguje.
Pravoslavna duhovnost, sa druge strane, odavno ukazuje da čovek nije samo telo i psiha, već i duša, i da su sve tri dimenzije neraskidivo povezane. Prema tom pogledu, unutrašnji nemir, zlopamćenje, nerazrešeni konflikti, pa i duhovna zapuštenost, mogu se odraziti kroz telesne simptome – uključujući i pomenuti pritisak u grudima.
Sveti Jovan Kronštatski je u svoje vreme baš o tome govorio.
"Kada je čovek razdražljiv i odiše zlobom, jasno oseća u svojim grudima prisustvo neprijateljske, zle sile; njeno dejstvo u duši je potpuno suprotno onome što govori Spasitelj o Svome prisustvu: Jaram je moj blag i breme je moje lako (Mt. 11, 30). Kada je ta sila prisutna osećaš se užasno mučno i teško – i duševno i telesno".
U hrišćanskom poimanju, ništa ne vređa duh svetosti toliko kao skrivena zloba – naročito ona koja se oblači u odeću dobrote.
U osnovi ovog greha nalazi se prekid duhovne veze s Bogom i okretanje nepoznatim silama, koje Crkva jasno identifikuje kao demonske.
Zlopamtljivost i zloba se u hrišćanskoj tradiciji prepoznaje kao ozbiljan greh koji razara i pojedinca i zajednicu.
Bog svakome daje ono što mu je potrebno i što je za njega najbolje.
Budi deo Religija.rs zajednice.
Njihovo ime posebno se spominje kada se neko suoči sa bolešću, bolom, strahom ili neizvesnošću.
Kada se kolač podeli, gost deo iz leve ruke spušta na sto, pored sveće i žita, dok četvrtinu koju drži u desnoj ruci podiže i predaje domaćici.
Poznati kao besrebrenici i čudotvorci, lečili su bolesne ne tražeći zauzvrat novac niti bilo kakvu nagradu, zbog čega su dobili ime bezmezdni lekari.
Hrišćansko učenje poziva čoveka da se čuva mržnje i osvete, jer zlopamćenje ne donosi mir duši, već je još više opterećuje.
Broj 13 u pojedinim predanjima povezuje se sa Tajnom večerom, na kojoj je, prema hrišćanskom predanju, bilo 13 učesnika, dok se petak dovodi u vezu sa danom Hristovog stradanja.
Pojedini među njima postali su episkopi i revnosno brinuli o poverenim hrišćanskim zajednicama, dok su neki za svoju veru podneli mučeničku smrt.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Priprema se bez komplikovanih postupaka, a najvažniji korak dolazi kada se izvadi iz rerne i prelije mirisnom mešavinom peršuna, ulja i belog luka.
Stres, potisnute emocije, strahovi i nerazrešeni konflikti ostavljaju trag, ne samo na duši, već i na telu.
Prepoznavanje sopstvenih slabosti, prema pravoslavlju, jedan je od koraka na putu ka njihovom prevazilaženju.
Crkva na bolest ne gleda isključivo kroz prizmu tela, već čoveka posmatra kao jedinstvo telesnog i duhovnog.
U pokušaju da se nose s iskušenjima ili pobegnu od njih, ljudi često lutaju, a mnogi upadaju i u nove probleme.
Njihovo ime posebno se spominje kada se neko suoči sa bolešću, bolom, strahom ili neizvesnošću.
Kada se kolač podeli, gost deo iz leve ruke spušta na sto, pored sveće i žita, dok četvrtinu koju drži u desnoj ruci podiže i predaje domaćici.
Hrišćansko učenje poziva čoveka da se čuva mržnje i osvete, jer zlopamćenje ne donosi mir duši, već je još više opterećuje.
Broj 13 u pojedinim predanjima povezuje se sa Tajnom večerom, na kojoj je, prema hrišćanskom predanju, bilo 13 učesnika, dok se petak dovodi u vezu sa danom Hristovog stradanja.
Njihovo ime posebno se spominje kada se neko suoči sa bolešću, bolom, strahom ili neizvesnošću.
Kada se kolač podeli, gost deo iz leve ruke spušta na sto, pored sveće i žita, dok četvrtinu koju drži u desnoj ruci podiže i predaje domaćici.
Hrišćansko učenje poziva čoveka da se čuva mržnje i osvete, jer zlopamćenje ne donosi mir duši, već je još više opterećuje.
Pojedini među njima postali su episkopi i revnosno brinuli o poverenim hrišćanskim zajednicama, dok su neki za svoju veru podneli mučeničku smrt.
Kađenje je blagosiljanje i osvećenje prostora, a ne obaveza da se svaki kvadratni metar kuće na isti način kadi, objasnio je sveštenik.
Sveti oci upozoravali su da se čovek ne sme vezivati za rđave pomisli niti im pridavati preveliku pažnju, već da treba da se okrene molitvi i veri.
U pravoslavnom učenju reč ima posebnu težinu, a od čoveka se očekuje da je koristi za dobro, a ne za povređivanje drugih.