U Sabornom hramu u Šapcu, sestrinstvo Svete mati Angeline obeležilo je praznik svoje nebeske zaštitnice, nastavljajući misiju milosrđa započetu 1953. godine i pozivajući nova pokolenja da joj se pridruže u delu ljubavi.
Na praznik Prepodobne mati Angeline Srpske, koji se proslavlja 12. avgusta, u Sabornom hramu Svetih apostola Petra i Pavla u Šapcu, molitveno se sabralo sestrinstvo koje već više od sedam decenija nosi njeno ime i podražava njena sveta dela.
Proslava je započela svetom liturgijom koju je služio arhimandrit Filimon, iguman manastira Kaone, uz sasluženje sveštenstva Eparhije šabačke. Među prisutnima bio je i Preosvećeni Episkop šabački g. Jerotej, koji je, nakon bogosluženja, osveštao slavske darove i uputio pastirsku reč vernicima i članovima zajednice.
Osnivanje sestrinstva i svedočenje u teškim vremenima
Podsećajući na 1953. godinu, kada je zajednica osnovana blagoslovom episkopa šabačko-valjevskog Jovana Velimirovića, vladika Jerotej je naglasio da su članovi Sestrinstva, i u vremenima otvorene borbe protiv vere, ostali postojani u svedočenju pravoslavlja delima milosrđa.
SPC
Ikona Prepodobne mati Angeline Srpske
– Svi mi koji smo danas ovde sabrani učinili smo male napore da proširimo tu dobrotvornu delatnost i uključimo i druge članove i eparhiote, podražavajući Prepodobnu majku Angelinu. Ona je svojim delima, ljubavlju i milosrđem svedočila svoju veru. Okusivši gorke plodove izbeglištva, stradanja i nemaštine, nije dozvolila da se u njoj razvije gorčina i razočaranje, nego je to još više probudilo hrišćansku veru i milosrđe. Ona je ispunila reči prozbe koje čitamo tokom svake Liturgije – da sama sebe i sav život svoj Hristu Bogu preda – istakao je vladika Jerotej.
Nastavak misije milosrđa i danas
Sestrinstvo Svete majke Angeline i danas, u vremenu drugačijih izazova, nastavlja da širi mrežu pomoći i utehe onima kojima je najpotrebnija. Njihovo svedočenje pokazuje da je milosrđe jedan od najubedljivijih jezika ljubavi prema Bogu i bližnjima, a delo svetiteljke iz roda Brankovića ostaje večiti podsticaj za nova pokolenja vernika.
Od tihog monaškog postriga u manastiru Krupi do vođenja eparhije u kojoj su nikli deseci novih hramova – mitropolit banatski Nikanor obeležio jubilej koji otkriva priču života posvećenog Bogu i narodu.
Zavetna slava u manastiru Svetog apostola Marka okuplja rasejane Srbe u molitvi i sećanju, čuvajući večnu vezu sa domovinom kroz monaške živote i svetiteljske vrednosti.
U obraćanju zbog događaja u Gornjem Zaostru, sveštenstvo, monaštvo i verni narod Eparhije budimljansko-nikšićke upozoravaju na medijski linč, politički pritisak i selektivno delovanje institucija, uz poziv svim građanima na mir i istinu.
U manastiru posvećenom Svetom Pantelejmonu, vladika Pahomije služio je liturgiju, a litija, osvećenje slavskog kolača i beseda o milosrđu svetitelja ispunili su praznik radošću i molitvom.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetu velikomučenicu Jefimiju po starom kalendaru, dok po novom slave Prepodobnog Kirijaka Otšelnika. Katolička crkva obeležava Svete arhanđele Mihajla, Gavrila i Rafaila. Jevreji obeležavaju četvrti dan Sukota, dok muslimani danas nemaju veliki praznik.
Jedna od pouka svetogorskog duhovnika govori o slabostima koje čovek često ne primećuje, a upravo kroz njih, kako je upozoravao, iskušenje može da pronađe put do srca.
Više od 20 strana hronike upućene patrijarhu Vartolomeju otkriva detalje događaja iza zatvorenih vrata uoči Sabora u Kijevu, sastanaka sa Petrom Porošenkom, sukoba oko Filaretove uloge i stalnog nadzora nad carigradskom delegacijom.
Pravoslavna tradicija ima svoj poredak, a posebno je važno šta se može učiniti odmah nakon upokojenja, gde se čitaju molitve i kada se po pravilu služi opelo.
Pre 210 godina rođena je Marija Trandafil, žena čije su zadužbine deci bez roditelja, učenicima i hramovima ostavile trag koji se i danas vidi u Novom Sadu.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve pridružio se humanitarnoj akciji na Vračaru i pozvao vernike da svojim darom pomognu onima kojima je krv najpotrebnija.
Nakon glasina o ukidanju bogosluženja i optužbi koje su se sa mreža prelile na teren, jerej iz Loznice objašnjava kako je nastala zabuna i zašto vernici, po crkvenom poretku, ne traže rešenja na ulici.
Proslava je počela večernjim bogosluženjem i promocijom spomen-knjige, nastavljena svečanom liturgijom i obraćanjima arhijereja, a završena koncertom ansambla Fenički biseri pred punom dvoranom Kulturnog centra u Baru.
U prazničnoj besedi vladika Ilarion govorio o Krstu kao putokazu koji vraća Hristu, dok je poglavar Srpske pravoslavne crkve pozvao na dobro, vrlinu, žrtvu, darivanje i jedinstvo među ljudima.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Proslava je počela večernjim bogosluženjem i promocijom spomen-knjige, nastavljena svečanom liturgijom i obraćanjima arhijereja, a završena koncertom ansambla Fenički biseri pred punom dvoranom Kulturnog centra u Baru.
Čokoladni keks, nežni vanil-krem, mlečna čokolada i kikiriki spajaju se u poslasticu koja se priprema bez mnogo truda, baš kao nekada kada bi se nešto slatko na brzinu iznosilo pred porodicu i iznenadne goste.
U besedi za ponedeljak 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva se zašto je bilo dovoljno svedočanstvo Sina, ali i šta ono govori o njegovom jedinstvu sa Ocem.