U Sabornom hramu u Šapcu, sestrinstvo Svete mati Angeline obeležilo je praznik svoje nebeske zaštitnice, nastavljajući misiju milosrđa započetu 1953. godine i pozivajući nova pokolenja da joj se pridruže u delu ljubavi.
Na praznik Prepodobne mati Angeline Srpske, koji se proslavlja 12. avgusta, u Sabornom hramu Svetih apostola Petra i Pavla u Šapcu, molitveno se sabralo sestrinstvo koje već više od sedam decenija nosi njeno ime i podražava njena sveta dela.
Proslava je započela svetom liturgijom koju je služio arhimandrit Filimon, iguman manastira Kaone, uz sasluženje sveštenstva Eparhije šabačke. Među prisutnima bio je i Preosvećeni Episkop šabački g. Jerotej, koji je, nakon bogosluženja, osveštao slavske darove i uputio pastirsku reč vernicima i članovima zajednice.
Osnivanje sestrinstva i svedočenje u teškim vremenima
Podsećajući na 1953. godinu, kada je zajednica osnovana blagoslovom episkopa šabačko-valjevskog Jovana Velimirovića, vladika Jerotej je naglasio da su članovi Sestrinstva, i u vremenima otvorene borbe protiv vere, ostali postojani u svedočenju pravoslavlja delima milosrđa.
SPC
Ikona Prepodobne mati Angeline Srpske
– Svi mi koji smo danas ovde sabrani učinili smo male napore da proširimo tu dobrotvornu delatnost i uključimo i druge članove i eparhiote, podražavajući Prepodobnu majku Angelinu. Ona je svojim delima, ljubavlju i milosrđem svedočila svoju veru. Okusivši gorke plodove izbeglištva, stradanja i nemaštine, nije dozvolila da se u njoj razvije gorčina i razočaranje, nego je to još više probudilo hrišćansku veru i milosrđe. Ona je ispunila reči prozbe koje čitamo tokom svake Liturgije – da sama sebe i sav život svoj Hristu Bogu preda – istakao je vladika Jerotej.
Nastavak misije milosrđa i danas
Sestrinstvo Svete majke Angeline i danas, u vremenu drugačijih izazova, nastavlja da širi mrežu pomoći i utehe onima kojima je najpotrebnija. Njihovo svedočenje pokazuje da je milosrđe jedan od najubedljivijih jezika ljubavi prema Bogu i bližnjima, a delo svetiteljke iz roda Brankovića ostaje večiti podsticaj za nova pokolenja vernika.
Od tihog monaškog postriga u manastiru Krupi do vođenja eparhije u kojoj su nikli deseci novih hramova – mitropolit banatski Nikanor obeležio jubilej koji otkriva priču života posvećenog Bogu i narodu.
Zavetna slava u manastiru Svetog apostola Marka okuplja rasejane Srbe u molitvi i sećanju, čuvajući večnu vezu sa domovinom kroz monaške živote i svetiteljske vrednosti.
U obraćanju zbog događaja u Gornjem Zaostru, sveštenstvo, monaštvo i verni narod Eparhije budimljansko-nikšićke upozoravaju na medijski linč, politički pritisak i selektivno delovanje institucija, uz poziv svim građanima na mir i istinu.
U manastiru posvećenom Svetom Pantelejmonu, vladika Pahomije služio je liturgiju, a litija, osvećenje slavskog kolača i beseda o milosrđu svetitelja ispunili su praznik radošću i molitvom.
Jednostavno jelo od nekoliko sastojaka vekovima je bilo nezaobilazno tokom posta na ulju, a tajna punog ukusa krije se u načinu kuvanja i strpljivom krčkanju koje pasulju daje posebnu aromu.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
U zadužbini Brankovića, podignutoj pre više od 500 godina, služili su mitropolit Vasilije i episkop Justin, a verni narod svedočio o neobičnoj sili molitve ovog dana.
Monahinja Hristina decenijama je, bez buke i želje za priznanjem, služila Crkvi i ljudima, a oni koji su je poznavali pamte je kao simbol krotosti, požrtvovanja i tihe vere koja je menjala živote oko nje.
U Galeriji SANU otvorena je velika izložba povodom 850 godina od rođenja Rastka Nemanjića, a patrijarh Porfirije, Nikola Selaković, Lina Mendoni i Zoran Knežević govorili su o veri, identitetu, kulturi i očuvanju nacionalnog nasleđa.
Radnim delom Svetog arhijerejskog sabora predsedava patrijarh Porfirije, a arhijereji iz svih eparhija razmatraće ključna pitanja duhovnog, društvenog i misionarskog života Crkve u otadžbini i rasejanju.
U Verskom dobrotvornom starateljstvu odvija se velika akcija pakovanja darova koji će biti podeljeni posle litije, dok je dolazak srpskog patrijarha dodatno obeležio rad volontera i naglasio značaj zajedničkog služenja i sabornosti.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
Sveti Jovan Kronštatski još pre više od jednog veka opisao je zamku koja danas određuje jutra miliona ljudi - od prvog pogleda u ekran do osećaja teskobe, umora i unutrašnje praznine koja nas prati tokom celog dana.
U besedi za petak 5. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički opisuje paradoks: ljudi odbacuju izvor života, a zatim ulažu napor da pronađu smisao u onome što ih dodatno iscrpljuje.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Atanasija Velikog po novom i Prepodobnog Pahomija Velikog po starom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Izidora, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.