U zadužbini Brankovića, podignutoj pre više od 500 godina, služili su mitropolit Vasilije i episkop Justin, a verni narod svedočio o neobičnoj sili molitve ovog dana.
U manastiru Krušedol, duhovnoj prestonici Fruške gore, na dan kada Crkva molitveno proslavlja uspomenu na Prepodobnu mati Angelinu Srpsku, svetu liturgiju služili su mitropolit sremski Vasilije i episkop pariski i zapadnoevropski Justin.
Istorija zadužbine Brankovića
Sveti manastir Krušedol podigao je Sveti mitropolit Maksim, nekadašnji despot Đorđe Branković, zajedno sa svojom majkom Angelinom, između 1509. i 1516. godine. U tome im je značajno pomogao vlaški vojvoda Jovan Njagoj Basaraba.
Iako je hram posvećen Blagoveštenju Presvete Bogorodice, Krušedol od davnina slavi praznik Svete majke Angeline – ktitorke i duhovne stubice ove svetinje.
Foto: SPC
Liturgija u manastiru Krušedol, na praznik Prepodobne mati Angeline Srpske
Vera i trud Prepodobne matere Angeline
Prepodobna Angelina, monahinja iz Velike Remete, uložila je trud, veru i neiscrpnu ljubav u gradnju Krušedola. Pisala je čak i moskovskom velikom knezu Vasiliju Ivanoviču, moleći ga za pomoć u podizanju manastira, koji je prvobitno bio zamišljen da bude posvećen Svetom Jovanu Zlatoustom.
Veliki knez joj je uslišio molbu, poslavši potreban novac, četiri tovara dragocene samurovine i pismo sa obećanjem daljnje podrške.
Foto: SPC
Liturgija u manastiru Krušedol, na praznik Prepodobne mati Angeline Srpske
Čuvar svetih moštiju
U planu Prepodobne Angeline bilo je da u Krušedolu smesti mošti Svetih despota Stefana i Jovana, koje je inoverni gospodar Ivaniš Berislavić uklonio iz kupinovačkog hrama Svetog apostola Luke. Tako je Krušedol postao ne samo čuvar svetih moštiju i uspomena na slavno i mučeničko nasleđe porodice Branković.
Foto: SPC
Vladike su osveštale slavske darove
Molitveno sabranje vernog naroda
Današnje bogosluženje, koje su predvodili mitropolit Vasilije i episkop Justin, okupilo je brojne vernike iz Srema i drugih krajeva, potvrđujući da lik i delo Svete majke Angeline i dalje inspirišu pokolenja da se okupljaju u veri, molitvi i zajedništvu.
U manastiru za koji mnogi nikada nisu čuli, iako vekovima postoji, na praznik Svetog Kirila Aleksandrijskog zbili su se duhovni trenuci koji svedoče o neprekidnosti monaškog predanja i otvaraju novo poglavlje ove skrivene svetinje.
Ova izuzetno hranljiva čorba vekovima je služila ne samo za utolu gladi, već i kao simbol vere, posta i zahvalnosti — jelo koje spaja telo i duh kroz molitvu i tradiciju.
Jeromonah Evgenije, rodom iz Novog Sada, postavljen je na praznik Svetih Kozme i Damjana za igumana manastira Rakovac, a vladika sremski Vasilije poverio mu je vođstvo ove drevne svetinje sa željom da nastavi putevima poslušnosti, molitve i bratoljublja.
U Sabornom hramu u Šapcu, sestrinstvo Svete mati Angeline obeležilo je praznik svoje nebeske zaštitnice, nastavljajući misiju milosrđa započetu 1953. godine i pozivajući nova pokolenja da joj se pridruže u delu ljubavi.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
Sabrat Osovice upokojio se svega nekoliko sati nakon što je služio Svetu božanstvenu liturgiju, a njegov monaški i sveštenički put bio je neraskidivo vezan za ovu svetinju.
U vatrenoj stihiji na Vračaru dugogodišnji upravnik Patrijaršijskog dvora zadobio je opekotine na oko 30 odsto tela i teško oštećenje pluća usled udisanja dima
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.