U zadužbini Brankovića, podignutoj pre više od 500 godina, služili su mitropolit Vasilije i episkop Justin, a verni narod svedočio o neobičnoj sili molitve ovog dana.
U manastiru Krušedol, duhovnoj prestonici Fruške gore, na dan kada Crkva molitveno proslavlja uspomenu na Prepodobnu mati Angelinu Srpsku, svetu liturgiju služili su mitropolit sremski Vasilije i episkop pariski i zapadnoevropski Justin.
Istorija zadužbine Brankovića
Sveti manastir Krušedol podigao je Sveti mitropolit Maksim, nekadašnji despot Đorđe Branković, zajedno sa svojom majkom Angelinom, između 1509. i 1516. godine. U tome im je značajno pomogao vlaški vojvoda Jovan Njagoj Basaraba.
Iako je hram posvećen Blagoveštenju Presvete Bogorodice, Krušedol od davnina slavi praznik Svete majke Angeline – ktitorke i duhovne stubice ove svetinje.
Foto: SPC
Liturgija u manastiru Krušedol, na praznik Prepodobne mati Angeline Srpske
Vera i trud Prepodobne matere Angeline
Prepodobna Angelina, monahinja iz Velike Remete, uložila je trud, veru i neiscrpnu ljubav u gradnju Krušedola. Pisala je čak i moskovskom velikom knezu Vasiliju Ivanoviču, moleći ga za pomoć u podizanju manastira, koji je prvobitno bio zamišljen da bude posvećen Svetom Jovanu Zlatoustom.
Veliki knez joj je uslišio molbu, poslavši potreban novac, četiri tovara dragocene samurovine i pismo sa obećanjem daljnje podrške.
Foto: SPC
Liturgija u manastiru Krušedol, na praznik Prepodobne mati Angeline Srpske
Čuvar svetih moštiju
U planu Prepodobne Angeline bilo je da u Krušedolu smesti mošti Svetih despota Stefana i Jovana, koje je inoverni gospodar Ivaniš Berislavić uklonio iz kupinovačkog hrama Svetog apostola Luke. Tako je Krušedol postao ne samo čuvar svetih moštiju i uspomena na slavno i mučeničko nasleđe porodice Branković.
Foto: SPC
Vladike su osveštale slavske darove
Molitveno sabranje vernog naroda
Današnje bogosluženje, koje su predvodili mitropolit Vasilije i episkop Justin, okupilo je brojne vernike iz Srema i drugih krajeva, potvrđujući da lik i delo Svete majke Angeline i dalje inspirišu pokolenja da se okupljaju u veri, molitvi i zajedništvu.
U manastiru za koji mnogi nikada nisu čuli, iako vekovima postoji, na praznik Svetog Kirila Aleksandrijskog zbili su se duhovni trenuci koji svedoče o neprekidnosti monaškog predanja i otvaraju novo poglavlje ove skrivene svetinje.
Ova izuzetno hranljiva čorba vekovima je služila ne samo za utolu gladi, već i kao simbol vere, posta i zahvalnosti — jelo koje spaja telo i duh kroz molitvu i tradiciju.
Jeromonah Evgenije, rodom iz Novog Sada, postavljen je na praznik Svetih Kozme i Damjana za igumana manastira Rakovac, a vladika sremski Vasilije poverio mu je vođstvo ove drevne svetinje sa željom da nastavi putevima poslušnosti, molitve i bratoljublja.
U Sabornom hramu u Šapcu, sestrinstvo Svete mati Angeline obeležilo je praznik svoje nebeske zaštitnice, nastavljajući misiju milosrđa započetu 1953. godine i pozivajući nova pokolenja da joj se pridruže u delu ljubavi.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetu velikomučenicu Jefimiju po starom kalendaru, dok po novom slave Prepodobnog Kirijaka Otšelnika. Katolička crkva obeležava Svete arhanđele Mihajla, Gavrila i Rafaila. Jevreji obeležavaju četvrti dan Sukota, dok muslimani danas nemaju veliki praznik.
Jedna od pouka svetogorskog duhovnika govori o slabostima koje čovek često ne primećuje, a upravo kroz njih, kako je upozoravao, iskušenje može da pronađe put do srca.
Više od 20 strana hronike upućene patrijarhu Vartolomeju otkriva detalje događaja iza zatvorenih vrata uoči Sabora u Kijevu, sastanaka sa Petrom Porošenkom, sukoba oko Filaretove uloge i stalnog nadzora nad carigradskom delegacijom.
Pravoslavna tradicija ima svoj poredak, a posebno je važno šta se može učiniti odmah nakon upokojenja, gde se čitaju molitve i kada se po pravilu služi opelo.
Proslava je počela večernjim bogosluženjem i promocijom spomen-knjige, nastavljena svečanom liturgijom i obraćanjima arhijereja, a završena koncertom ansambla Fenički biseri pred punom dvoranom Kulturnog centra u Baru.
U prazničnoj besedi vladika Ilarion govorio o Krstu kao putokazu koji vraća Hristu, dok je poglavar Srpske pravoslavne crkve pozvao na dobro, vrlinu, žrtvu, darivanje i jedinstvo među ljudima.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Proslava je počela večernjim bogosluženjem i promocijom spomen-knjige, nastavljena svečanom liturgijom i obraćanjima arhijereja, a završena koncertom ansambla Fenički biseri pred punom dvoranom Kulturnog centra u Baru.
Čokoladni keks, nežni vanil-krem, mlečna čokolada i kikiriki spajaju se u poslasticu koja se priprema bez mnogo truda, baš kao nekada kada bi se nešto slatko na brzinu iznosilo pred porodicu i iznenadne goste.
U besedi za ponedeljak 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva se zašto je bilo dovoljno svedočanstvo Sina, ali i šta ono govori o njegovom jedinstvu sa Ocem.