U manastiru posvećenom Svetom Pantelejmonu, vladika Pahomije služio je liturgiju, a litija, osvećenje slavskog kolača i beseda o milosrđu svetitelja ispunili su praznik radošću i molitvom.
U živopisnom ambijentu proplanaka, gde se planinski vazduh meša sa mirisom trave, a tišina nosi odjek zvona, selo Lepčince nadomak Vranja, na praznik Svetog Pantelejmona, postalo je središte molitve i sabornosti. Tog dana, kada Crkva proslavlja Svetog velikomučenika i iscelitelja Pantelejmona, u manastiru posvećenom ovom svetitelju mitropolit vranjski Pahomije služio je liturgiju.
Foto: SPC
Čudotvorna ikona i vekovno predanje
Vernici, pristigli iz raznih krajeva, ispunili su manastirsku portu, pristupili pričešću i poklonili se čudotvornoj ikoni Svetog Pantelejmona, čuvenoj po mnogim isceljenjima. Između liturgijskih pevanja i šapata molitava, proplanci Lepčinaca svedočili su o živom predanju koje kaže da je na ovom mestu još u XIV veku, za vreme kralja Milutina, postojao manastir. Istorijski tragovi toga doba i danas su vidljivi u temeljima obližnje crkve Vaznesenja Gospodnjeg.
U Pčinjskom pomeniku iz XIV veka manastir se pominje kao metoh manastira Prepodobnog Prohora Pčinjskog, što svedoči o njegovoj važnoj ulozi u duhovnom životu ovog kraja.
Nakon svete liturgije, krenula je litija kroz manastirsko dvorište, a zatim je osvećen slavski kolač. U besedi vladike Pahomija, život Svetog Pantelejmona osvetljen je kao primer bezgraničnog milosrđa, vernosti Hristu i ljubavi prema bližnjima.
Tog dana, pod vedrim nebom nad Pčinjom, prošlost i sadašnjost stopile su se u jedno — u tiho i postojano svedočanstvo da svetiteljska ljubav, jednom posađena u srca ljudi, ne prestaje da donosi plod.
Mnogi turisti iz pravoslavnih zemalja žele da prime Svete tajne u Sabornoj crkvi Svetog Jovana Vladimira, ali pravila su jasna – a za neke i iznenađujuća.
Od tihog monaškog postriga u manastiru Krupi do vođenja eparhije u kojoj su nikli deseci novih hramova – mitropolit banatski Nikanor obeležio jubilej koji otkriva priču života posvećenog Bogu i narodu.
Zavetna slava u manastiru Svetog apostola Marka okuplja rasejane Srbe u molitvi i sećanju, čuvajući večnu vezu sa domovinom kroz monaške živote i svetiteljske vrednosti.
U obraćanju zbog događaja u Gornjem Zaostru, sveštenstvo, monaštvo i verni narod Eparhije budimljansko-nikšićke upozoravaju na medijski linč, politički pritisak i selektivno delovanje institucija, uz poziv svim građanima na mir i istinu.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
Sabrat Osovice upokojio se svega nekoliko sati nakon što je služio Svetu božanstvenu liturgiju, a njegov monaški i sveštenički put bio je neraskidivo vezan za ovu svetinju.
U vatrenoj stihiji na Vračaru dugogodišnji upravnik Patrijaršijskog dvora zadobio je opekotine na oko 30 odsto tela i teško oštećenje pluća usled udisanja dima
Broj 13 u pojedinim predanjima povezuje se sa Tajnom večerom, na kojoj je, prema hrišćanskom predanju, bilo 13 učesnika, dok se petak dovodi u vezu sa danom Hristovog stradanja.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Mitropolit Pahomije služio je Liturgiju, predvodio litiju i osveštao slavske darove, dok je sabrani narod osetio snagu molitve i zajedništva u manastiru posvećenom prvomučeniku
Verni narod okupio se u porti novobeogradskog hrama, gde je patrijarh Porfirije uputio snažne poruke o veri, smirenju, radosti, pokajanju i miru, a bogat program okupio je i brojne izvođače duhovne i etno muzike.
Prema predanju, za istoriju ovog manastira vezuju se Sveti Sava, kralj Dragutin i despot Đurađ Branković, a upravo je u vreme Brankovića Sveti Stefan postao njegov nebeski zaštitnik.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.