Mitropolit Pahomije služio je Liturgiju, predvodio litiju i osveštao slavske darove, dok je sabrani narod osetio snagu molitve i zajedništva u manastiru posvećenom prvomučeniku
Praznik Prenosa moštiju Svetog prvomučenika i arhiđakona Stefana svečano je proslavljen u manastiru Eparhije vranjske u Gornjem Žapskom, koji je posvećen ovom velikom svetitelju. Svetu arhijerejsku Liturgiju služio je mitropolit vranjski Pahomije, uz molitveno učešće sveštenstva, monaštva i brojnih vernika iz ovog kraja.
Foto: SPC
Liturgija u manastiru Svetog prvomučenika i arhiđakona Stefana na dan manastirske slave
Liturgija i litija u Gornjem Žapskom
Nakon čitanja svetog Jevanđelja, prigodnu besedu održao je protojerej-stavrofor Nebojša Stojadinović, podsećajući prisutne na primer vernosti i smirenosti koji je Sveti Stefan ostavio budućim pokolenjima. Posle Liturgije usledila je svečana litija oko hrama, a vladika Pahomije osveštao je slavske darove koje su sa ljubavlju pripremile sestre Svetostefanske obitelji predvođene igumanijom Jefremijom, zajedno sa kumovima manastirske slave.
Foto: SPC
Vladika Pahomije prelomio je slavski kolač sa igumanijom Jefremijom
Obraćajući se vernicima, vladika Pahomije govorio je o životu i stradanju Svetog arhiđakona Stefana, prvog mučenika Hristove Crkve, podvukavši značaj svedočenja vere i hrabrosti u vremenu iskušenja. „Sveti Stefan nas uči da je vernost Bogu jača od svake zemaljske sile, a smirenost i ljubav – čak i prema progoniteljima – put ka Carstvu nebeskom“, poručio je mitropolit.
Značaj Prenosa moštiju Svetog Stefana
Praznik Prenosa moštiju Svetog Stefana ustanovljen je u znak sećanja na čudesno otkrivanje njegovih moštiju u blizini Jerusalima 415. godine. Njegovo stradanje ostalo je zauvek upisano u temelje Crkve – kao prvi đakon i prvi mučenik, Sveti Stefan je svojim životom i smrću posvedočio istinitu veru.
Foto: SPC
Vladika Pahomije
Čak i u času kada je bio kamenovan, molio se Bogu da ne uračuna greh njegovim mučiteljima, ostavljajući neprolazni primer hrišćanske ljubavi. Upravo zato, ovaj praznik vernicima donosi utehu i snagu – podsećajući da smrt nije kraj, već prelazak u večni život, a mučeništvo nije poraz, već put ka večnom proslavljenju u Hristu.
Manastir – duhovno središte vernog naroda
Manastir u Gornjem Žapskom, posvećen prvomučeniku i arhiđakonu Stefanu, i ove godine bio je središte sabranja vernog naroda. Mnogi hodočasnici došli su da zajedno proslave praznik, potvrđujući da živa vera i danas povezuje ljude u zajednici ljubavi i molitve.
Na dan Sabora arhangela Gavrila, sabralo se sve — i narod, i molitva, i nebeski mir. Manastir Kovilj, obnovljen u slavi i ljubavi, postao je svedok kako vera obnavlja i dušu i svetinju.
Dvojica mitropolita, sveštenstvo i vernici iz više eparhija proslavili su slavu svetinje u kojoj vekovima zrači sila Imena Hristovog i isceljuju se ranjene duše.
U manastiru posvećenom Svetom Pantelejmonu, vladika Pahomije služio je liturgiju, a litija, osvećenje slavskog kolača i beseda o milosrđu svetitelja ispunili su praznik radošću i molitvom.
Na ovom sabranju mitropolit Ignatije služio liturgiju, uručio odlikovanja i pozvao vernike da se sabiraju u svojim parohijskim hramovima, podsećajući da samo Gospod daruje život večni.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Miholjske zadušnice i Svetog mučenika Kalistrata po starom kalendaru, dok po novom proslavljaju Svete mučenike Evlampija i Evlampiju. Katolička crkva obeležava Svetog Franju Bordžiju, Jevreji obeležavaju Šabat Berešit, dok muslimani nemaju veliki praznik.
Svetogorski starac podseća da pravoslavni duhovni život ne podrazumeva bekstvo od iskušenja, već istrajnost u borbi protiv greha, pokajanje i neprestano okretanje Bogu.
Prijave se podnose isključivo elektronski, uz obaveznu dokumentaciju i preporuku parohijskog sveštenika, a rezultati konkursa biće objavljeni krajem novembra 2026. godine.
Na praznik Prenosa moštiju Svetog kneza Lazara okupili su se mitropoliti, sveštenstvo, monahinje, monasi i gosti iz više eparhija, a jubilej je obeležen svetom liturgijom, predstavljanjem životopisa znamenitih igumanija i dragocenog zapisa srpskog crkvenog pojanja.
Prema predanju, za istoriju ovog manastira vezuju se Sveti Sava, kralj Dragutin i despot Đurađ Branković, a upravo je u vreme Brankovića Sveti Stefan postao njegov nebeski zaštitnik.
U svetinji u Ilajnu, gde su ga dočekali monasi i brojni vernici, poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o Božjem promislu, duhovnim korenima Srba u Australiji i svetinjama koje čuvaju veru daleko od otadžbine.
Dok jedni prvi put dolaze na Gazimestan, drugi mu se vraćaju godinama, a prizor stotina Srba koji u tišini i molitvi odaju počast knezu Lazaru i kosovskim junacima svedoči da sećanje na stradale ne bledi.
U svetinji u Ilajnu, gde su ga dočekali monasi i brojni vernici, poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o Božjem promislu, duhovnim korenima Srba u Australiji i svetinjama koje čuvaju veru daleko od otadžbine.