Mitropolit Pahomije služio je Liturgiju, predvodio litiju i osveštao slavske darove, dok je sabrani narod osetio snagu molitve i zajedništva u manastiru posvećenom prvomučeniku
Praznik Prenosa moštiju Svetog prvomučenika i arhiđakona Stefana svečano je proslavljen u manastiru Eparhije vranjske u Gornjem Žapskom, koji je posvećen ovom velikom svetitelju. Svetu arhijerejsku Liturgiju služio je mitropolit vranjski Pahomije, uz molitveno učešće sveštenstva, monaštva i brojnih vernika iz ovog kraja.
Foto: SPC
Liturgija u manastiru Svetog prvomučenika i arhiđakona Stefana na dan manastirske slave
Liturgija i litija u Gornjem Žapskom
Nakon čitanja svetog Jevanđelja, prigodnu besedu održao je protojerej-stavrofor Nebojša Stojadinović, podsećajući prisutne na primer vernosti i smirenosti koji je Sveti Stefan ostavio budućim pokolenjima. Posle Liturgije usledila je svečana litija oko hrama, a vladika Pahomije osveštao je slavske darove koje su sa ljubavlju pripremile sestre Svetostefanske obitelji predvođene igumanijom Jefremijom, zajedno sa kumovima manastirske slave.
Foto: SPC
Vladika Pahomije prelomio je slavski kolač sa igumanijom Jefremijom
Obraćajući se vernicima, vladika Pahomije govorio je o životu i stradanju Svetog arhiđakona Stefana, prvog mučenika Hristove Crkve, podvukavši značaj svedočenja vere i hrabrosti u vremenu iskušenja. „Sveti Stefan nas uči da je vernost Bogu jača od svake zemaljske sile, a smirenost i ljubav – čak i prema progoniteljima – put ka Carstvu nebeskom“, poručio je mitropolit.
Značaj Prenosa moštiju Svetog Stefana
Praznik Prenosa moštiju Svetog Stefana ustanovljen je u znak sećanja na čudesno otkrivanje njegovih moštiju u blizini Jerusalima 415. godine. Njegovo stradanje ostalo je zauvek upisano u temelje Crkve – kao prvi đakon i prvi mučenik, Sveti Stefan je svojim životom i smrću posvedočio istinitu veru.
Foto: SPC
Vladika Pahomije
Čak i u času kada je bio kamenovan, molio se Bogu da ne uračuna greh njegovim mučiteljima, ostavljajući neprolazni primer hrišćanske ljubavi. Upravo zato, ovaj praznik vernicima donosi utehu i snagu – podsećajući da smrt nije kraj, već prelazak u večni život, a mučeništvo nije poraz, već put ka večnom proslavljenju u Hristu.
Manastir – duhovno središte vernog naroda
Manastir u Gornjem Žapskom, posvećen prvomučeniku i arhiđakonu Stefanu, i ove godine bio je središte sabranja vernog naroda. Mnogi hodočasnici došli su da zajedno proslave praznik, potvrđujući da živa vera i danas povezuje ljude u zajednici ljubavi i molitve.
Na dan Sabora arhangela Gavrila, sabralo se sve — i narod, i molitva, i nebeski mir. Manastir Kovilj, obnovljen u slavi i ljubavi, postao je svedok kako vera obnavlja i dušu i svetinju.
Dvojica mitropolita, sveštenstvo i vernici iz više eparhija proslavili su slavu svetinje u kojoj vekovima zrači sila Imena Hristovog i isceljuju se ranjene duše.
U manastiru posvećenom Svetom Pantelejmonu, vladika Pahomije služio je liturgiju, a litija, osvećenje slavskog kolača i beseda o milosrđu svetitelja ispunili su praznik radošću i molitvom.
Na ovom sabranju mitropolit Ignatije služio liturgiju, uručio odlikovanja i pozvao vernike da se sabiraju u svojim parohijskim hramovima, podsećajući da samo Gospod daruje život večni.
Tumačeći trenutak kada je rimski kapetan pred raspećem izgovorio neočekivano priznanje, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otvara sliku događaja koji ni vekovima kasnije ne prestaje da izaziva nedoumice.
Pravoslavni vernici danas slave Vaskrs po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Nedelju Božjeg milosrđa, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Plato zavetnog hrama na Vračaru ispunjen svećama i tišinom očekivanja – Blagodatni oganj stigao iz Svete zemlje, a ponoćnu liturgiju služi vladika toplički Petar
Blagodatni oganj prenet specijalnim letom u Beograd, vernici u molitvenoj tišini pale sveće, episkop toplički Petar služiće ponoćnu vaskršnju liturgiju u najvećem srpskom hramu.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Na praznik Svetog Arsenija Sremca, mitropolit Pahomije je osvećenjem crkve u blizini Vranja učinio ovaj mali kutak Srbije svetim mestom molitve, donoseći vernicima blagoslov i obnovu duhovnog života.
U Sabornom hramu Svete Trojice služena je svečana liturgija, prikazan film o istoriji Eparhije, predstavljeno kapitalno izdanje „Šematizam“, a ceo grad disao je u znaku molitve i zahvalnosti.
Posle bogosluženja i čina osveštavanja, mitropolit vranjski je poslao poruku naglašavajući da je naša sveta dužnost da nastavimo brigu o svetinjama, jer tako čuvamo i svoju veru.
Verni narod iz svih krajeva sabrao se u Ovčarsko-kablarskoj klisuri kako bi uz liturgiju i trpezu ljubavi, koju je pripremilo sestrinstvo Manastira Blagoveštenje, proslavio manastirsku slavu.
Plato zavetnog hrama na Vračaru ispunjen svećama i tišinom očekivanja – Blagodatni oganj stigao iz Svete zemlje, a ponoćnu liturgiju služi vladika toplički Petar
Blagodatni oganj prenet specijalnim letom u Beograd, vernici u molitvenoj tišini pale sveće, episkop toplički Petar služiće ponoćnu vaskršnju liturgiju u najvećem srpskom hramu.
U drevnoj svetinji, poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o Hristovom silasku u smrt kao pobedi nad najvećim neprijateljem čoveka, dok su vernici poneli snažnu poruku nade i utehe.
Plato zavetnog hrama na Vračaru ispunjen svećama i tišinom očekivanja – Blagodatni oganj stigao iz Svete zemlje, a ponoćnu liturgiju služi vladika toplički Petar
Blagodatni oganj prenet specijalnim letom u Beograd, vernici u molitvenoj tišini pale sveće, episkop toplički Petar služiće ponoćnu vaskršnju liturgiju u najvećem srpskom hramu.
Blagodatni oganj se prvi put javio 335. godine na Veliku subotu i posle godinama do dana današnjeg i to samo pravoslavnom patrijarhu, dajući time potvrdu istinitosti i ispravnosti naše pravoslavne vere.
Nastojateljica Manastira Vratna govori kako lavanda, pčelinji vosak i prirodna eterična ulja iz ove svetinje pomažu vernicima da povrate ravnotežu tela i duha.
Dok vernici u hramove donose jaja i prazničnu hranu na osvećenje, Crkva čuva neobičan ritam ovog dana – između groba i vaskrsenja odvija se tihi događaj sa snažnom porukom hrišćanstva
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Veliku subotu po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svete Džeme Galgani, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.