Mitropolit Pahomije služio je Liturgiju, predvodio litiju i osveštao slavske darove, dok je sabrani narod osetio snagu molitve i zajedništva u manastiru posvećenom prvomučeniku
Praznik Prenosa moštiju Svetog prvomučenika i arhiđakona Stefana svečano je proslavljen u manastiru Eparhije vranjske u Gornjem Žapskom, koji je posvećen ovom velikom svetitelju. Svetu arhijerejsku Liturgiju služio je mitropolit vranjski Pahomije, uz molitveno učešće sveštenstva, monaštva i brojnih vernika iz ovog kraja.
Foto: SPC
Liturgija u manastiru Svetog prvomučenika i arhiđakona Stefana na dan manastirske slave
Liturgija i litija u Gornjem Žapskom
Nakon čitanja svetog Jevanđelja, prigodnu besedu održao je protojerej-stavrofor Nebojša Stojadinović, podsećajući prisutne na primer vernosti i smirenosti koji je Sveti Stefan ostavio budućim pokolenjima. Posle Liturgije usledila je svečana litija oko hrama, a vladika Pahomije osveštao je slavske darove koje su sa ljubavlju pripremile sestre Svetostefanske obitelji predvođene igumanijom Jefremijom, zajedno sa kumovima manastirske slave.
Foto: SPC
Vladika Pahomije prelomio je slavski kolač sa igumanijom Jefremijom
Obraćajući se vernicima, vladika Pahomije govorio je o životu i stradanju Svetog arhiđakona Stefana, prvog mučenika Hristove Crkve, podvukavši značaj svedočenja vere i hrabrosti u vremenu iskušenja. „Sveti Stefan nas uči da je vernost Bogu jača od svake zemaljske sile, a smirenost i ljubav – čak i prema progoniteljima – put ka Carstvu nebeskom“, poručio je mitropolit.
Značaj Prenosa moštiju Svetog Stefana
Praznik Prenosa moštiju Svetog Stefana ustanovljen je u znak sećanja na čudesno otkrivanje njegovih moštiju u blizini Jerusalima 415. godine. Njegovo stradanje ostalo je zauvek upisano u temelje Crkve – kao prvi đakon i prvi mučenik, Sveti Stefan je svojim životom i smrću posvedočio istinitu veru.
Foto: SPC
Vladika Pahomije
Čak i u času kada je bio kamenovan, molio se Bogu da ne uračuna greh njegovim mučiteljima, ostavljajući neprolazni primer hrišćanske ljubavi. Upravo zato, ovaj praznik vernicima donosi utehu i snagu – podsećajući da smrt nije kraj, već prelazak u večni život, a mučeništvo nije poraz, već put ka večnom proslavljenju u Hristu.
Manastir – duhovno središte vernog naroda
Manastir u Gornjem Žapskom, posvećen prvomučeniku i arhiđakonu Stefanu, i ove godine bio je središte sabranja vernog naroda. Mnogi hodočasnici došli su da zajedno proslave praznik, potvrđujući da živa vera i danas povezuje ljude u zajednici ljubavi i molitve.
Na dan Sabora arhangela Gavrila, sabralo se sve — i narod, i molitva, i nebeski mir. Manastir Kovilj, obnovljen u slavi i ljubavi, postao je svedok kako vera obnavlja i dušu i svetinju.
Dvojica mitropolita, sveštenstvo i vernici iz više eparhija proslavili su slavu svetinje u kojoj vekovima zrači sila Imena Hristovog i isceljuju se ranjene duše.
U manastiru posvećenom Svetom Pantelejmonu, vladika Pahomije služio je liturgiju, a litija, osvećenje slavskog kolača i beseda o milosrđu svetitelja ispunili su praznik radošću i molitvom.
Na ovom sabranju mitropolit Ignatije služio liturgiju, uručio odlikovanja i pozvao vernike da se sabiraju u svojim parohijskim hramovima, podsećajući da samo Gospod daruje život večni.
Jedan od najvažnijih praznika u islamu donosi dane molitve, darivanja i porodičnog okupljanja, a posebnu pažnju privlače tradicionalne čestitke i običaji koji se vekovima prenose među muslimanima.
Od čišćenja doma i odlaska na mezarja do kurbana i porodičnih okupljanja: objašnjenja koja otkrivaju kako se kroz svakodnevne običaje čuva duh praznika i prenosi kroz generacije.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Isidora po starom i Svetog mučenika Teraponta Sardijskog po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Augustina Kenterberijskog, dok muslimani obeležavaju prvi dan Kurban-bajrama, a Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Dok jedni neprestano preživljavaju juče, a drugi strepe od sutra, jedna pouka arhimandrita Save Majuka razbija tu unutrašnju tišinu i vraća fokus na jedini trenutak koji čovek zaista ima - sada.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na praznik Svetog Arsenija Sremca, mitropolit Pahomije je osvećenjem crkve u blizini Vranja učinio ovaj mali kutak Srbije svetim mestom molitve, donoseći vernicima blagoslov i obnovu duhovnog života.
U Sabornom hramu Svete Trojice služena je svečana liturgija, prikazan film o istoriji Eparhije, predstavljeno kapitalno izdanje „Šematizam“, a ceo grad disao je u znaku molitve i zahvalnosti.
Posle bogosluženja i čina osveštavanja, mitropolit vranjski je poslao poruku naglašavajući da je naša sveta dužnost da nastavimo brigu o svetinjama, jer tako čuvamo i svoju veru.
Verni narod iz svih krajeva sabrao se u Ovčarsko-kablarskoj klisuri kako bi uz liturgiju i trpezu ljubavi, koju je pripremilo sestrinstvo Manastira Blagoveštenje, proslavio manastirsku slavu.
Srpska pravoslavna crkva saopštila je da će jedna od najvećih svetinja pravoslavnog sveta, na molbu patrijarha Porfirija i uz blagoslov igumana manastira Vatoped, u Hramu Svetog Save ostati duže nego što je planirano.
Mitropolit šumadijski u Hramu Svetog Nikolaja upozorio je da čovek bez vere, ljubavi i odgovornosti lako izgubi i sebe i druge, poručivši da Bog čoveka ne menja silom, već ljubavlju.
Na praznik Svetih Kirila i Metodija u Obardama je osvećena nova svetinja, podignuta slogom meštana i dobrotvora, a mitropolit mileševski poručio je da će ova svetinja okupljati narod i čuvati veru budućih generacija.
Kolona duža od kilometar i po proteže se vračarskim ulicama, dok poklonici iz Srbije, Republike Srpske i Crne Gore poručuju da nijedno čekanje nije teško kada među srpski narod stigne ovakva svetinja.
Od ranog jutra kolone vernika slivale su se ka tumanskoj svetinji na presvlačenje moštiju Svetog Zosima, dok je posle liturgije ogromna litija krenula kroz šumu ka isposnici svetitelja.
Od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save slivala se nepregledna reka vernog naroda, dok je jedna od najvećih svetinja pravoslavlja prvi put posle više vekova proneta ulicama prestonice.
Čudotvorni pojas svečano je dočekan u porti Vaznesenjske crkve u Beogradu, uz najviše crkvene počasti i more vernika koje je ispunilo centar prestonice.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Srpska pravoslavna crkva saopštila je da će jedna od najvećih svetinja pravoslavnog sveta, na molbu patrijarha Porfirija i uz blagoslov igumana manastira Vatoped, u Hramu Svetog Save ostati duže nego što je planirano.