Verni narod iz svih krajeva sabrao se u Ovčarsko-kablarskoj klisuri kako bi uz liturgiju i trpezu ljubavi, koju je pripremilo sestrinstvo Manastira Blagoveštenje, proslavio manastirsku slavu.
U srcu Ovčarsko-kablarske klisure, okružen tišinom i mirisom borova, Manastir Ilinje dočekao je ovogodišnju slavu posvećenu Svetom proroku Iliji u novom ruhu. Verni narod, koji se okupio iz svih krajeva, zatekao je manastirsku crkvu i portu obnovljene i ukrašene, zahvaljujući nesebičnom trudu vernika i sestara manastira Blagoveštenje.
SPC/Eparhija žička
Verni narod sabran u obnovljenoj porti Manastira Ilinje
Trudom i zalaganjem vernog naroda, ovo svetilište svakim danom sve više sija u svojoj duhovnoj lepoti. Svaka slava donosi novo osveženje, novu stranu porte, dok se molitve vernih uzdižu ka nebu, tražeći blagoslov, snagu i utehu od Svetog Ilije. Meštani sa ljubavlju i verom pristupaju svetinji, upućujući molitve za zdravlje, snagu i pravdu, vođeni nadom da će ih Sveti Ilija uvek čuvati i voditi putem Božje istine.
SPC/Eparhija žička
Liturgiju su služili arhimandrit Sava, nastojatelj manastira Vujana, protojerej-stavrofor Miroslav Petrov i jerođakon Avakum
Manastir Ilinje, metoh je Manastira Blagoveštenje i pripada grupi Ovčarsko-kablarskih svetinja poznatih i kao mala Sveta gora. Njegova današnja crkva, posvećena Svetom proroku Iliji, obnovljena je trudom Vladike Nikolaja Velimirovića, zajedno sa manastirom Preobraženje. Crkva je završena i osvećena 1939. godine, skromna i jednostavna, izgrađena narodnim prilozima, dok je ikonostas darivao sam Vladika Nikolaj.
SPC/Eparhija žička
Manastirska slava u Ilinju
Ove godine, svetu liturgiju služili su arhimandrit Sava, nastojatelj manastira Vujana, protojerej-stavrofor Miroslav Petrov, arhijerejski namesnik trnavski, i novorukopoloženi jerođakon Avakum, sabrat manastira Vujana. Liturgiji su prisustvovali i monasi iz manastira Preobraženja, Jovanja, Ježevice i Gorioča. Trpeza ljubavi, pripremljena povodom slave manastira, bila je delo mati Mihaila, igumanije manastira Blagoveštenja, zajedno sa sestrama i kolačarima.
Ovaj dan ostaće zapisan u srcima vernika, kao svedočanstvo vere i ljubavi prema Bogu, Svetom proroku Iliji i manastiru Ilinje, koji iz godine u godinu, kao svetionik pravoslavlja, osvetljava put onima koji traže duhovni mir i utehu.
Profesor islamske veronauke objašnjava zašto ljudi traže pomoć kroz rukju i upozorava na lažne iscelitelje koji zarađuju na tuđoj muci i šire strah od sihira.
Od jaja, griza i jogurta pravi se izdašna poslastica koja se preliva slatkim sirupom od limuna, a ovaj recept mogu da pripreme i oni koji nemaju mnogo iskustva u kuhinji.
Prikaz Hrista sa prekrštenim stopalima, ističe, prikovanim za svako stopalo jednim ekserom, prvi put se pojavio na Zapadu kao inovacija u drugoj polovini 13. veka.
U selu Kamenica kod Pranjana obeležena je stogodišnjica hrama posvećenog Svetom proroku Iliji – svetinje u kojoj se vek unazad čuva vera, prenosi duhovno nasleđe i sabira narod Božiji.
Bogosluženjima u manastiru Svetog Nikolaja u Pribojskoj Banji i manastiru Svetog Ilije na Jabuci kod Prijepolja, praznik je obeležen molitvenim zanosom, pastirskim poukama i porukom nade – Crkva, iako kušana od sveta, ostaje jedinstvena i živa.
Bogomolja u selu Godovik kod Požege, obeležje istrajnosti i vere predaka koji su je podigli zbog rivaliteta sa Užicem, posle restauracije povratiće prvobitnu funkciju i biti očuvana kao kulturno-istorijsko blago.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Episkop Jerotej je u svom pozdravnom slovu zahvalio arhijerejima, sveštenstvu, sestrinstvu manastira, gostima i vernom narodu na radosti evharistijskog sabranja, a prazničnu besedu "proizneo" je vladika Heruvim.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Prepodobnog Haritona Ispovednika po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog apostola Filipa. Katolička crkva obeležava Svetog Jovana XXIII, Jevreji obeležavaju Roš Hodeš, početak novog meseca, dok muslimani nemaju veliki praznik.
Jedan od najvećih svetitelja objasnio je zašto određeni postupak prema bližnjem može da ugrozi sve čemu pravoslavni hrišćanin teži na svom duhovnom putu i upozorio na grešku koju mnogi teško prepoznaju kod sebe.
Pred sudijom je jasno posvedočio da su idolopoklonički bogovi zapravo demoni i ispovedio veru u jedinoga živoga Boga, tvorca svega i Gospoda Isusa Hrista.