LEKCIJA ZA DANE KADA SE VIŠE NE ZNA KUDA DALJE: Kada čovek ostane bez snage, uvek može pronaći put
Poruka iz sure El-Bekare, izdvojena za 10. januar, ne obećava lakše dane, već uči kako se kroz teške prolazi uspravno.
Verni narod iz svih krajeva sabrao se u Ovčarsko-kablarskoj klisuri kako bi uz liturgiju i trpezu ljubavi, koju je pripremilo sestrinstvo Manastira Blagoveštenje, proslavio manastirsku slavu.
U srcu Ovčarsko-kablarske klisure, okružen tišinom i mirisom borova, Manastir Ilinje dočekao je ovogodišnju slavu posvećenu Svetom proroku Iliji u novom ruhu. Verni narod, koji se okupio iz svih krajeva, zatekao je manastirsku crkvu i portu obnovljene i ukrašene, zahvaljujući nesebičnom trudu vernika i sestara manastira Blagoveštenje.
Trudom i zalaganjem vernog naroda, ovo svetilište svakim danom sve više sija u svojoj duhovnoj lepoti. Svaka slava donosi novo osveženje, novu stranu porte, dok se molitve vernih uzdižu ka nebu, tražeći blagoslov, snagu i utehu od Svetog Ilije. Meštani sa ljubavlju i verom pristupaju svetinji, upućujući molitve za zdravlje, snagu i pravdu, vođeni nadom da će ih Sveti Ilija uvek čuvati i voditi putem Božje istine.
Manastir Ilinje, metoh je Manastira Blagoveštenje i pripada grupi Ovčarsko-kablarskih svetinja poznatih i kao mala Sveta gora. Njegova današnja crkva, posvećena Svetom proroku Iliji, obnovljena je trudom Vladike Nikolaja Velimirovića, zajedno sa manastirom Preobraženje. Crkva je završena i osvećena 1939. godine, skromna i jednostavna, izgrađena narodnim prilozima, dok je ikonostas darivao sam Vladika Nikolaj.
Ove godine, svetu liturgiju služili su arhimandrit Sava, nastojatelj manastira Vujana, protojerej-stavrofor Miroslav Petrov, arhijerejski namesnik trnavski, i novorukopoloženi jerođakon Avakum, sabrat manastira Vujana. Liturgiji su prisustvovali i monasi iz manastira Preobraženja, Jovanja, Ježevice i Gorioča. Trpeza ljubavi, pripremljena povodom slave manastira, bila je delo mati Mihaila, igumanije manastira Blagoveštenja, zajedno sa sestrama i kolačarima.
Ovaj dan ostaće zapisan u srcima vernika, kao svedočanstvo vere i ljubavi prema Bogu, Svetom proroku Iliji i manastiru Ilinje, koji iz godine u godinu, kao svetionik pravoslavlja, osvetljava put onima koji traže duhovni mir i utehu.



U selu Kamenica kod Pranjana obeležena je stogodišnjica hrama posvećenog Svetom proroku Iliji – svetinje u kojoj se vek unazad čuva vera, prenosi duhovno nasleđe i sabira narod Božiji.
Crkva Hristovog Rođenja jedna je najstarijih sačuvanih hrišćanskih crkava na svetu, podignuta u 4. veku, u vreme cara Konstantina.
Na uzvišenju kod Novog Pazara nalazi se drevni hram čiji slojeviti zidovi, jedinstvena osnova i živopis pamte odricanje vladara, rađanje monaštva i kontinuitet vere duži od jednog milenijuma.
Iza drvenih zidova Lazarice kod Prolom banje kriju se čudni simboli i predanja koja i danas intrigiraju verni narod, ali i sve putnike namernike.
Podignuta na temeljima vizantijske bazilike, sa sačuvanim ugovorom o gradnji iz 1281. i grobovima potomaka loze Nemanjića, ova svetinja kod Brodareva svedoči o veri, razaranju i tihom opstanku uprkos pljačkama, ruševinama i zaboravu.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Crkva Hristovog Rođenja jedna je najstarijih sačuvanih hrišćanskih crkava na svetu, podignuta u 4. veku, u vreme cara Konstantina.
Broj zlatnika simbolizuje godine Isusa Hrista, a vernici veruju da pronalazak dukata donosi blagoslov i napredak za narednu godinu.
Sabrani verni narod donosili su ikone i sveće, i strpljivo čekali trenutak kada će se oglasiti „Mir Božji, Hristos se rodi!“
U Sabornoj crkvi Hrista Spasitelja danas se oseća snaga vere i tradicije, dok predstojatelj Srpske pravoslavne crkve podseća da vera živi u srcima ljudi i povezuje narod u teškim vremenima.
U parohiji u Teksasu, uoči Božića, dogodio se niz ličnih preokreta koji govori više o vremenu u kome živimo nego mnoge velike vesti.
Kim, zaprška i hrskavi hleb u jednostavnom receptu jeromonaha Jeroteja Draganovića iz Krušedola stvaraju obrok koji greje, osvežava i hrani dušu.