Dvojica mitropolita, sveštenstvo i vernici iz više eparhija proslavili su slavu svetinje u kojoj vekovima zrači sila Imena Hristovog i isceljuju se ranjene duše.
Na dan kada pravoslavna crkva proslavlja vođu nebeskih sila, Arhangela Gavrila, čuvara tajni Božijih i blagovestitelja spasenja, verni narod iz raznih krajeva sabrao se pred svetinjom u kojoj se zemlja dotiče Neba. Vernici, sveštenstvo i monaštvo ispunili su portu manastira, noseći u srcima molitve za zdravlje, mir i oproštaj.
Foto: Eparhija mileševska
Doček vladika u porti Kumanice
Svetu arhijerejsku liturgiju služio je mitropolit budimljansko-nikšićki Metodije, zajedno sa mitropolitom mileševskim Atanasijem, a sasluživali su im sveštenici iz više eparhija Srpske Pravoslavne Crkve, kao i protojerej Sergije iz Ukrajinske Pravoslavne Crkve Moskovske Patrijaršije. Sveti hram bio je ispunjen molitvom, mirisom tamjana i tihim uzdasima duša koje traže utehu, nadu i snagu za dalje.
Poseban pečat liturgiji dao je hor „Sveti apostol i jevanđelist Marko“ iz Podgorice, pod rukovodstvom dirigentkinje Ljudmile Radović, čije pojanje nije bilo samo muzika, već nečujna ruka koja vodi ka Nebu.
Foto: Eparhija mileševska
Liturgiju su služili mitropolit Metodije i mitropolit Atanasije, uz sasluženje više jereja
U besedi nakon pročitanog Jevanđelja, mitropolit Metodije govorio je o sili Imena Hristovog. Reči su padale tiho, ali su u dušama prisutnih budile zaboravljene dubine:
– Ime Gospodnje nije samo reč. To je sila. To je svetlost koja razgoni tamu, snaga pred kojom drhte i duhovi podnebesja. Ova svetinja ovde vekovima zrači tu silu, okuplja ranjene, pokajane, izgubljene, i svima nudi isto: mir, oproštaj, Spasenje – poručio je mitropolit, naglasivši da su temelji Kumanice ukopani u Nebo.
Nakon liturgije, verni narod je sa sveštenstvom krenuo u litijski ophod oko hrama, dok su se pesme anđeoske smenjivale sa tihim molitvama. Potom su osveštani slavski darovi i prelomljen slavski kolač, koji je sa ljubavlju pripremio domaćin ovogodišnje slave, gospodin Branislav Kljajević iz Bijelog Polja sa svojom porodicom.
Tada se sabranima obratio i mitropolit Atanasije, čije reči nisu bile tek govor, već duhovno ognjište koje pali srca:
– Crkva je danas pokazala šta jeste: sabor duša okupljenih oko Boga. To nije samo obred, to je Večni Sabor – sabor sa anđelima, svetiteljima, sa svima koji su Gospodu mili. Mi težimo da budemo deo tog Sabora, i kad god se ovde okupimo, mi već jesmo u njemu.
Foto: Eparhija mileševska
Reke vernih iz svih krajeva slile su se na manastirsku slavu Kumanice
U dubokoj duhovnoj tišini koja je usledila, kao da je svako u sebi osetio ono što je mitropolit nazvao „podsećanjem na cilj“ – da nismo stvoreni za prolaznost, već za večnost:
– Sveti anđeli nas vode ka tom cilju. Oni nas podsećaju da se duhovno naoružamo – verom, znanjem, ljubavlju i slogom. To su oružja kojima se brani i zemlja i duša, i njima se osvajaju Nebeska Prostranstva – rekao je mitropolit Atanasije.
Foto: Eparhija mileševska
Vladika Metodije pričešćuje verni narod
Na predlog igumana manastira, arhimandrita Nikolaja, Mitropolit Atanasije dodelio je priznanja najzaslužnijima za trud, veru i služenje ovoj svetinji, a priznanja je uručio Mitropolit Metodije.
Kako i dolikuje saborima u svetim mestima, slavlje je nastavljeno u duhu trpeze ljubavi, gde nije bila važna količina jela, već toplina hleba koji se lomi zajedno i radost pogleda koji prepoznaju lice brata u drugome.
Manastir Kumanica, koji vekovima leči i telo i dušu, i ove godine posvedočio je ono što se rečima teško opisuje – da gde god se Gospod priziva, a svetitelji molitveno proslavljaju, tamo zemlja postaje Nebo. I da smo svi, bez obzira na slabosti, pozvani – da se tom Nebu približimo.
Na Petrovdan, hiljade vernika sa mitropolitima Metodijem i Atanasijem koračali su ulicama Bijelog Polja, noseći mošti, ikone i uznoseći molitve za spas naroda, dok je mitropolit Metodije poslao snažnu poruku da Crkvu ne mogu zaustaviti ni barikade ni sile ovog sveta.
Mitropoliti Atanasije i Metodije predvodili svečanost u selu Dapsići – vernici poručuju da su dobili svetionik vere i mesto gde se sve granice brišu ljubavlju.
Pod budnim blagoslovom mitropolita mileševskog, obnovljeni hram Vaznesenja Gospodnjeg spreman je da ponovo zaštiti tajne molitve i duhovnu nadu budućih pokolenja — pod krovom koji čuva i ruku Svetog Save.
U tišini starog groblja, među svećama i molitvama, vernici su se prisetili duhovnog vođe i tragične pogibije 25 meštana u savezničkom bombardovanju 1944. godine.
Pravoslavci danas proslavljaju Prepodobnomučenika Stefana Novog po starom kalendaru, a po novom kalendaru Prepodobnog Danila Stolpnika. Katolici su u Drugoj nedelji Adventa, dok je u islamu i judaizmu dan posvećen redovnoj molitvi.
U vremenima kad tuga i haos vladaju svakodnevnicom, pouka velikog duhovnika 20. veka pokazuje kako umna molitva postaje nevidljivi štit duše i vodi ka unutrašnjoj slobodi.
Duhovna deca i poklonici govore o susretima sa Svetim Jakovom Kalikisom, koji su ostavljali trag u savesti, telu i životu – o molitvi pred kojom su padali strahovi, a ustajale duše.
Razgovori sa poglavarom Rimokatoličke crkve o zamrzavanju fronta, razmenama zarobljenika i povratku ukrajinske dece otvorili su novu fazu međunarodnih pritisaka.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
U svetinji posvećenoj Arhangelu Gavrilu služena je molitva koja poziva na duhovno uzrastanje, praštanje i ljubav prema bližnjemu, dok je mitropolit Atanasije podsetio vernike na pravi put kroz post i zajedništvo.
Na praznik posvećen Majci Presvete Bogorodice, ali i na Detinjce, bio je mesto okupljanja vernika iz svih krajeva. Uz liturgiju, darove i reči mitropolita Atanasija, proslava u manastiru Svetog Arhangela Gavrila u Kumanici je donela poruke nade, zajedništva i obnove kroz veru.
Istraživanja arheologa otkrivaju pečat, dodatne prostorije manastirskog kompleksa i predmete koji menjaju sve ono što se do sada znalo o ovoj svetinji.
Služeći liturgiju u hramu Svetog Pantelejmona u Oraovcu, mitropolit zvorničko-tuzlanski besedio je o veri koja se potvrđuje delima kroz obnovu crkvenog života i zajedništvo vernika.
Na mestu Hristovog Krštenja, na Međunarodnoj konferenciji, poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o ljubavi jačoj od mržnje, veri koja ne deli i miru koji ne nastaje dogovorima, već ličnim preobražajem čoveka.
Svetejši u Al-Magtasu prima dar koji će zlatnim slovima ostati upisan u istoriji SPC, istovremeno jačajući međureligijski dijalog i očuvanje svetih hrišćanskih tragova.
U povratničkom selu kod Istoka, pod svetlom agregata i pred obnovljenim oltarom, više od sto vernika okupilo se na slavi crkve – među porušenim kućama, sećanjima na progon i nadom da će se život ipak vratiti.
Iguman Arsenije kroz poređenje sa svetiteljem iz Amerike upozorava da se duhovno stanje ne skriva - ono se oseti i onda kada mnogi misle da ga niko ne primećuje.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Na mestu Hristovog Krštenja, na Međunarodnoj konferenciji, poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o ljubavi jačoj od mržnje, veri koja ne deli i miru koji ne nastaje dogovorima, već ličnim preobražajem čoveka.
U besedi za 27. sredu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako jedinstvo vere, smirenje i predanje Hristu otvaraju put ka unutrašnjoj punini i oblikovanju zrele duše.