Pod budnim blagoslovom mitropolita mileševskog, obnovljeni hram Vaznesenja Gospodnjeg spreman je da ponovo zaštiti tajne molitve i duhovnu nadu budućih pokolenja — pod krovom koji čuva i ruku Svetog Save.
Kroz vekove, pod blistavim sjajem Belog anđela i tkanjem vekovnih molitvi, manastir Mileševa čuva ne samo ruku Svetog Save, već i duhovni plamen našeg naroda. Sada, u letu 2025. godine, ta sveta svetinja biva obnavljena — krov koji je decenijama čuvao tišinu i molitve, pod budnim blagoslovom mitropolita mileševskog Atanasija, dobija novo ruho, svetlije i čvršće, spremno da ponovo zaštiti tajne duhovnog života i nadu budućih pokolenja.
Foto: Eparhija mileševska
Vladika Atanasije obišao je radove
Poseta Mitropolita mileševskog
Mitropolit mileševski Atanasije obišao je ovih dana radove na zameni olovnog krova hrama Vaznesenja Gospodnjeg. U porti su ga dočekali igumanija Akvilina i Dragomir Miletić, vlasnik firme DMD Krov DOO iz Novog Pazara, glavnog izvođača radova. Predstavnici firme upoznali su Visokopreosvećenog sa dosadašnjim fazama rekonstrukcije i planovima za nastavak radova do potpune zamene krova.
Projekat obnove krova vredan 20 miliona dinara
Obnova krova deo je velikog projekta vrednog 20 miliona dinara, finansiranog od strane Ministarstva kulture, uz podršku Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture i pod strogim nadzorom mitropolita. Firma DMD Krov DOO, sa bogatim iskustvom u obnovi svetinja kao što su Pećka patrijaršija, Visoki Dečani, Ljeviška i Gračanica, ponovo je pozvana da svojim umećem i predanošću vrati sjaj Mileševi.
Foto: Eparhija mileševska
Hram vaznesenja Gospodnjeg u manastiru Mileševa
Molitvena ceremonija i planovi za jesen
Na početku radova održana je molitvena ceremonija posvećenja, u kojoj su zazvane Božija pomoć i zaštita za sve radnike i učesnike u ovom značajnom poduhvatu. Plan je da do jeseni, na manastirsku slavu 6. oktobra, obnovljeni hram zablista u punom sjaju.
Pod ovim krovom vekovima su se okupljali monasi i narod — mesto molitve, pokajanja i nade. Danas, kroz pažljivu obnovu, taj plamen vere nastavlja da gori, štiteći spomenik duhovnosti koji je svetionik ne samo srpskom narodu, već i svim ljudima težnjama za istinom i smirenjem.
Tokom posete manastiru iz 13. veka, ministar kulture Nikola Selaković razgovarao je s mitropolitom Atanasijem i lokalnim rukovodstvom o rekonstrukciji Sabornog hrama i budućim zajedničkim projektima države i Eparhije mileševske.
Na liturgiji koju je služio mitropolit Atanasije sabralo se mnoštvo vernika, a najemotivniji trenutak nastao je kada su najmlađi prilazili da prime svetu tajnu. Vladika je u besedi naglasio da ne postoji važnija hrana od one nebeske – koja ispunjava i telo i srce.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Preteče vladika Atanasije otkriva zašto je posvećenost i vera najvažniji put ka spasenju i kako nam primer svetitelja pokazuje kako da živimo u Božijoj svetlosti svakog dana.
Pouka protojereja Valerijana Krečetova otkriva kako se duhovni život ne urušava naglo, već kroz male prekide koji deluju bezazleno, ali vremenom menjaju sve, i zašto je povratak moguć samo kroz upornost bez odlaganja.
Nakon godina duhovnog traganja i formacije, zaređen je za sveštenika Katoličke crkve u Zagrebu, u slavlju koje je okupilo Crkvu sa pet kontinenata i snažnoj poruci o pozivu koji menja život iz temelja.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
U sabornom hramu manastira Mileševa hramovna slava okupila je veliki broj vernika, dece i gostiju iz javnog života, dok su svečana liturgija i beseda o životu jačem od smrti pretvorile Spasovdan u snažno duhovno sabranje koje je ostavilo dubok utisak na prisutne.
Mitropolit Atanasije ugostio je više ministara Vlade Srbije, otvorio pitanja obnove, zaštite fresaka i buduće saradnje, a razgovori su, umesto protokola, doneli konkretne planove i jasnu poruku da se nasleđe ne čuva rečima nego delima.
Mitropolit mileševski podsetio je da se patrijarh Pavle ne pamti zbog govora, već zbog života koji je i danas putokaz -skroman, postojan i nepogrešivo okrenut Hristu.
U prisustvu vernog naroda, mitropolit Atanasije osveštao je obnovljene krstove Sabornog hrama Vaznesenja Gospodnjeg u Mileševi, podsećajući da oni nisu samo ukras, već večni znak Hristove ljubavi i Golgotske žrtve.
U razgovoru za radio emisiju „Iz perspektive večnosti“, poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o pritiscima, klevetama i reakcijama tokom velikog sabranja vernika u Hramu Svetog Save.
Osvećenje Himelstira zakazano je za oktobar 2026. godine, a mitropolit nemački veruje da bi ova svetinja mogla da preraste u duhovno i kulturno središte Srba u Nemačkoj i mesto koje će ih učiniti vidljivijim u javnom životu.
U paraklisu Svetog Luke Krimskog služena je arhijerejska liturgija, obeleženo unapređenje u čin protonamesnika i upućene poruke o spoju medicine, vere i služenja čoveku u jednoj od najvažnijih zdravstvenih ustanova u Srbiji.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Iz knjige „Ko posti, dušu gosti“ otkrivamo jednostavno posno jelo koje u sebi nosi toplinu manastirske kuhinje i miris domaće, pažljivo pripremljene hrane.
Hiljadugodišnji manastir na obali Dnjepra, povezan s počecima pravoslavlja u staroj Rusiji, u središtu je spora između ukrajinskih vlasti, crkvenih struktura i vernika koji strahuju za njegovu sudbinu.